Full text of "ISLAMSKE KNJIGE PRVI DIO"

ISLAMSKO ZNANJE 

Grupa autora 



Sarajevo 2001 ■ 1422. G.H. 



Naslov originala ILMUL - ISLAM 

Naslov prijevoda ISLAMSKO ZNANJE 

Autori Menna' El - Kattan (0 Kur'anu), hfz. Senaid Zajimovic (O akidi) 

hfz. Dzevad Hrvacic (O fikhu),MerzukHadzihursidovic (O edebu i ahlaku) 
Muhamed Mehano vie (O hadzu),mr. SalihKurdi (O islamskoj vlasti) 



Prevodilac 


Muhamed Duliman 


Serijatskirecenzent 


Muhamed Porca 


Strucni saradnici 


dr. Zuhdija Adilovic (Akida),dr. SukrijaRarr 


Likovno - tehnicki 




urednik 


Nedzad Kazic, Fatih Farhat 


Lektor - korektor 


Nedim Haracic , Omer Resulovic 


DIP 


KavazovicD&T, Sarajevo,MersadMujagic 


Stampa 


"OKO" - Sarajevo 


Tiraz: 


30000 




KNIIGABROJ3 


Trece izdanje 


BESPLATMPRMIERAK 


Izdavac 


Sva prava stampan ja i izdavania zadrzava V 



i Kultumi centar "Kralj Fahd" u Sarajevu 



STAMPANO POD POKROVITELJSTVOM CUVARA "DVA HRAMA" 
KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE 



:\^3u 



ij*-^ 



Jl jijall J«Pjl J^i^Ul^j^l^j^Lil^^jipfJff 



CIP - Katalogizacija u publikaciji 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 

UDK 297 

ISLAMSKO znanje / (Menna' El - Kattan ... (et al.); prevodilac Muhamed Duliman). - 3. izd. - 
Sarajevo: Visoki saudijskikomitetzapomocBosniiHercegovini, 1998. -352 str.; 20cm. -(Visoki 
saudijski komitet zapomoc Bosni i Hercegovini; knj. 3) 
Prijevod djela: Hmul - islam 

ISBN 9958 - 880 - 15-6 
1. el - Kattan, Menna' 
COBISS- ID 790790 



U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog 

FREDGOVOR 



Hvala Allahu, Koji poucava peru, Koji covjeka poucava onome sto covjek ne zna. Hvala 
Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: "I doista, ovo je 
pravi put moj, pa se njega drzite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od 
puta Njegova." (El - En'am, 153) Uzviseni Allah, takoder, veli: "Reel: 'Zar su isti oni 
koji znaju i oni koji ne znaju?'" (Ez - Zumer, 9). Uzviseni takoder veli: "Zato vjerujte 
u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo." (Et - Tegabun, 8) 

Neka je Allahov blagoslov na Ucitelja koji upucuje najboljoj uputi: "Red: 'Meni je, 
doista, jasno ko je Cospodar moj'" (El - En'am, 57), naseg Vjerovjesnika Muhammeda, 
sallallahu alejhi ve selleme. 

Najuzvisenija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji nacina ispovijedanja 
vjere Njemu. Sto se vise siri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. 
U hadisu se spominje: "Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - poboznjaka jeste kao 
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde." Jer, najvredniji je, najuzviseniji i 
najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskladen i podudaran s casnm Serijatom. A 
cilj i svrha egzistencije jeste cinjenje ibadeta Allahu: "Dzine i ljude stvorio sam samo 
zato da Mi se klanjaju." (Ez - Zarijat, 56) 

Visoki saudijski komitet raduje i cini mu cast da, po preporuci njegove visosti predsjednika 
Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, 
ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u 
ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moraine vrijednosti, ucvrscenje vjerovanja, temelje 
islama, kompaktnost drustva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, 
najodabranijom i najcestitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali 
islam, nastojeci valorizirati nas iman, nasa djela i razmisljanje u svjetlu njihovog odnosa, 



povezujuci dunjaluk sa ahiretom, zivot s onim sto slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije 
moguce zanemariti, pogotovo uzimajuci u obzir cinjenicu da smo izgubili hiljade nase brace 
u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? 

U okrilju casnog tefsira, plemenitog hadisa i ciste islamske misli, zivimo s ovom 
odabranom skupinom knjiga iz serije "Biblioteka bosanske porodice", koju nudimo odraslom 
i malom, musku i zensku. Svako od njih moze uzeti iz njih ono sto zeli u skladu s obimom 
znanja koje mu je Allah dao,oboruzavajuci se spoznajom i nalazeci pravi put pomocu Allahova 
svjetla. 

"Ostavio sam vas na cistoj stazi po kojoj je isto ici nocu kao i danju, s nje skrece samo 
onaj ko je propao"- veli Poslanik, a.s. "Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete 
pridrzavali, necete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet" - veli Poslanik, a.s., takoder. 

Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga ucini blagoslovljenim i trajnim dobrim 
djelom i da nagradi svakog koje ucestvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevodenju 
djela, pripremanju za stampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom 
nagradom. On cuje dove i odaziva se. 



Direktor Regionalnog ureda 
Visokog saudijskog komiteta za Evropu 



Naser b. Abdurrahmanyes - Saeed 




KUR'ANI KERIM 



KUR'ANI KERIM 



Allah, dz.s., iz Svoje milosti nije prepustio covjeka samog sebi vecje povremeno slao 
poslanike koji su od Njega nosili objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allaha. Oni su donosioci 
radosne vijesti i opomene na kaznu kako ljudi ne bi imali opravdanje za svoje nevjerovanje. 

"A poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije 
poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. - A Allah je silan i 
mudar." 1 

Covjecanstvu je kroz citav period njegova razvoja silazila objava koja je odgovarala torn 
vremenu. Svaki narod imao je poslanika sve dok nisu nastali pogodni uslovi za pojavu 
posljednjeg poslanika i donosioca vjecnog Serijata i Knjige koja mu je objavljena, a to je 
Casni Kur'an. 

Muhammed, s.a.v.s., zavrsio je ciklus poslanstva i on kaze: 

"Primjer mene i ostalih poslanika prije mene jeste kao primjer covjeka koji sagradi 
zgradu i uljepsaje i dotjera, osim mjesta jedne cigle koja je u cosku. Ljudi su obilazili oko nje 
i divili joj se, te rekose: 'Jos samo da ima ova cigla.' Pa, ja sam ta cigla, ja sam pecat svim 
vjerovjesnicima." 2 

Kur'an je Allahova objava cijelom covjecanstvu, a na to nam ukazuje Kur'an i hadis: 

Kaze Allah, dz.s.: 

"Red: '0 ljudi, ja sam svima vama Allahov Poslanik. " B 

Kaze Resulullah, s.a.v.s.: 

"Svaki poslanik je poslan svome narodu, a ja sam poslan svim ljudima." 4 

Kur'an obuhvata sve zahtjeve ljudskog zivota koji su zasnovani na prijasnjim objavama 
i onome sto one nose u sebi. Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim Arapima koji 
su bili na najvecem stupnju poznavanja svoga jezika, ali su bili nemocni da dodu sa necim 
poput Kur'ana, pa makar i jednom surom i ta njihova nemoc je potvrda istinitosti Objave. 

Allah obecaje cuvanje Kur'ana koji je prenesen tevaturom (neprekidnim lancem vise 
prenosilaca), bez promjene. Kaze Uzviseni: 

"Donosi ga povjerljivi Dzibril. " 5 

"Kur'an je, zaista, kazivanje Izaslanika plemenitog, Posjednika snage, i 
uvazen je kod Vlasnika Aria, Rome se drugi potcinjavaju, tamo pouzdanog! A 
drug vas nije lud: on ga je na obzorju jasno vidio i, kada je u pitanju Objava, on 
nije s kit." 6 



10 Islamskoznanje 

Ni jedna druga, prije objavljena knjiga, nema ovakve opise, jer su one bile ogranicene 
odredenim vremenom. Kur'an je objavljen ljudima i dzinima i on daje rjesenja za probleme: 
dusevne, psihicke, tjelesne, drustvene, ekonomske, politicke, jerjeon Objavaod Mudroga, 
Kome pripada sva hvala. A sta ima Ijepse od rijeci poznatog da'ije: 

"Islam je kompletan sistem, obuhvata sve vidove zivota. On je drzava i domovina, vlast 
i ummet, moral i snaga, milost i pravednost, kultura i zakon, znanje i sudstvo, materija i 
dobra, zarada i bogatstvo, dzihad i da'wet, vojska i misao, te ispravna vjera i ibadet 
podjednako." 

Danas je covjecanstvo povrijedeno u svojoj srzi, naruseno u svojim sistemima, ogrezlo 
u nemoralu i njemu nemaspasaod najavljene propasti: 

"/ onaj kojl bude slijedlo uputu Moju neee zalutatl I nece nesretan 
bltl. A onaj ko okrene glavu od Knjlge Moje, taj ce tesklm ilvotom 
ilvjetl I na Sudnjem danu eemo ga slljepa ozlvltl." 

Islam je danas jedini nosilac svjetla medu tminama drugih sistema i jedino muslimani 
mogu ocistiti svijet od neistina i lazi, te ga povesti ka Uputi i spasu. Nasi su prethodnici 
slijedeci Kur'an imali primjernu drzavu u proslosti i jedino je moguce uspostavitije ponovo uz 
povratakKur'anu. 



DEFDMIOJA KUR'ANA 

Glagol qaree: ima znacenje sakupljanja i zbira; a dok glagolska imenica qiraet oznacava: 
sakupljanje slova i rijeci jednih sa drugima, sa lijepim redoslijedom. A Allah, dz.s., kaze: 

"Na nama je da ga saberemo da bi ga ti ucio. A kada ga mi ucimo, ti prati 
ucenje nfegovo." 8 

Ispravno je reci za kompletan Kur'an da je Kur'an, a isto i za jedan ajet. Tako kada 
nekoga cujemo da uci ajet iz Kur'ana, pravilno je reci da on uci Kur'an. 

"A kad se uci Kur'an, vi ga slusajte i sutite da biste bili pomilovani. '"' 

Neka ulema kaze da je Kur'an nazvan tim imenom, jer je sakupio sve prijasnje objave i 
svo znanje. A Allah kaze: 

"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objasnjenje za sve. " w 

Kur'an je Allahov govor (Kelamullah) koji je objavljen Muhammedu, s.a.v.s. Njegovo se 
ucenje smatra ibadetom i on kao Kelamullah pripada samo Allahu. To nije govor ljudi, dzina 
ili meleka. 

Reci: "Kad bi mote bilo tinta da se ispisu rijeci Cospodara moga, more bi 
presahlo, ali ne i rijeci Cospodara moga. "" 



Islamskoznanje 11 



IMENA I OPISI KUR'ANA 



Allah, dz.s., naziva ga mnogim imenima: 

- El-Kur'an - 

"Ovaj Kut'an vodi jedinom ispravnom putu. "; 12 

- El-Kitab - Knjiga 

"Mi vam Knjigu objavljujemo u kojojje slava vasa... ";" 

- El-Furqan - Rastavljac istine od neistine 

"Nek je uzvisen Onaj Koji Svome robu objavljuje Futqan da bi svjetovima 
bio opomena."; 14 
-Ez-Zikr- Opomena 
"Mi, zaista, Kut'an objavljujemo i sigurno cemo Mi nad njim bdjeti. "; 1S 

- Et-Tenzil - Objava 

"Zaista je on objava od Cospodara svjetova. " w 

Najvise se upotrebljavaju imena Kur'an i Kitab. Doktor Muhammed Abdullah Draz kaze: 

"Naziv Kur'an jeste zbog njegova ucenja jezikom, a naziv Kitab jeste zbog toga sto je 
zapisan perom, a oba imena odgovaraju i slazu se sa znacenjem Allahove knjige." 

Kur'an je cuvan u prsima i u recima. Ovakvim putem je sacuvan Kur'an: pisanjem i 
pamcenjem i to je ostvarenje Allahova obecanja: 

"Mi, zaista, Kur'an objavljujemo i zaista cemo Mi nad njim bdjeti. " 

- Kur'an nije zadesilo ono sto se desilo sa prijasnjim objavama, on nije izmijenjen i 
ocuvan je u potpunosti. 

Kur'an jeopisan mnogim svojstvima, kao: 

- nur - svjetlo 

"0 ljudi, dokaz vam je vec stigao od Cospodara vaseg - Mi vam objavljujemo 
jasnu svjetlost."; 17 

- uputa (huden), lijek (sifa 1 ), milost (rahmet), pouka (mew'ize) 

"0 ljudi, vec vam je stigla poruka od vaseg Cospodara, i lijek za ono sto vam 
je u prsima i uputa i milost vjernicima. "; 18 

- mubarek- blagoslovljen 

"A ova Knjiga koju Mi objavljujemo, blagoslovljena je, ona potvrduje onu 
prijenje...."; 19 



12 Islamskoznanje 

-mubin-jasna 
"I stigla vam je odAllaha svjetlost ijasna knjiga. "; 20 

- busra - radosna vijest 

"...koji potvrduje prijasnje objave - kao putokaz i radosnu vijest vjemicima. ";" 

- aziz - snazna 

"One koji ne vjeruju u Kut'an, posto im je objavljen...A on je, zaista, Knjiga 
snazna."; 22 

- medzid - velicanstvena 

"A ovoje Kut'an velicanstveni."; 23 

- besir - vjesnik radosnih vijesti, nezir - opomena 

"Knjiga ciji su ajetijasno izlozeni, Kut'an na atapskom jeziku za ljude koji 
znaju, vjesnik tadosnih vijesti i opomena. " M 
Svako je ovo svojstvo u skladu sa znacenjem Kur'ana. 



RAZLIKA EMEDU KUR'ANA, 

HADISI - KUDSUA 

I POSLANKOVA HADISA 



Hadis jezicki znaci: nesto novo, a njime se oznacava i svaki govor koji kazemo i 
prenosimo i koji dolazi do covjeka slusanjem ili vahjom, na javi ili u snu. 

Terminoloski, hadis znaci sve ono sto se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., da je rekao, 
radio, potvrdio, i ono cime je on opisan. 

Govor: to je poput rijeci Poslanika, s.a.v.s.: 

"Djela se cijene prema nijetima..." 25 

Rad: ono sto je potvrdeno od Poslanika da je poucavao svoje ashabe: 

"Klanjajte kao sto mene vidite da klanjam!" 26 

ili kao ono sto je potvrdeno o nacinu obavljanja hadza: 

"Uzmite od mene vase obrede!" 27 

Potvrda: ono sto je on potvrdio ashabima, od rijeci ili djela, svejedno da li je Poslanik, 
s.a.v.s., bio u njihovom prisustvu ili u odsustvu, ili su mu poslije prenijeli. Primjer je toga hadis 
koji govori da je Poslanik, s.a.v.s., poslao jednog covjeka u pohod, a on je, kada bi klanjao 
svojim ashabima, uvijek zavrsavao sa: "Kul huvallahu ehad", i kada su se vratili, spomenuli 
suto Poslaniku, pa je rekao: 

"Pitajte ga zbog cega je on tako radio?" 



Islamskoznanje 13 

Pa su ga upitali i on je rekao: 

"Jerto sadrzi svojstvo Milostivog ijavolimdaje ucim." 

Paje rekao Poslanik, s.a.v.s.: 

"Obavijestite ga da njega Allah voli." 28 

Osobina: kao sto se prenosi: 

"Poslanik, s.a.v.s., bio je uvijek nasmijana lica, lijepa ahlaka..." 



HADISI - KUDSU 



El-kudsijj jezicki oznacava pripadnost svetosti (kuds), sto ukazuje na velicinu i cistotu. 
A "takdis" je slavljenje Allaha i uzdizanje iznad svega, te negiranje svega onoga sto Njemu 
nedolikuje. 

Terminoloski: hadisi-kudsij jeste sve ono sto je Poslanik pripisao Uzvisenome Allahu; 
odnosno sto Poslanik, s.a.v.s. , prenosi da je to Allahov govor. Poslanik je prenosilac Allahova 
govora svojim rijecima i u njemu se kaze: 

Rekao je Resulullah, s.a.v.s., prenoseci od svoga Gospodara. 

Hi kaze: 

Rekao je Resulullah, s.a.v.s., "Rekao Uzviseni Allah", ili "Kaze Uzviseni Allah". 



RAZUKA EMEDU KUR'ANA 
I HADISI - KUDSUA 



Razlike medu njima su slijedece: 

1 . Kur'an je Allahov govor koji je objavio Svojim rijecima Resulullahu, i njime izazvao 
Arape, te nisu bili u mogucnosti da sastave knjigu ili barem suru poput njega. Taj je izazov 
trajan i to je vjecna mu'dziza do Sudnjeg dana. 

A u hadisi-kudsiju nema izazova niti je mu'dziza. 

2. Kur'an se ne pripisuje nikom osim Allahu i kaze se: "Kaze Uzviseni Allah." 

A hadisi-kudsij prenosi se od Poslanika, s.a.v.s., pripisujuci se Allahu, dz.s. Data ce 
pripadnost Bozijem Poslaniku, s.a.v.s., biti pripadnost obavjestenja, jer on obavjestava od 
Allahate se kaze u hadisu: Kaze Poslanik, s.a.v.s., prenoseci od svoga Gospodara. 

3. Citav Kur'an je prenesen tevaturom (lancem vise prenosilaca u koji nema nimalo 
sumnje) i to je definitivno potvrdeno. A hadisi-kudsij su vecinom ahad (pojedinacna) predanja 



14 Islamskoznanje 

koja mogu biti sahih (vjerodostojna), hasen (prihvatljiva) i da'if (slaba). 

4. Kur'an je Objava od Allaha, dz.s., po rijecima i po znacenju. 

Hadisi-kudsij je po znacenju od Allaha, a po rijecima je od Resulullaha, s.a.v.s., i hadisi- 
kudsij je po znacenju vahj, ali ne i po izgovoru. Zbog toga je kod vecine uleme dozvoljeno 
prenosenje hadisi-kudsija po znacenju. 

5. Ucenje Kur'ana jeste poseban ibadet. On se uci u namazu i Allah, dz.s., narocito 
nagraduje za njegovo ucenje. Kaze Resulullah, s.a.v.s.: 

'Ko prouci jedan harf imajednu nagradu, a nagrada je deseterostruka, ne kazem: 'Elif, 
lam, mim da je jedan harf. Vec, elif je harf, lam je harf i mim je harf.' ' 

(Biljezi Et-Tirmizi od Ibn-Enesa i kaze da je hadis hasen sahih) 

Hadisi-kudsij ne uci se u namazu i Allah za njegovo ucenje nagraduje opcom nagradom, 
a ne nagradom kojom se nagraduje za ucenje Kur'ana. 



RAZLIKE EMEDU HADISI - KUDSUA 
I POSLANKOVA HADISA 

Postoje dvije vrste Poslanikova hadisa: 

- hadis-tewkifijj: jeste hadis ciji je sadrzaj Poslanik, s.a.v.s., primio putem vahja, te ga 
objasnio ljudima svojim govorom. Ova vrsta, iako se njegov sadrzaj pripisuje Allahu, on se 
- kao govor - slobodno moze pripisati Resulullahu, s.a.v.s., jer se govor pripisuje onome ko 
ga kaze, makar on i imao u sebi znacenje koje je primio od nekog drugog; 

hadis-tewfikijj: jeste onaj hadis koji je Resulullah, s.a.v.s., rekao na osnovu svoga 
razumijevanja Kur'ana, jer mu je on pojasnjen, ili ga je rekao nakon razmisljanja i truda. Ovu 
vrstu hadisa, koji su nastali na osnovu izvodenja zakljucaka i idztihada, vahj potvrduje 
ukoliko su ispravni, a ako bude u njima barem i djelimicna greska, tada dolazi vahj koji ih 
ispravlja. Primjertoga su zarobljenici na Bedru. Poslanik, s.a.v.s., prihvatio je misljenje Ebu- 
Bekra i uzeo od njih otkupninu, pa dolazi vahj koji ga kori: 

"Nije vjerovjesniku dozvoljeno da drzisuznje ..."'-' 

Ova vrsta hadisa nikako ne moze biti Allahov govor. 

Iz ovoga nam postaje jasno da se hadis dijeli na dvije vrste: tewkifijj i tewfikijj kojeg 
priznaje vahj, a moze se reci da je njegovo ishodiste vahj, a to je znacenje Allahova govora 
oPoslaniku, s.a.v.s.: 

"On ne govoripo him svome - toje samo Objava, koja mu se obznanjuje." 30 

Hadisi-kudsij - njegovo znacenje je od Allaha, i to prima Poslanik jednim od puteva vahja. 



Islamskoznanje 15 

Njegove rijeci su od Poslanika, a pripisuju se Allahu na osnovu onoga sto one sadrze, a ne 
na osnovu rijeci koje su izgovorene, jer da je govor od Allaha, onda ne bi bilo razlike izmedu 
hadisi-kudsija i Kur'ana. Tada bi hadisi-kudsij postao po svome nacinu izazov drugima i 
njegovo ucenje postalo bi sevap. 

Kako odgovoriti na slijedece nejasnoce? 

Poslanikov hadis je vahj po svom znacenju, a po izgovoru je od Resulullaha, s.a.v.s., pa 
zasto ga ne nazivamo hadisi-kudsijem? 

Da je hadisi-kudsij po svome znacenju od Allaha imamo dokaz u rijecima Resulullaha: 
"Rekao je Allah Uzviseni", ili Kaze Uzviseni Allah." Zbog toga je takav hadis nazvan kudsijem, 
za razliku od Poslanikova hadisa kojim moze da bude poucen vahjom (tewkifijj), a moze 
nastati na osnovu idztihada (tewfikijj). Takav hadis naziva se Poslanikovim, jer je on krajnja 
granicainjegovprekid. 

Kada je izgovor hadisi-kudsija od Resulullaha, zasto ga onda pripisujemo Allahu, dz.s. , 
kada kazemo: "Uzviseni Allah je rekao", ili "Kaze Uzviseni Allah"? 

Ovo cemo naci cesto u arapskom jeziku, tako sto se nekome pripise govor na osnovu 
sadrzaja, a ne na osnovu izgovora. Kur'an spominje, npr. Musaov govor, ali ne doslovno 
njegove rijeci, vec njihov sadrzaj i znacenje pa to pripisuje njemu. 



VAHJ - OBJAVA 

moguCnost vahja 
i njegova realnost 

Procvatom nauke, ispitivanjima i istrazivanjima nestale su svake sumnje u postojanje 
onoga sto nije materija. Naukaje potvrdila postojanje svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljiva 
svijeta. Eksperimentalna nauka utvrdila je tragove toga svijeta, ali nije u stanju da prodre i u 
njegovu bit. Neke ce to navesti na nijekanje vjere, a druge da potvrde istinu. 

Kaze Uzviseni Allah, dz.s.: 

"Mi cemo im pruzati dokaze Nase u prostranstvima svemitskim, a i u njima 
samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur'an istina. " 3 ' 

"A vama je dato samo malo znanja. " 32 

Ljudi se bave psihologijom kako bi sto lakse pristupili ljudima koji se razlikuju po svojoj 



16 Islamskoznanje 

psihi i umnim sposobnostima. Covjek kao materija posjeduje nesto sto je tajna njegova 
zivota, a to je dusa. Tijelo slabi kada ne primi dovoljnu kolicinu hrane koja ce ga odrzati u 
zivotu. Onda je logicnije da i dusa ima svoju hranu, duhovnu hranu, koja cuva njenu vrijednost 
i specificnost. 

Nije nemoguce da Allah, dz.s., izabere od Svojih robova ciste duse koje je pripremio za 
vahj i koje ce primiti poslanice, koje su ljudima potrebne kako bi se dusevno i moralno uzdigli. 
Tiodabranicisuposlanici. 

Ashabi Resulullaha bili su svjedoci objave i prenosenjem iste tevaturom. Trag je objave 
bio ocit na ashabima i na svim sljedbenicima islama, to im je dalo velicinu i uzdiglo ih. 
Udaljavanjem sljedbenika islama od objave doslo je do pada muslimana. To je potvrda 
istinitosti objave i nuznosti naseg povratka ka njoj. 

Muhammed, s.a.v.s., nije jedini poslanik. I prije njega bilo je poslanika, pa nije nikakvo 
cudo sto Allah, dz.s., njemu objavljuje. Zato Allah, dz.s., zamjera "razumnima" i kaze: 

"Zasto je cudno ljudima sto Mi objavljujemo jednom izmedu njih: Opominji 
ljude! A vjemike obraduj divnom nagtadom kod Cospodara njihova!' Nevjernici 
govore: Ovajje zaista pravi carobnjak. '"" 



ZNACENJE OBJAVE 



Vahj oznacava govor kojeg skrivamo od drugog. Korijen rijeci ukazuje na dva znacenja, 
ato su skrivanje i brzina. Zato se kaze daje njegovo znacenje: brzo, skriveno obavjestavanje 
onoga kome je govor upucen, s tim da se skriva od drugog. 

Allahov, dz.s., vahj poslanicima, terminoloski je definisan kao: "Allahov govor koji je 
objavljen nekom od Njegovih poslanika." 



Islamskoznanje 17 



naGn allahova 
vahja melekima 



1 . U Kur'anu se govori da Allah govori melekima: 
"/ kad tvoj Gospodar tece melekima... " 34 , 

- a spominje se i da Allah nadahnjuje Svoje meleke: 

"Kadje Gospodar tvoj nadahnuo meleke: 'fa sam s vama, pa ucvrstite one 
koji vjeruju!'" 35 

2. Potvrdeno je da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu: 

"A ovo je Kur'an velicanstveni, na plod pomno cuvanoj (Levhi mahfuzu). " 36 

Potvdeno je da je on odjednom spusten na prvo (zemaljsko) nebo u Lejletul-kadru u 
mjesecuramazanu: 

"Mi smo ga, uistinu, objavili u nod Kadr. " 37 

"Mjesec ramazanje taj u komeje objavljen Kur'an... " 3S 

Sunnet nam pojasnjava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj objavi u Resulullahovo 
srce. Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a. 39 : 

"Kur'an je spusten odjedanput na zemaljsko nebo u Lejletul-kadru, zatim je objavljivan u 
periodu od dvadeset godina. Tada je proucio : 

'/ oni ti nece nijedan prigovor postaviti, a da ti Mi necemo odgovori najljepse 
objasnjenje navesti. m 

7 kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po 
malo kazivao i prema potrebi ga objavljujemo. """ 

Melek Dzibril sluhom je primio objavu od Allaha sa izgovorom i to je vjerovanje, ehhi- 
sunneta i dzemata. 

Kaze Uzviseni Allah: 

"A ti, zaista, primas Kur'an odMudroga i Sveznajuceg." 42 

"Ako te neki od mnogobozaca zamoli za zastitu, ti ga zastiti da bi saslusao 
Allahoverijeci." 43 

Kur'an je Allahov govor, po izgovoru i po sadrzaju, a ne govor Dzibrila ili Muhammeda, 
s.a.v.s. 



18 Islamskoznanje 

naCin allahova 
vahja poslanicima 

Allah salje Objavu Svojim poslanicima na dva nacina: 

1 . posrednistvom, preko meleka Dzibrila i 

2. bez posrednistva. 

Objava bez posrednisva bila je na slijedece nacine: 

1 . istiniti snovi. 

Prenosi se od Aise, radijallahu anha, kako kaze: 

"Prvo sa cim je pocela Objava Bozijem Poslaniku, s.a.v.s., bilo je u vidu istinitog sna. 
Sve sto bi vidio u torn snu, dolazilo bi mu poput svjetla dana." 44 

To je bila priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. 

Potvrda da su istinski snovi Poslanika objava, koju treba slijediti potvrduje nam kazivanje 
o Ibrahimu i san o klanju njegova sina Ismaila: 

"I Mi smo ga obradovali djecakom blage naravi. I kad on odraste toliko da mu poce u 
poslu pomagati, Ibrahim rece: '0 sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zaklati. '" 

45 

Istinski snovi nisu samo odlika poslanika, oni su moguci i kod drugih vjernika, s tim sto 
to nije objava, kao sto kaze Poslanik: 

"Od poslanstva nista nije ostalo do radosne vijesti." "A sta su to radosne vijesti"? - 
rekose. On odgovori: "To su istinski snovi." 46 

Istinski snovi Poslanika prvi su dio bozanskog govora spomenutog u Njegovim rijecima: 

"A nije za covjeka da mu govori Allah, izuzev objavom, Hi iza hidzaba 
(zastora), Hi (da) posalje poslanika, pa se objavljuje s dopustanjem Njegovim 
sta hoce. Uistinu, On je Uzvisen i Mudari" 47 

2. Allahov govor iza (hidzaba) zastora, na javi i bez posrednistva. 
To je potvrdeno kod Musaa, r.a.: 
"AAllahjesigurnosaMusaomrazgovarao." 48 

Takoder, potvrden je i razgovor Resulullaha, s.a.v.s., sa Uzvisenim Allahom u Noci 
Mi'radza. 

Ovo je drugi dio spomenut u ajetu: "Hi iza zastora"- i u Kur'anu nema nista objavljeno na 
taj nacin. 



Islamskoznanje 19 

naCin objave 
meleka poslanku 

Allahova Objava poslanicima moze biti bez posrednistva na dva prethodno spomenuta 
nacina: istinski snovi i Bozanski govor na javi iza zastora; a moze da bude uz posrednistvo 
meleka Objave, Dzibrila. Naovajje nacin Casni Kur'an objavljen. 

Nacin dostave Objave meleka Vahja bio je na dva nacina: 

1 . da mu dode poput glasa zvona, jakog glasa koji bi djelovao na dusu da se spremi 
svom svojom snagom na prihvatanje njegova djelovanja. To je najtezi nacin primanja Objave, 
a Poslanik, s.a.v.s., bi u torn trenutku bio u potpunoj spoznajnoj moci za prihvatanje Objave, 
njeno razumijevanje i pamcenje. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na sto nam 
ukazuje slijedeci hadis: 

"Kada Allah odredi naredbu na nebesima, meleki udaraju svojim krilima iz pokornosti 
Njegovim rijecima, poput udara lanca u glatku stijenu." 49 

2. pretvaranje meleka Dzibrila u ljudski oblik. Ovaj nacin je laksi od prethodnog, jer 
postoji slicnost izmedu onoga koji govori i slusaoca, kao i medusobna bliskost, za razliku od 
Objave putem zvuka zvona, kadaje potrebno Resulullahu, s.a.v.s., dase duhovno uzdigne 
na stupanj meleka. Ato je kako kaze Ibn-Haldun: "Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje 
sa duhovnosti meleka, a drugo stanje je suprotno tome, kada melek prelazi iz svoga 
duhovnog stanja u stanje ljudske tjelesnosti." 

Oba ova stanja spomenuta su u hadisu koji prenosi Aisa, radijallahu anha, daje El-Haris 
b. Hisam upitao Resulullahairekao: "0 Resulullah, kakotidolazi Vahj?" Resulullah, s.a.v.s., 
rece: 

"Ponekad mi dolazi u vidu zvuka zvona. To mi je najtezi nacin Objave i kada se prekine, 
ja potpuno upamtim ono sto mi je (Dzibril) kazao. Ponekad mi se melek ukaze u liku covjeka. 
On bi mi govorio, a ja pamtio sta mi kaze." 50 

I prenosi Aisa tesko stanje Poslanika prilikom primanja Objave i kaze: 

"Vidjela sam ga kako mu stize Objava jednog jako hladnog dana i kada presta, celo mu, 
uistinu, jos kiptase znojem." 51 



20 Islamskoznanje 

ODGOVORI NA SUMNJE 
ON1H KOJI NEGIRAJU VAHJ 

U proslosti, a i u danasnje vrijeme neznalice su raspirivale svoja sumnjicenja u Vahj. Te 
sumnje nemaju osnove, a evo nekih: 

1 . Smatraju daje Kur'an Muhammedovo, s.a.v.s., djelo cijaje znacenja on izmislio, kao 
i njegov stil. 

Ovo je neosnovana tvrdnja, jer da je Muhammed, s.a.v.s., tvrdio za sebe daje nepogresiv 
i kada je izazvao ljude mu'dzizama kako bi potvrdio svoje vodstvo, nije mu islo u prilog da 
pripise Kur'an nekome drugom mimo sebe, a to je mogao uraditi. To je dovoljan razlog za 
pokornost njemu, jer Arapi pored posjedovanja visokog stupnja jezickog izrazavanja nisu 
bili u stanju da mu se suprotstave. 

Ne moze se reci daje on pripisao Kur'an Allahovu govoru kako bi pridobio ljude za sebe 
i svoju pokornost, jer njegovom govoru - hadisu - potrebno je takoder pokoravati se. A daje 
pitanje kao sto dzahili misle, tada bi sav govor pripisao Allahu. 

Po njihovim tvrdnjama Poslanik je zelio da putem lazi prokrci put do konacnog cilja. To 
je pretpostavka koju historijska stvarnost negira, jer je Poslanik, s.a.v.s., bio poznat po 
povjerenju i iskrenosti sto i njegovi dusmani potvrduju. Iznesimo za ovo nekoliko primjera: 

Munafici su optuzili njegovu zenu Aisu potvorivsi je. Time su imali za cilj ukaljati cast i 
ugled Poslanika, s.a.v.s. Vahj je jedno vrijeme zastao i Poslanik i njegovi ashabi bili su u 
bezizlaznoj situaciji, savjetovali su se. Prosao je mjesec dana i Poslanik je rekao Aisi, 
radijallahu anha: 

"Do mene je doprlo to i to, ako nisi pogrijesila, Allah ce te zastititi, a ako si pogrijesila, trazi 
oprosta." 52 

Tako je bilo sve dok nije sisla Objava koja je potvrdila cistotu Aise. Daje Kur'an njegov 
govor, sta ga je sprijecilo da odmah zacepi usta onima koji su je potvorili i da time zastiti 
njenu cast? Ali, on nije zelio da slaze ljudima, a time bi slagao na Allaha: 

"A da je o Nama kakve rijeci iznosio, Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili, i 
onda mu zilu kucavku presjekli, i niko ga izmedu vas ne bi mogao od toga 
odbraniti.' 53 

Grupa ljudi trazila je dozvolu za izostanak sa Bitke na Tebuku i izlozili su svoje razloge za 
izostanak. Medu njima bilo je munafika koji su izmisljali pravdanja i Poslanik im daje dozvolu, 
nakon cega silazi Objava koja kori Poslanika ukazujuci mu na njegov pogresan stav: 



Islamskoznanje 21 

"Neka ti Allah oprosti sto si dozvolio da izostanu, dok se nisi uvjerio koji od 
njih govore istinu, a koji lazu. " 54 

Da je ovaj ukor bio od Muhammeda, s.a.v.s., samom sebi, kao odraz njegova pokajanja 
kada mu je postala jasna njegova greska, to on ne bi ispoljio sa ovakvim teskim prijekorom. 

Primjeri toga jesu i ukor Poslanika kod prihvatanja otkupa zarobljenika Bedra: 

"Nije za Vjetovjesnika da drzi suznje dok ne svlada neprijatelja na Zeinlji; vi 
zelite prolazna dobra ovoga svijeta, a Allah zeli onaj svijet. - Allah je silan i 
mudar. Da nije ranije Allahove odredbe, snasla bi vas patnja velika zbog onoga 
stosteuzeli."" 

Ovdje, takoder, spada i ukor Poslanika u njegovu okretanju od Abdullaha b. Ummi- 
Mektuma, slijepca, a posvecivanja paznje uglednim Kurejsijama zeleci ih pridobiti za 
islam: 

"On se namrstio i okrenuo, zato sto je njemu slijepac prisao. A sta ti znas - mozda on zeli 
da se ocisti, ili pouci, pa da mu pouka bude od koristi..." 56 

Iz Poslanikova zivota vidimo da je jos od svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom 
moralu, iskrenosti u rijecima i u djelu, a to mu je posvjedocio njegov narod na pocetku 
njegova poslanstva kada im je on rekao: 

"Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi konjica koja zeli da vas napadne, 
da li biste mi vjerovali?" Rekose: "Da, mi nismo od tebe iskusili laz." 

Prenosi se od Abdullaha b. Selama, r.a., da je rekao: "Kada je Resulullah, s.a.v.s., 
dosao u Medinu, ljudi su krenuli u susret k njemu. Govorilo se: 'Dosao je Poslanik, dosao je 
Poslanik', pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam ugledao Poslanikovo lice, 
znao sam da to lice nije lice lasca." 

Za onoga koji posjeduje ovakva svojstva ne moze niko posumnjati u njegove rijeci kada 
on kaze da nije Kur'an od njega: 

"Red: 'Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam, ja samo slijedim ono 
sto mi se objavljuje. '" " 

2. U proslosti, a i u danasnje vrijeme neznalice su smatrale da je Kur'an produkt 
Poslanikovog razmisljanja i licne spoznaje koju je on svojim stilom izrazio zato sto je Poslanik, 
s.a.v.s., ostrouman, dovitljiv, te ima ispravne stavove koji ga cine da razlikuje dobro od zla, 
istinu i neistinu, jer je nadahnut i spoznaje skrivene stvari otkricem i licnom spoznajom. 

Staje to u Kur'anu nastalo na osnovu ostroumnosti, osjecaja ilicnog otkrica? 

Kur'an spominje prosle narode, poslanike i historijske dogadaje satacnim podacima, 
kao kada ocevidac govori, a Muhammed, s.a.v.s., nije bio njihov savremenik. On nije 
prisustvovao dogadajima koji su se desavali kroz stoljeca, a ni knjige to nisu prenijele: 



22 Islamskoznanje 

"To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo; ni ti ni narod tvoj niste 
prije ovoga nista o tome znali. " S8 

Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne moze znati do samo vrsni poznavalac: 
"A oni su ostali u pecini svojoj tri stotine i jos devet godina. " S9 

A to je kod sljedbenika Knjige tri stotine suncevih godina, a devet godina je razlika 
izmedu suncevih i mjesecevih godina. 

Odakle Muhammedu, s.a.v.s., ovako precizni podaci, a bio je nepismen. Dzahili u njegovo 
vrijeme bili su ostroumniji od danasnjih dzahila, jer oni nisu govorili da je Objava od 
Muhammeda, s.a.v.s., vec su rekli da je on poucen od drugih i datrazi da se to zapise: 

"/ govote: 'To su izmisljotine naroda drevnih; on trail da mu se prepisuju, i 
ujutto i navecer da mu ih citaju. '" *° 

Muhammed, s.a.v.s., nije imao ucitelja - kao sto cemo vidjeti - pa odakle je onda primio 
Objavu u svojoj cetrdesetoj godini? 

"To je samo Objava koja mu se obznanjuje. " *' 

Ali, Kur'an sadrzi i druga saznanja. On govori o pocetku stvaranja i njegovom kraju, o 
drugom svijetu i onome staje vezano za njega, o Dzennetu i njegovim blagodatima, o vatri 
i kazni, o melekima i njihovim duznostima. Sve ovo je nemoguce da bude produkt ostroumnosti. 

Pored toga, Kur'an sadrzi propise kao i govor o Poslaniku, koji je samo covjek i koji ne 
znagajb. 

A dzahili su govorili da je pjesnik pa su dodali tome da cuje nekoga ko mu govori, a to mu 
se samo pricinjava, a onaj kome se pricinjava jeste lud ili govori izmisljotine. A kada su vidjeli 
da nemaju dokaza za to i da Kur'an spominje vijesti iz proslosti i buducnosti, pocese govoriti 
da prima znanje od ucenjaka koje susrece na svojim trgovackim putovanjima, tj. poucava 
ga covjek. Tako su govorili prije, a i sada: 

"Tako su gotovo istim rijecima, govorili i oni prije njih, srca su im slicna. " a 

3. U proslosti, a i u danasnje vrijeme neznalice su smatrale da Poslanik, s.a.v.s., prima 
znanje od ucitelja. 

To je istina, jer onaj koji je poucavao Poslanika jeste melek Vahja, a da je imao nekog 
drugog iz svog naroda ili nekog drugog naroda, to nije istina. 

Muhammed, s.a.v.s., odrastao je nepismen, nije poucen ni od koga od svoga naroda, a 
niod drugih naroda. 

Istina je da je on jos u mladosti sreo monaha Behiru, u Busri u Samu, i Vereku b. Nevfela, 
neposredno nakon primanja Objave, a nakon Hidzre sreo se sa ucenjacima jevrejima. Ali, 
on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva, a nakon poslanstva odgovarao je 
njima na pitanja o kojimasu oni zeljeli raspravljati. Daje Poslanik, s.a.v.s., bilo staod njih 
uzeo, historija bi to zabiljezila, jer on nije bio obicni covjek, a historija je zabiljezila Verekin 
nagovjestaj dolaska Poslanika, s.a.v.s. 

One koji kazu da ga je poucavao ucitelj, upitat cemo ih kako se zvao taj covjek? 



Islamskoznanje 23 

Neki ce reci da je to bio Haddad er-Rumi. Medutim, nije logicno da citav Kur'an, sa svim 
svojim naucnim postavkama, podacima iz proslosti i govoru o buducnosti, bude od covjeka 
koga Meka nije poznavala kao alima koji se posvetio izucavanju knjiga, vec ga je poznavala 
kao kovaca koji govori stranim jezikom. 

Arapi u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., svim sredstvima borili su se kako bi se suprotstavili 
Objavi, a nisu uspjeli. Adanas, nakon cetrnaest vijekova, mnogobosci pokusavaju pronaci 
nesto iz historije sto bi potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. 

Sve to nam potvrduje da Kur'an nije ljudskog porijekla , vec je on Objava Silnog i Mudrog. 



MEKANSKI I MEDINSKI AJETI 



Poznato je da svaki narod pridaje veliku paznju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Islamski 
ummet preduhitrio je sve ostale pridajuci svu svoju paznju Objavi, kojom je citavo covjecanstvo 
pocasceno, jer Kur'an nije samo naucna ili reformatorska poruka koju ljudski urn prihvata, 
vec on iznad svega toga sadrzi vjeru koju srce prihvata. Paznja ashaba pridata Kur'anu bila 
je tolika da su cak znali mjesto i vrijeme objave svakog ajeta. To je jak oslonac u historiji 
zakonodavstva na koji se moze pozvati svaki istrazivac u spoznaji da'weta, nacinagovora, 
te postepenosti donosenja propisa i obaveza. Prenosi se od Ibn-Mes'uda, da je rekao: 

"Tako mi Allaha, mimo Koga nema drugog boga, ni jedna sura iz Allahove Knjige nije 
objavljena, a da ja ne znam gdje je objavljena. Niti je objavljen ajet iz Allahove Knjige, a da ja 
ne znam u vezi cega je objavljen. Kada bih znao da je neko, do koga moze doci deva, znaniji 
od mene u Allahovoj Knjizi, uputio bih se ka njemu." 63 

Pozivanje ka Allahu zahtijeva poseban metod i pristup u pogledu ispravljanja poremecaja 
u vjeri, zakonodavstvu i moralu kod ljudi. Nemoguce je promijeniti ideju sve dok se ne 
formira grupa ljudi koja je odgojena na osnovama vjere, i nemoguce je uspostaviti 
zakonodavstvo i organizovati zajednicu sve dok ljudska srca ne budu cista i tezila ka 
Allahovoj uputi. 

Onaj koji uci Kur'an naci ce mekanske ajete, koji imaju specificnu odliku koju ne posjeduju 
medinski ajeti, iako su medinski ajeti pojasnjenje prvih u pogledu propisa i zakonodavstva. 

Svijet je u dzahilijetu bio slijep i gluh; obozavali su kipove, cinili sirk Allahu, nijekali Vahj i 
Sudnjidan. Govorilisu: 

"Zar kada umremo i kad kosti i zemlja postanemo, zar cemo mi, zaista, biti 
ozivljeni?" 64 

Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. Zato je mekanska objava puna 
opomena i dokaza koji ruse njihovo vjerovanje. Ona ih poziva u tevhid, rusi njihove snove i 



24 Islamskoznanje 

donosi im znakove poslanstva. Navodi im slike zivota na drugom svijetu, slike Dzenneta i 
Vatre, izaziva ih da dodu sa necim poput Kur'ana, iznosi im kazivanja o onima koji su nijekali 
istinu kako bi uzeli pouku. U mekanskim ajetima naci cemo teske prijetnje koje spominju 
kaznu, Sudnji dan, zaglusujuci glas, strasni dogadaj, a sve to uz najbolji stil kazivanja 
rimovanjem na kraju ajeta, sto je izazov Arapima da dodu sa necim slicnim. Oni sadrze i 
kazivanja o prijasnjim narodima, kao i kosmicke i racionalne dokaze. 

Kadajeformiranazajednicavjernikakojavjerujeu Allaha, meleke ; knjige, poslanike, 
Sudnji dan i u kader, njihovo vjerovanje bilo je na kusnji od musrika. Bili su strpljivi i ucinili su 
hidzru dajuci prednost onome sto je kod Allaha nad ovim dunjalukom. Kada je formirana 
takva zajednica, nalazimo medinske ajete koji su dugi, obraduju propise islama i njegove 
kazne, pozivaju u dzihad i zrtvovanje na Allahovu putu, objasnjavaju zakonodavstvo, 
uspostavljaju propise organizacije drustva, ureduju zivot u porodici, meduljudske odnose, 
veze izmedu drzava i naroda, kao sto otkrivaju munafike i njihove spletke, te se obracaju 
sljedbenicima knjiga. Sve je ovo obiljezje medinskih ajeta. 



prmjeri i koris1t 

posveCivanja paZnje mekanskom 

i medinskom periodu objave 

Velika je paznja posvecena od uleme istrazivanjima medinskih i mekanskih ajeta. Pratili 
su ajet po ajet, suru po suru kako bi razumjeli redoslijed imajuci u obziru vrijeme, mjesto i 
formu ajeta. Sve su to objedinili u svojim istrazivanjima kako bi napravili razliku izmedu 
mekanskih i medinskih ajeta. 

Ulozeni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska Objave u svim njenim 
periodima, da bi se odredilo vrijeme silaska svakog ajeta, njegovo mjesto, te tome dodale 
odredbe po kojima su se odredivali ajeti kao medinski, odnosno mekanski. Potpomagali su 
se sadrzajem sure ili ajeta; da li oni govore o islamskom da'wetu u Meki ili pripadaju temama 
koje su obradivane u Medini. 

Ako bi istrazivac imao vise razlicitih dokaza pred sobom, onda bi neke ajete odredio po 
slicnosti mekanskim, a neke medinskim ajetima. 

Ako bi neki ajet bio objavljen u jednom mjestu, a neposredno poslije toga ga neki ashab 
prenio u drugo mjesto, zatakve ajete bi ulema rekla: "Ajet koji je prenesen iz Meke u Medinu, 
ili prenesen iz Medine u Meku." 

Ulema je tezila da bude potpuno precizna i prostudirala je sure prema njihovoj objavi te 



Islamskoznanje 25 

kaze: "Ova sura je objavljena tu", a da bi jos vise bila tacna u tome, rekla bi: "Objavljena je 
nocu ili objavljena je danju", "objavljeno je Ijeti ili objavljeno je zimi", te "objavljeno je kod kuce 
ili objavljeno je na putovanju." 

Teme koje su obradivali ucenjaci su slijedece: 1 . ono sto je objavljeno u Meki; 2. ono sto 
je objavljeno u Medini; 3. ono u cemu su se razisli; 4. mekanski ajeti koji su u medinskim 
surama; 5. medinski ajeti koji su u mekanskim surama; 6. ono sto je objavljeno u Meki, a 
stav o njemu je da je medinski; 7. ono sto je objavljeno u Medini, a stav o njemu je da je 
mekanski; 8. slicnost medinskih sura mekanskoj objavi; 9. slicnost mekanskih sura medinskoj 
objavi; 1 0. ono sto je preneseno iz Meke u Medinu; 1 1 . ono sto je preneseno iz Medine u 
Meku; 1 2. ono sto je objavljeno nocu i ono sto je objavljeno danju; 1 3. ono sto je objavljeno 
Ijeti i ono sto je objavljeno zimi; 1 4. ono sto je objavljeno kod kuce i ono sto je objavljeno na 
putovanju. 

Ovo su osnovne teme koje su proucavane kod medinskih i kod mekanskih ajeta, i zato 
se ova nauka zove: "Nauka o medinskim i mekanskim ajetima." 

1 . Medinskih sura ima dvadeset, a to su: 

El-Bekara, Ali-'lmran, En-Nisa', El-Maida, El-Enfal, Et-Tevba, En-Nur, El-Ahzab, 
Muhammed, El-Feth, El-Hudzurat, El-Hadid, El-Mudzadela, El-Hasr, El-Mumtehine, El- 
Dzumu'a, El-Munafikun, Et-Talak, Et-Tahrim i En-Nasr. 

2. Ulema se razisla u dvanaest sura, da li su mekanske ili medinske, a to 
su: 

El-Fatiha, Er-R'ad, Er-Rahman, Es-Saff, Et-Tegabun, Et-Tatfif (El-Mutaffifun), 
El-Kader, El-Bejjina, Ez-Zelzeleh, El-lhlas i En-Nas. 

3. Sve preostale sure su mekanske, a njih je osamdeset i dvije sure, tako da broj sura 
u Kur'anu iznosi stotinu cetrnaest. 



26 Islamskoznanje 

KORIS1T POZNAVANJA 
MEKANSKIH I MEDINSKIH AJETA 

Mnoge su koristi njihova poznavanja, a neke od njih jesu sljedece: 

1 . njihovim poznavanjem potpomaze se u tumacenju Kur'ana, jer poznavanje mjesta 
objave pomaze razumijevanju ajeta i njegovom pravilnom tumacenju, iako je pouka i poruka 
u opcenitom znacenju, a ne samo u povodu ajeta. Uz pomoc toga, mufesiri (komentatori 
Kur'ana) bili su u stanju da kod razlicitih znacenja u dva ajeta odrede derogirani ajet i onaj 
koji ga derogira, jer onaj koji je zadnji objavljen derogira onaj prijasnji; 

2. poznavanje kur'anskog stila koristi u da'wetu, jer za svako mjesto postoji odredeni 
govor, kao sto i odredena situacija zahtijeva odredeni govor. Specificnost nacina govora u 
mekanskim i medinskim ajetima u Kur'anu pomaze da'iji da sazna razlicite nacine obracanja 
ljudima u njihovom pozivanju ka vjeri. Na taj nacin da'ija posjeduje snagu koja osvaja srca 
slusatelja. Za svaki period pozivanja postoje teme i nacin obracanja ljudima, kao sto se teme 
razlikuju ovisno od slusatelja i njihovih uvjerenja, te okoline u kojoj zive. Sve to nam postaje 
jasno kroz kur'anska obracanja vjernicima, musricima, munaficima i sljedbenicima knjiga; 

3. poznavanje sire (zivotopisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s.) kroz kur'anske ajete. 
Onaj koji slijedi Vahj, on prati historiju da'weta sa svim dogadajima u Meki i u Medini, od 

pocetka pa do kraja Objave. Kur'an je glavni izvor siri (Poslanikovoj biografiji) i on ne 
ostavlja mjesto sumnji u onome sto prenose historicari kada se to slaze sa njim, a kod 
razlicitih predanja prenosioca sire Kur'an donosi jasan stav. 



Islamskoznanje 27 

POZNAVANJE MEKANSKIH 

I MEDINSKIH AJETA I OBJASNJENJE 

RAZLKE MEDU NJIMA 



Ucenjaci su u poznavanju mekanskih i medinskih ajeta koristili dvije metode: 

- metodu slusanja i prenosenja; 

- metodu analogije. 

Metoda slusanja zasniva se na sahih predanjima od ashaba koji su savremenici Vahja 
i koji su njegovi svjedoci, ili od tabiina koji su se sreli sa ashabima i culi od njih na koji nacin 
je objavljeno nesto i dogadaje vezane za to. Vecina onoga sto je vezano za mekanske i 
medinske ajete odredeno je ovim nacinom. tome nam govore knjige tefsira, te djela o 
povodimaObjave i nauci Kur'ana. Od Poslanika, s.a.v.s., nije nistazabiljezeno natu temu, 
jer ummet nije duzan znati, osim onoliko koliko moze raspoznati derogirani ajet i onaj koji ga 
derogira. 

Metoda analogije jeste ona koja se oslanja na specificnost mekanskih, odnosno medinskih 
ajeta. I kada se u mekanskoj suri nalazi ajet koji ima obiljezja medinskog ajeta ili sadrzi nesto 
u sebi od tih dogadaja, taj ajet je medinski. A ako se u medinskoj suri nalazi ajet koji ima 
obiljezja mekanskog ajeta, za njega se kaze da je mekanski ajet. To je analogija i zato se 
kaze: svaka sura koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima jeste 
mekanska, a svaka sura koja sadrzi propise ili kazne je medinska. 

Najjace misljenje islamske uleme u pogledu medinskih i mekanskih ajeta jeste ono koje 
uzima u obzir vremena Objave. 

Mekanski ajeti objavljeni su prije Hidzre, pa makar bili i van Meke. 

Medinski su oni koji su objavljeni nakon Hidzre, makar i van Medine, pa i u samoj Meki, 
kao ajeti El-Fetha, ili Oprosnog hadza. 



28 Islamskoznanje 

ODLIKE MEKANSKE 
I MEDINSKE OBJAVE 

Ulema je izucavala mekanske i medinske sure i doslaje do odredenih rezultata koji 
objasnjavaju nacin i oblasti koje sure obraduju. Iz toga su oni izveli slijedece zakljucke: 

1 . svaka sura koja ima u sebi sedzdu jeste mekanska; 

2. svaka sura koja u sebi ima cesticu "kella" jeste mekanska, i ona se ne nalazi, osim u 
drugoj polovini Kur'ana, a spomenuta je trideset i tri puta u petnaest sura; 

3. svaka sura koja u sebi ima: "0 Ijudi.J", a nema: "0 vi koji vjerujete!" jeste mekanska, 
osim sure El-Hadzdz, koja na kraju sadrzi taj ajet. A i pored toga veliki broj uleme smatra da 
je i taj ajet mekanski; 

4. svaka sura koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim narodima jeste mekanska, 
osim sure El-Bekara; 

5. svaka sura koja u sebi ima kazivanje o Ademu i Iblisu je mekanska, osim sure El- 
Bekara; 

6. svaka sura koja pocinje alfabetom, poput: "Elif lam mim", "Elif lam ra", "Ha mim" jeste 
mekanska, osim sure El-Bekara i Ali-'lmran, a razisli su se u pogledu sure Er-Ra'd. 

Ovo su bili zakljucci, a odlike i specificnosti stila mekanske objave su slijedece: 

1 . poziv ka tevhidu i robovanju samo Allahu, potvrda Objave, prozivljenja i nagrade; 
spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota, vatre i kazne, Dzenneta i uzivanja u njemu, 
rasprave sa musricima putem racionalnih dokaza; 

2. uspostava opcih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na kojima se temelji 
zajednica; otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo prolijevanje nevine krvi, bespravno jedenje 
imetka jetima i njihovi losi obicaji; 

3. spominjanje kazivanja o poslanicima i prijasnjim narodima kako bi ljudi uzeli pouku iz 
zivota onih koji nisu vjerovali prije njih, a u svemu tome je poruka Poslaniku, s.a.v.s., da 
osaburi u njihovom zlostavljanju njega i muslimana, jer pobjeda na kraju pripada vjernicima; 

4. kratki odlomci koji nose u sebi duboko znacenje, a sazeto objasnjenje, sto povecava 
umnu prisutnost slusalaca i udare srca, a znacenje svega toga povecava se zakletvama. 



Islamskoznanje 29 

ZAKLJUCCI I ODLKE 
MEDINSKE OBJAVE 

1 . Svaka sura koja u sebi sadrzi naredbe i kazne smatra se medinskom. 

2. Svaka sura u kojoj se spominju munafici jeste medinska, osim sure El-Ankebut, koja 
je mekanska. 

3. Svaka sura u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige jeste medinska. 
Ovo su zakljucci, a odlike i specificnosti medinske objave su slijedece: 

1 . objasnjenje ibadeta, meduljudskih odnosa, bracnog prava, nasljednog prava, vrijednosti 
dzihada, drustvenih odnosa, medunarodnih veza u miru i u ratu, propisi vlasti i pitanja o 
zakonodavstvu; 

2. obracanje sljedbenicima knjiga i poziv njima u islam, objasnjenje njihova udaljavanja 
od istine i unosenja izmjena u Allahove knjige, te njihova medusobnog razilazenja u onome 
sto im je doslo od istine; 

3. otkrivanje osobina munafika i analiza njihova dusevnog stanja, te otkrivanje njihovih 
spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri; 

4. dugi odlomci i ajeti koji po svome stilu potvrduju Serijat i objasnjavaju njegove ciljeve. 

POZNAVANJE ONOGA §TO JE FRVO, 
A §TA POSLJEDNJE OBJAVLJENO 

Poznavanjem onoga sto je Poslanik, s.a.v.s. , primio od Objave, covjek osjeca velicinu 
onoga sto je objavljeno. To je zbog casnosti Kur'ana i njegova ucenja, koje je promijenilo tok 
ljudskog zivota i dovelo do velikih promjena u njemu. Time je povezana Zemlja sa nebesima, 
dunjaluksa ahiretom, a poznavanjem historije islamskog zakonodavstva iz njegova glavnog 
izvora - Kur'ana - formira se slika postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe 
saodredenomsituacijom. 

Najtacnije je misljenje da je prvo objavljeno prvih pet ajeta sure EI-'AIek: 

"Citaj u /me Gospodara tvoga, Koji stvara, stvara covjeka od zakvacka! 
Citaj, plemenitje Gospodar tvoj, Koji poucava pent, Koji covjeka poucava onome 
stonezna." 65 



30 Islamskoznanje 

Ato nam potvrduje hadis koji biljeze Buharija, Muslim i drugi, od Aise radijallahu anna, da 
je rekla: 

"Prvo s cim je pocela Objava Resulullahu, s.a.v.s., bilo je u vidu istinskog sna. Sve sto 
bi vidio u torn snu, dolazilo bi mu poput svjetla dana. Kasnije je zavolio samocu. Osamljivao 
bi se u pecini Hira'. Tu je boravio u poboznosti i provodio brojne noci u ibadetu ne silazeci 
svojima. Zato bi se prethodno snabdio hranom. Kasnije bi se povratio Hatidzi i opet se 
snabdio kao i ranije i tako dok mu ne stize Istina, a on je u pecini Hira." 

Dosao mujemelekirekao: Veil' Pa je rekao Resullullah: 'Rekaosam: 'Ja neznam uciti' 
, pa meje uzeo k sebi i stisnuo toliko da meje muka spopala, zatim mepustio irekao: Veil' 
Rekao sam: 'Ja ne znam uciti', pa me ponovo stisnu k sebi da meje muka spopala, zatim me 
pusti i rece: Veil' Rekao sam: 'Ja ne znam citati', pa me po treciput stegnu pa pusti i rece: 
Vci u ime svoga Gospodara!' - pa sve do rijeci: 

'. . .poucava covjeka onome sto ne zna. ' - nakon cega se Poslanik vratio, unisao Hatidzi 
b. Huvejlid, radijallahu anha, a sree mujos lupase..." 



POSLJEDNJE Sto je objavljeno 



1 . Kaze se da je zadnje sto je objavljeno ajet o kamati. Ovo misljenje temelji se na hadisu 
koji biljezi Buharija, od Ibn-Abbasa, koji kaze: 

"Zadnje sto je objavljeno jeste ajet o kamati." Ato je: "0 vi koji vjerujete, bojte se 
Allaha i od odstatka hamate odustanite, ako ste ptavi vjernici. " m 

2. Kaze se da je zadnje sto je objavljeno ajet: 

"I bojte se Dana kada cete se svi Allahu vratiti, kad ce se svakome ono sto je 
zasluzio isplatiti, - nikome krivo nece ucinjeno biti. " 67 

Biljezi En-Nesai i drugi od Ibn-Abbasa i Seida b. Dzubejra: "Zadnje sto je objavljeno od 
Kur' ana jeste: 

7 bojte se Dana kada cete se svi Allahu vratiti. '" 

3. Kaze se da je to ajet o dugu: 

"0 vjernici, zapisite kada jedan od drugog pozajmljujete do odredenog 
roka." 68 

Ali sve ove ajete objedinjuje to sto su oni zajedno objavljeni onako kao sto su poredani 
u Mushafu, jer je to sve jedno kazivanje. A svaki ravija obavijestio je o jednom dijelu da je kao 
zadnji objavljen, i to je ispravno. 

A Allahove rijeci: 

"Danas sam vam vjeru vasu usavrsio i blagodat Svoju prema vama upotpunio 
i zadovoljan sam da vam islam bude vjera" 69 koje su objavljene na Arefatu, na 



Islamskoznanje 31 

Oprosnom hadzu, po vanjstini ukazuju na upotpunjavanje duznosti i propisa. Vecina uleme 
smatra da upotpunjavanje vjere u ovome ajetu znaci Allahovo upotpunjavanje blagodati sa 
njihovim ucvrscivanjem u Meki, protjerivanjem musrika iz nje, te obavljanjem hadza njih 
samih, za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno cinili sa musricima. To je 
upotpunjavanje blagodati. 



ESBABUN - NUZUL (POVODI OBJAVE) 



Kur'an je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi zasnovao ljudsku zajednicu na 
temeljima imana u Allaha i ono sto se objavljuje. On potvrduje dogadaje iz proslosti, sadasnjosti 
iukazujenabuducnost. 

Vecina kur'anskih ajeta temelji se na ovim opcim osnovama. Ashabi u svome zivotu sa 
Resulullahom ( bili su svjedoci tih zbivanja, a ponekad bi se nesto dogodilo sto je za njih 
vezano, a sto je zahtijevalo serijatski stav u tome. Zato su oni pitali Resulullaha, s.a.v.s., o 
serijatskom stavu u pogledu toga i Kur'an bi silazio kao odgovor na taj dogadaj, ili na to 
pitanje. Takvi se dogadaji nazivaju esbabi-nuzulom (povodima objave). 



PAZNJA KOJU JE ULEMA 
POSVETILA TOME 

Veliku je brigu posvetila ulema povodima objave. Neki od njih su se dotakli toga u svojim 
tefsirima Kur'ana, a neki su napisali i zasebna djela na tu temu, a najpoznatiji medu njima je: 
Ali b. el-Medinijj, El-Vahidi, Ibn-Hadzerte Es-Sujuti, koji je napisao svoje poznato djelo natu 
temu: "Lubabun-nukuli fi esbabin-nuzul." 



32 Islamskoznanje 

NA Sto se moze osloniti u 

POZNAVANJU POVODA OBJAVE 

Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta od Resulullaha, 
s.a.v.s., iliodashaba. 

El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i kaze: "Nije ispravan govor o povodima Objave, osim 
sa rivajetom i slusanjem od onoga koji je bio svjedok Objave, i koji su poznavali povode i 
trazili znanje o tome i bili uporni u tome." 

Ovakav je bio put uleme, nasih prethodnika, koji su se bojali da kazu nesto o ovoj temi 
sve dok ne budu sigurni u njegovu ispravnost. 

DEFINIOJA SEBEBI - NUZULA 

Sebebi-nuzul obuhvata dva nacina: 

1 . da se dogodi nesto sto biva povodom za objavu Kur'ana u vezi s tim. Npr. prenosi se 
od Ibn-Abbasa, dajerekao: 

"Kadajeobjavljeno: 

1 opominji svoju bliznju todbinu...' 70 sisaoje Poslanik, s.a.v.s., naSaffu, pa 
je povikao: '0 ljudi!' - pa su se oni sakupili. Aon je rekao: 'Sta mislite kada bih vas obavijestio 
da konjica dolazi iza ovoga brda, da li biste vjerovali?' Rekose: 'Ne poznajemo te kao lasca.' 
On rece: 'Ja vas upozoravam na tesku kaznu.' A Ebu-Leheb rece: 'Proklet da si, samo si 
nas zbog toga zvao?' Zatim je ustao, i objavljena je sura: 
Neka propadne Ebu-Leheb i propao je '"; 

2. da bude Poslanik upitan o necemu i da to bude povod objave Kur'ana, koji pojasnjava 
serijatski stav u pogledu toga, kao sto je objavljeno u vezi Havle bint Sa'lebe kojoj je dao 
razvod njen muz Evs b. es-Samit, a ona se zalila zbog toga. Prenosi se od Aise, radijallahu 
anha, dajerekla: 

"Blagoslovljen je onaj ciji sluh sve dostize. Cujem glas Havle bint Sa'lebe, a dio njega nije 
dopro do mene, a ona se zali na svoga muza Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Samo sto se to 
desilo, kad dode Dzibril sa ovim ajetima: 

'Allah je cuo rijeci one koja se s tobom o muzu svome raspravljala. '" " 



Islamskoznanje 33 

Ovo ne znaci da covjek treba traziti za svaki ajet neki povod. Objava Kur'ana nije bila 
samo na osnovu dogadaja, ili pitanja i trazenja tumacenja, vec je objava Kur'ana pocela sa 
akidom i imanom, sa duznostima i Allahovim odredbama pojedincu i zajednici. 



KORKU POZNAVANJA 
POVODA OBJAVE 

Najvaznije koristi poznavanja povoda objave jesu: 

1 . objasnjenje mudrosti koja je dovela do odredivanja nekog propisa i spoznaja briznosti 
Serijata za opcim interesima u lijecenju drustvenih bolesti, a u svemu tome je Allahova milost 
premaummetu; 

2. ogranicavanje propisa na dogadaj zbog kojeg je objavljen ajet u slucaju kada je taj ajet 
objavljen sa opcom formom; 

3. kada tekst sadrzi opcenito znacenje onoga sto je objavljeno, a postoji dokaz koji ga 
ogranicava; u torn slucaju poznavanje povoda Objave ukazuje na stvarno znacenje ajeta; 

4. poznavanje sebebi-nuzula jeste najbolji put za razumijevanje znacenja Kur'ana i 
otkrivanje nejasnoca koje skrivaju pojedini ajeti. Kaze Ibn-Tejmijje: 

"Poznavanje sebebi-nuzula pomaze razumijevanju ajeta. Znanje o povodimadaje znanje 
o onome sto je nastalo povodom toga"; 

5. povodom Objave saznaje se u vezi koga je objavljen odredeni ajet kako se ne bi rijeci 
na koje se taj ajet odnosi pripisale nekome drugom na osnovu mrznje ili ljubavi. 

POUKA JE U OPCOJ FORMI, A NE U 
POSEBNOM POVODU 

Kada se slaze ono sto je objavljeno sa povodom po opcenitosti ili po posebnosti, uzima 
se opcenito sa opcenitim, a posebno sa posebnim. 

A ukoliko je sebeb poseban, a ajet objavljen u opcoj formi, u torn slucaju ulema se 
razilazi u pogledu pouke, tj. da li je ona u opcoj formi ili u posebnom povodu: 

1 . Stav vecine uleme jeste da je pouka u opcoj formi, a ne u posebnosti povoda i propis 
koji se uzima iz opce forme prelazi oblik posebnosti povoda ka slicnim povodima. 

Ovo je ispravno misljenje i to je put koji su slijedili ashabi i mudztehidi ovoga ummeta. 
Ovakve ajete su oni ubrajali u one koji prelaze oblik posebnosti svoga povoda. Ajet je 



34 Islamskoznanje 

objavljen povodom odredene osobe, ali on obuhvata tu osobu, kao i sve takve osobe i 
slucajeve; i ako odredeni ajet hvali ili kudi neku osobu, on nju obuhvata kao i druge koje su 
takve. 

2. Stav je nekih da je pouka u posebnosti povoda, a ne u opcoj formi. Opca forma je 
dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji drugi dokaz za ostale oblike, kao 
kijas npr., kako bi ostala korist od prenosenja posebnog povoda. 



OBLICI POVODA OBJAVE 

Oblik povoda objave moze biti: 

1 . jasan tekst ili 

2.dvosmislenaforma. 

Jasan je tekst npr. kada kaze ravija (prenosilac): "Povod ovog ajeta je to." Ili kada u 
recenici ima veznik "pa" koji slijedi nakon spominjanja nekog dogadaja ili pitanja; kao kada 
kaze: "Desilo se to." ili "Upitan je Resulullah, s.a.v.s., o tome, pa je objavljen ajet." Ova dva 
oblika su jasni tekstovi o povodu ajeta. 

Dvosmislena forma povoda jeste kada ravija kaze: "Ovaj ajet je objavljen povodom 
toga" pa se jednom zeli time ukazati na povod ajeta, a drugi put na znacenje samog ajeta. 

Ili da kaze ravija: "Mislim da je ovaj ajet objavljen o tome" ili "Ne mislim da je ovaj ajet 
objavljen, osim povodom toga." Oba ova oblika imaju dvosmisleno znacenje i mogucnostda 
ajet bude objavljen povodom toga, kao i neceg drugog. 



VISE RIVAJETA U JEDNOM POVODU 



Kada postoji vise rivajeta o povodu nekog ajeta mufessir ce postupiti na slijedeci nacin: 

1 . Kada postojeca forma ne bude jasna, poput: "Ovaj ajet je objavljen povodom toga" ili 
"Mislim da je ovaj ajet objavljen povodom toga." Tu nema proturjecnosti i cilj toga jeste 
tumacenje, tefsir i objasnjenje da se time ukazuje na ajet i ono sto on sadrzi, a ne zeli se 
ukazati na povode objave, osim ako postoji nesto sto upucuje da se zeli ukazati na povod 
Objave; 

2. kada jejedanod oblika nejasan, poput: "Objavljen jeo tome", adrugijasno ukazuje na 
sebeb koji je razlicit njemu. U torn slucaju uzet ce se onaj oblik koji govori o sebebu, a drugi 
ce se uzeti kao tefsir toga ajeta; 

3. kada postoji vise predanja i svi ti rivajeti govore o povodu, ali je jedno od predanja 



Islamskoznanje 35 

vjerodostojnije, tada ce se dati prednost vjerodostojnijem predanju; 

4. u slucaju kada postoji vise predanja koja su izjednacena po vjerodostojnosti, ali 
postoji nesto sto daje prednost odredenom predanju nad drugima, kao kazivanje onog koji 
je prisustvovao objavi ili je jedno vjerodostojnije od drugog, dat ce se prednost vjerodostojnijem 
predanju; 

5. u slucaju da se izjednace rivajeti po svojoj autenticnosti, tada ce se predanja uskladiti, 
ukoliko je to moguce, a sami ajet biva objavljen nakon jednog ili vise sebeba koji su se desili 
u bliskom vremenskom razdoblju; 

A Ibn-Hadzer kaze: "Nema smetnje u mnogobrojnosti esbaba." 



MNOGOBOBROJNOSTI OBJAVE 
SA JEDNIM POVODOM 

Moguce je da bude vise ajeta objavljeno jednim povodom i da o jednom dogadaju bude 
objavljeno vise ajeta u razlicitim surama. 

OBJAVLJIVANJE AJETA PRIJE PROPISA 

Ez-Zerkesi spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje ajeta prije propisa. 72 

Primjer koji on navodi ne znaci da nosi u sebi poseban propis koji ce tek kasnije stupiti 
na snagu, vec ukazuje da je ajet objavljen govorom koji nosi u sebi vise znacenja, a jedno 
od tih znacenja biva dokazom za propis koji ce kasnije nastupiti. 

Primjer toga jeste ajet: 

"Spasen je onaj koji se ocisti. " 7i 

Ovaj ajet se uzima kao dokaz za zekatul-fitr, a El-Bejheki prenosi senedom koji vodi do 
Ibn-Omera daje ajet objavljen o zekatul-fitru. Neki ce reci da ne znaju tumacenje tog ajeta, 
jer je sura mekanska, a u Meki nije bilo Bajrama, niti zekata. 

El-Begavi u svome tefsiru odgovara daje dozvoljeno da Objava prethodi propisu. 



36 Islamskoznanje 



OBJAVLUVANJE VlSE AJETA 
JEDNOJ OSOBI 



Nekada se desi vise dogadaja koji su vezani za jednog ashaba, tako da za svaki slucaj 
biva objavljen ajet. 



OBJAVLUVANJE KUR'ANA 



Allah je objavio Kur'an Resulullahu, Muhammedu, s.a.v.s., kao uputu ljudima. To je bio 
velicanstven dogadaj koji je uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Njegovo prvo objavljivanje 
bilo je u noci Kadra, kada su stanovnici nebesa osjetili Allahovu milost koja je obasula 
Muhammedov ummet kojeg je Allah pocastio time iznad drugih. Njegovo drugo objavljivanje 
bilo je postepeno u periodu objave, za razliku od prijasnjih objavljenih knjiga, sto je izazvalo 
cudenje i sumnju kod naroda. AIL ubrzo im je postala jasna tajna Bozanske mudrosti. 
Poslanik nije primio objavu odjednom, a narod je bio uporan u odbijanju istine. Zato je Objava 
silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. Na taj nacin je prema dogadajima Kur'an 
objavljivan, sve dok Allah nije upotpunio vjeru i Svoju blagodat ljudima. 



OBJAVLJIVANJE KUR'ANA ODJEDNOM 

Kaze Uzviseni Allah u Svojoj Knjizi: 

"U mjesecu ramazanu pocelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan 
dokaz Pravog puta i razlikovanja zla od dobra" 74 i kaze: "Mi smo ga objavili u noci Kadra" 75 
i kaze: "Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj noci." 76 

Izmedu ovih ajeta nema oprecnosti. Blagoslovljenaje noc Kadra koja je u mjesecu 
ramazanu. Jedino je proturjecnost u tome sto je objava trajala dvadeset i tri godine. Zbog 
toga ulema o ovome ima dva misljenja: 

1 . prvo misljenje zastupa Ibn-Abbas i vecina uleme. Oni su na stanovistvu da se objavom 



Islamskoznanje 37 

Kur'ana spomenutom u tri ajeta zeli ukazati da je Kur'an odjedanput objavljen do Bejtul- 
Izzeta na zemaljskom nebu, zbog velicine njegove kod meleka, a odatle je postepeno u 
skladu sa dogadajima objavljivan njegovu Poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., u periodu od 
dvadeset i tri godine, od pocetka poslanstva, pa do njegove smrti. U Meki je objava trajala 
trinaest, a u Medini deset godina. Prenosi se od Ibn-Abbasa, da je rekao: 

"Poslaniku je Objava sisla kada je imao cetrdeset godina. Boravio je u Meki trinaest 
godina i objava mu je silazila. Zatim mu je naredena Hidzra deset godina. Umro je u svojoj 
sezdesettrecoj godini." 77 

Ovo misljenje je najispravnije, a biljeze gasahih predanjasa vise rivajeta od Ibn-Abbasa; 

2. drugo misljenje pripada Es-Sa'bijju. 78 Prenosi se od njega da se objavljivanje u 
spomenuta tri ajeta odnosi na pocetak objavljivanja Kur'ana Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. 
Pocetakje bio u noci Kadra u mjesecu ramazanu, a to je blagoslovljena noc. Nakon toga 
slijedilo je postepeno objavljivanje u skladu za zbivanjima i dogadajima u periodu od priblizno 
dvadeset i tri godine. Za to on navodi dalje: 

"I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po 
malo kazivao, i prema pottebi ga objavljujemo. " 79 

Sto se tice pravca koji se biljezi od Es-Sa'bijja, njegova predanja su sahih i ne kose se 
sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa. 

Najispravnije je misljenje da je Kur'an imao dva objavljivanja: 

1 . njegovo objavljivanje u cjelosti, u noci Kadra do Bejtul-lzzeta na dunjaluckom nebu; 

2. njegovo objavljivanje sa dunjaluckog neba u razdoblju od dvadeset i tri godine. 
Neka ulema pokusala je dokuciti mudrost objavljivanja Kur'ana iz Levhi-Mahfuza do 

Bejtul-lzzeta, a zatim njegovo povremeno objavljivanje u periodu od dvadeset i tri godine, pa 
kazu da je to zbog njegove velicine i casnosti. Kaze Es-Sujuti: "Tajna objave Kur'ana u 
cjelosti na zemaljsko nebo je njegovo velicanje i velicanje onih kojima se on objavljuje. Zbog 
toga je Allah htio upozoriti stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga koja se 
objavljuje posljednjem Poslaniku najodabranijeg ummeta. I kao da je Allah, dz.s., htio da 
kaze: "Priblizili smo vam ga da bismo vam ga objavili." Da Allah nije zelio da objavi Kur'an 
postepeno, objavio bi ga kao i prethodne knjige odjedanput na Zemlju. Ali, Allah je sve to 
objedinio u Kur'anu: objavljivanje u cjelosti, a zatim postepeno objavljivanje, iz pocasti prema 
onome kome se on objavljuje." 



38 Islamskoznanje 



POSTEPENO OBJAVLJIVANJE KUR'ANA 

Kaze Uzviseni Allah: 

"I Kur'an je sigurno objava Qospodara svjetova; donosi ga povjerljivi Dzibril 
na srce tvoje, da opominjes na jasnom arapskom jeziku. '" m 

I kaze: 

"Red: 'Od Cospodara tvoga objavljuje ga melek Dzibril kao istinu, da joi 
vise ucvrsti vjernike u vjetovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim 
muslimanima." 81 

"A ako sumnjate u ono sto objavljujemo robu Svome, nacinite vijednu sum 
slicnu objavljenim njemu. " 82 

"Red: 'Ko je neprijatelj Dzibrilu?' - a on Allahovom voljom, tebi spusta na 
stce Kur'an, koji potvrduje da su i prijasnje objave istinite - kao putokaz i 
radosnu vijest vjemidma. " 83 

Ovi nam ajeti potvrduju da je Kur'an Allahov govor na arapskom jeziku i da ga je Dzibril 
spustio na Poslanikovo srce. Ovaj nacin objave, koji je postepeni, razlikuje se od prethodnog 
nacina, tj. objave odjednom. U Kur'anu se upotrebljavaju dva izraza za objavljivanje: 

- inzal, kojim se zeli ukazati na postepenost objavljivanja i 

- tenzil, koji oznacava opcenitost u objavljivanju. 

Kur'an je postepeno objavljivan u periodu od dvadeset i tri godine. Trinaest godina je 
objava trajala u Meki, a deset u Medini. Sam Kur'an potvrduje nam njegovo postepeno 
objavljivanje: 

"I kao Kur'an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po 
malo kazivao, i ptema potrebi ga objavljujemo. " M 

Tj. ucinili smo njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko ucis 
ljudima i da postanes cvrst, a objavljujemo ga postepeno prema dogadajima. 

Prijasnje knjige: Tevrat, Zebur i IndziL objavljene su odjedanput, a ne postepeno. Na to 
nam ukazuju slijedece rijeci: 

"Oni koji ne vjeruju govore: 'Trebaloje da mu Kur'an bude objavljen dtav, i 
to odjednom!' A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje ucvrstili, i mi ga 
sve a jet po a jet objavljujemo. " 8S 

Ovaj ajet potvrduje da su prijasnje objave odjednom objavljene i to je stav vecine uleme. 
A da su one bile postepeno objavljivane, onda se ne bi nevjernici cudili postepenosti objave 
Kur'ana. Zato su se oni pitali zasto je Kur'an postepeno objavljivan. 



Islamskoznanje 39 

Onaj koji prati sahih predanja, naci ce da je Kur'an objavljivan prema potrebi po pet ili 
deset ajeta, manje ili vise od toga. Biljeze se sahih predanja da je deset ajeta objavljeno o 
kazivanju o "ifku" (odgovor na potvoru Aise, radijallahu anha), kao i prvih deset ajeta sure 
"El-Mu'minun". Asahih jeste i predanje da je samo objavljeno: "... osim onih koji su za 
borbu nesposobni" 86 , a to je dio ajeta. 



MUDROST POSTEPENOSTI 
OBJAVE KUR'ANA 

lz mnogih ajeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Kur'ana mogu se izvuci 
mudrosti: 

1 . Ucvrscivanje Poslanikova srca 

Resulullah, s.a.v.s., pozivao je ljude u vjeru, ali je naisao na jak otpor i protivljenje. I 
pored njegove jake zelje da im dostavi Objavu, ostali su uporni u odbijanju istine, tako da 
Allah kaze: 

"Pa zar ces ti od tuge za njima svisnuti, ako oni u govor ovaj nece da povjeruju?" 87 1 vahj 
je silazio Poslaniku postepeno, kako bi mu se srce ucvrstilo u istini i kako bi postao odlucan 
na putu da'weta, ne obracajuci paznju na dzahilijet koji je prisutan kod njegova naroda, jer je 
on poput Ijetnih oblaka koji se brzo razidu. 

Allah mu ukazuje na zivot prijasnjih poslanika koji su utjerivani u laz i koji su stavljani na 
muke, a osaburili su sve dok im nije dosla pomoc od Allaha. Ni Poslanikov narod ne nijece 
istinu, osim iz oholosti. U tome Poslanik nalazi utjehu za napade njegova naroda. A Allah 
kaze: 

"Mi znamo da tebe zaista zalosti to sto oni govore. Oni, doista, ne okrivljuju 
tebe da si lazac, nego nevjernici poricu Allahove rijeci. A poslanici su iprije tebe 
laznim smatrani, pa su trpjeli sto su ih u laz ugonili i mucili sve dok im ne bi 
dosla pomoc Nasa. " ** 

"A ako / tebe budu lascem smatrali, pa i prije tebe su smatrani lascima 
poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili. " 89 

Kur'an mu nareduje sabur, kao sto su saburili poslanici prije njega: 

"Ti izdrzi kao sto su izdrzali veliki medu poslanicima." 90 Na mudrost 
kur'anskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam slijedeci ajet: 

"A sve ove vijesti koje ti o pojedinim dogadajima o poslanicima kazujemo 
zato su da njima srce tvoje ucvrstimo. " " 

2. Izazov i i'dzaz 

Musrici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome. Poslaniku su postavljali pitanja 



40 Islamskoznanje 

trazeci izazov i mu'dzize, zeleci da ispitaju njegovo poslanstvo. Pitali su ga o Sudnjem 
danju: 

"Pitaju te o Smaku svijeta" 92 

i pozurivalisu kaznu: 

"Oni od tebe traze da ih kazna sto prije stigne." 93 

Allah odgovara na njihova pitanja, objasnjavajuci im istinu: 

"Oni ti nece nijedan prigovor postaviti, a da ti Mi necemo odgovori najljepse 
objasnjenje navesti. " 94 

Tj. oni ti nece postaviti ni jedno od svojih cudnih pitanja, a da ti Mi necemo dati najljepsi 
odgovor. 

Cudili su se Kur'anu koji je postepeno objavljivan, pa im Allah navodi objasnjenje za to. 
Izazov njima i njihova nemogucnost da dodu sa necim poput Kur'ana veci je dokaz od 
samog objavljivanja odjedanput. I kada god bi se oni suprotstavljali istini, silazila bi objava 
koja bi im ukazivala na mudrost onoga cemu se oni suprotstavljaju. 

3. Olaksanje pamcenja i razumijevanja Kur'ana 

Kur'an je objavljen nepismenom narodu koji ne poznaje niti citanje niti pisanje: 

"Onje neukima poslao Poslanika, jednog izmedu njih, da im njegove ajete 
kazuje i da ih ocisti i da ih Knjizi i mudrosti nauci, jet su prije bili u ocitoj 
zabludi." 95 

"Oniina koji ce slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji nece znati ni citati ni 
pisati." 96 

Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko ocuvati Kur'an daje odjednom objavljen niti bi 
razumjeli njegovo znacenje. Njegovo postepeno objavljivanje je najvise pomoglo njegovom 
ocuvanju u njihovim prsima i njegovu razumijevanju. Kada god bi bio objavljen ajet, ashabi bi 
ga pamtili, razumjeli bi njegovo znacenje i pridrzavali bi se propisa u njemu. Taj metod bio je 
prisutan i u vrijeme tabi'ina, a prenosi se od Omera, daje rekao: 

"Ucite Kur'an po pet ajeta, jer je Dzibril objavljivao Kur'an Poslaniku, s.a.v.s., po pet 
ajeta." 97 

4. Pracenje dogadaja i postepenost u donosenju zakona. 

Ljudi se ne bi u potpunosti predali Kur'anu da im on bude vodic da im se nije sa mudroscu 
obracao i da im nije davao odgovarajuce upute koje su ih odvratile od razvrata i ponizenosti. 
Kada god bi se desio neki dogadaj medu njima, Allah, dz.s., objavio bi presudu koja bi ih 
uputila na pravi put. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva, jedne za drugima, i 
to bilijecilo njihova srca. 

U samom pocetku Kur'an je ukazivao na iman u Allaha, dz.s., Njegove meleke, knjige, 
poslanike, Sudnji dan, u prozivljanje nakon smrti, u Dzennet i Dzehennem. Za sve to Kur'an 
bi davao dokaze kako bi se iskorijenilo mnogobostvo iz dusa musrika i kako bi se usadio 
iman u njihova srca. 



Islamskoznanje 41 

Kur'an je naredivao ono sto je dobro i cisti dusu. Zabranjivao je razvrat i ruzna djela, 
objasnjavao halal i haram, a na ovim propisima gradi se vjera. 

Zatim su postepeno donoseni zakoni koji su lijecili drustvene bolesti koje su bile 
ukorijenjene u dusama ljudi. Ta postepenost bila je u objavljivanju ajeta u skladu sa dogadajima 
kroz koje su muslimani prolazili u svome dzihadu, u uzdizanju Allahove rijeci. 

U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekanskim ajetima. U Meki je propisan 
namaz kao i opca osnova zekata u uporedbi sa kamatom, kao i sura El-Ena'm koja u sebi 
sadrzi osnove imana i tevhida. 

Ona prijeti sirku i musricima, objasnjava halal i haram u jelu, poziva ka cuvanju imetka, 
casti i krvi. Nakon toga je objavljeno objasnjenje svega toga, tako da su osnove meduljudskih 
odnosa objavljene u Meki, dok su objasnjenja toga objavljena u Medini, poput ajeta o dugu i 
kamati. 

Osnove bracnog prava objavljene su u Meki, dok su prava, duznosti bracnih drugova i 
onoga sto proizlazi iz toga, ustrajnost zivota, razvod, ili kraj braka koji se zavrsava smrcu, 
te nasljedstvo objavljena sa objasnjenjem u Medini. 

Zinalukje zabranjen u Meki: 

"I sto dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruzan put! " m 

Kazne koje slijede za zinaluk objavljene su u Medini. 

Svetost krvi objavljena je u Meki: 

"/ ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kadpravda zahtijeva!" 99 

Objasnjenje kaznenog zakona koji proizlazi iz toga objavljeno je u Medini. 

Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina i Allah objavljuje: 

"A od plodova palmi i loze pripremate pice i hranu prijatnu. To je, doista, 
dokaz onima koji pameti imaju. " m 

Sa picem se u ovom ajetu zeli ukazati na ono sto opija, a sa lijepom opskrbom na ono 
sto se jede od plodova dva drveta: hurmi i suhog grozda - i ovaj stav zastupa vecina uleme 
- jer je opskrba opisana lijepom za razliku od opisa pica. Time je uocljiva pohvala opskrbe, 
dokjeto izostavljeno kod opisa pica. 

Zatim je objavljeno: 

"Pitaju te o vinu i kocki. Red: Oni donose veliku stetu, a i neku korist ljudima, 
samo je steta od njih veca od koristi. '" m 

U ovom ajetu uporeduju se koristi vina koje proizlaze iz samog konzumiranja, kao i 
prodaje vina sa stetnoscu koje su prije svega grijeh, kao i stetnoscu po organizam, razum, 
gubljenje imetka, budenje razvrata i neposlusnosti. A ajet ukazuje na velicinu stetnosti nad 
koristima. 

Zatim je objavljeno: 

"0 vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte!" W2 

Ovim se ajetom zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima ce trag vina biti primjetan u 



42 Islamskoznanje 

vrijeme namaza. Zato dolazi zabrana priblizavanju namazu u stanju opijenosti sve dok ne 
nestane njenoga traga i dok se ne bude svjesno onoga sta se uci u namazu. 

Nakon toga je objavljeno: 

"0 vjemici, vino, kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, 
sejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli sto zelite. Sejtan zeli da 
pomocu vina i kocke unese medu vas neprijateljstvo i mrznju i da vas odsjecanja 
na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hocete li se okaniti?'" 03 

Ovim je ajetom definitivno zabranjeno vino u svim vremenima. 

Na mudrost ovoga ukazuje Aisa, radijallahu anha: "Prvo sto je objavljeno od Kur'ana 
jeste sura u kojoj se detaljno spominje Dzennet i Dzehennem. I kada su ljudi prihvatili 
islam, objavljen je halal i haram. Daje kao prvo objavljeno: 'Ne pijte vino!', rekli bi: 'Nikada 
necemo ostaviti vino!' Daje objavljeno: 'Ne cinite zinaluk!', rekli bi: 'Nikada necemo 
napustiti zinaluk!'" 104 

5. Neosporni dokaz da je Kur'an objava od Allaha 

Kur'an koji je postepeno objavljivan Resulullahu, s.a.v.s., u periodu od dvadeset i tri 
godine dosao je ajet po ajet ili vise ajeta odjednom u odredenim vremenima. Kada covjek uci 
Kur'an, naci ce u njemu potpuni sklad, povezanost znacenja, Ijepotu stila, povezanost 
izmedu ajeta i sura, kao da su oni jedna cjelina, sto ne mozemo naci u ljudskom govoru. 

"Ovo je knjiga ciji se ajeti mudrim redom nizu i od vremena do vremena 
objavljuju, od Mud tog i Sveznajuceg. " m 

Da je Kur'an ljudski govor koji je izrecen u razlicitim prilikama i dogadajima koji su slijedili 
jedni nakon drugih, vidjeli bismo u njemu nepovezanost. 

"Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu nasli mnoge 
protivrjecnosti." m 



SAKUPLJANJE KUR'ANA 
I NJEGOVO RASPOREDIVANJE 

Neka ulema pod sakupljanjem Kur'ana smatra njegovo cuvanje, pa ce reci za sakupljace 
Kur'ana da su njegovi cuvari. To znacenje nalazimo u Allahovom govoru upucenom Poslaniku, 
koji je pokretao svoj jezik i usne izgovarajuci Kur'an prije nego sto bi Dzibril zavrsio sa 
prenosenjem vahja, tezeci time da ga zapamti: 

"Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim da bi ga sto prije zapamtio, na Nama je 
da ga saberemo da bi ga ti ucio. A kada ga ucimo, ti prati ucenje njegovo, a 
poslije, na Nama je da ga objasnimo. " m 



Islamskoznanje 43 

Drugo je znacenje sakupljanja Kur'ana njegovo pisanje u cjelini, razdvajanje ajeta i sura, 
ili redoslijeda ajeta, i svih sura, kao i rasporedivanje ajeta na odredenu stranicu i sakupljanje 
njihovo u sure, jedne iza drugih. 



1. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNACENJU NJEGOVA 
UCENJA NAPAMET U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V.S. 

Poslanik, s.a.v.s. , bio je mnogo vezan za vahj i svim srcem je iscekivao dolazak Dzibrila. 
On bi pamtio i razumijevao Kur'an i time je bio prvi hafiz i u tome uzor svojim ashabima. 
Nekada bi bio objavljen samo jedan ajet, a nekada i po deset ajeta, a ashabi bi sve to pamtili 
i prihvatali u svome zivotu. 

Naici cemo na hadise koji spominju sedmericu ili osmericu hafiza u to vrijeme. Medutim, 
to ne znaci ogranicavanje samo na njih, jer postoje predanja u sunnetu i knjigama sire koja 
dokazuju da su se ashabi natjecali u pamcenju Kur'ana, a ucili su i svoje zene i djecu hifzu. 
U nocnim namazima oni bi ucili Kur'an i kada bi neko tada prosao Medinom, iz njihovih kuca 
cuo bi zujanje poput zujanja pcela. Poslanik bi prolazio pored kuca ensarija i slusao bi 
njihovo ucenje. 

Pored toga sto su ashabi tezili da sto vise pamte Kur'ana i Poslanik, s.a.v.s., podsticao 
ih je nato i odabirao im je onoga ko bi ih poucavao. 

Ogranicavanje hafiza na sedmericu spomenutih u hadisu koji biljezi Buharija u tri rivajeta 
odnosi se na one koji su naucili citav Kur'an napamet i proucili ga pred Poslanikom ( i to je do 
nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafiza koji su bili u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., 
koji ne ispunjavaju ove uslove, a vecina njih bila je raseljena po razlicitim pokrajinama i jedni 
od drugih su pamtili. Dovoljan dokaz da je bilo vise hafiza jeste Bitka kod bunara Me'une, 
gdje se kaze za one koji su bili ubijeni u toj bitki da su ucaci Kur'ana (hafizi), a bilo ih je 
sedamdeset. 

Iz svega ovoga mozemo zakljuciti da je u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., bio veliki broj 
hafiza i da je hifz jedna od najupecatljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allah obdario 
iznad drugih naroda. 



2. SAKUPLJANJE KUR'ANA U ZNACENJU NJEGOVA 
ZAPISIVANJA U VRIJEME RESULULLAHA, S.A.V.S. 

Kur'ani-kerim nije do nas prenesen samo putem pamcenja, nego je Poslanik, s.a.v.s., 
odabrao pisare Objave izmedu svojih ashaba, poput: Alije, Mu'avije, Ubejja b. Ka'ba i Zejda 



44 Islamskoznanje 

b. Sabita. Kad god bi neki ajet bio objavljen, on bi im naredivao da ga zapisu i ukazivao bi im 
na njegovo mjesto u sun, tako da je njegovo pisanje bilo u redovima, a njegovo pamcenje u 
srcima ashaba. 

Bilo je i onih ashaba koji su pisali Kur'an, a da im prethodno Poslanik, s.a.v.s., nije to 
naredio. Ovo pisanje bilo je na kori od drveta, listovima i plocicama. Sve to ukazuje na 
njihovu veliku ljubav koju su posvecivali pisanju Kur'ana, jer oni nisu imali drugih sredstava 
kojima bi zapisivali Kur'an. 

Dzibril bi dolazio svake godine u nocima ramazana i ucio bi kod Resulullaha, s.a.v.s., 
Kur'an. 

Takoder bi ashabi dolazili kod Poslanika i izlagali bi mu ono sto je kod njih zapisano i ono 
sto su upamtili od Kur'ana. 

Ovo zapisivanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., nije bilo sakupljeno u Mushaf, a 
prenosi se da su: Alija b. Ebi-Talib, Mu'az b. Dzebel, Ubejj b. Ka'b, Zejd b. Sabit i Abdullah b. 
Mes'ud posjedovali citav Kur'an u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s. 

Poslanik, s.a.v.s., preselio je na ahiret, a Kur'an je bio sacuvan u srcima ashaba i 
zapisan na stranicama, a nije bio sakupljen u Mushaf. Kad god bi koji ajet bio objavljen, ucaci 
bi ga ucili napamet, a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u 
Mushaf, jer je Poslanik, s.a.v.s., sve to nadzirao, a bilo je ajeta koji su derogirali ono sto je 
prethodno objavljeno. Pisanje Kur'ana nije bilo pisano onakvim redoslijedom kojim je on sam 
objavljivan, vec je bio nakon njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Poslanik, s.a.v.s., 
naredio da se zapise, u odredenoj suri, iza odredenog ajeta. Zbog toga nije bilo moguce 
zapisivanje Kur'ana u Mushaf u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., inace bi se desile promjene. 
Tek nakon smrti Resulullaha, s.a.v.s., to je bilo moguce, jer je Objava upotpunjena. Kadase 
zavrsava Objava, Allah nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava Svoje obecanje kojim 
garantuje ocuvanje Kur'ana. To je otpoceo Ebu-Bekr na prijedlog Omera. 

Sakupljanje Kur'ana u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., zove se: 

1 . hifz - pamcenje Kur'ana i 

2. kitabe - pisanje (prvo sakupljanje) 



SAKUPLJANJE KUR'ANA 
U VRIJEME EBU - BEKRA, R.A. 

Nakon smrti Resulullaha, s.a.v.s., vodstvo muslimana preuzimaju pravedne halife. Prvi 
medu njima je bio Ebu-Bekr, r.a. , koji je imao velike neprilike sa Arapima koji su se odmetnuli 
od vjere. Pripremio je veliku vojsku koja ce im se suprotstaviti. U Bici na Jemami, dvanaeste 



Islamskoznanje 45 

godine po Hidzri, poginulo je sedamdeset ucaca Kur'ana. To je zaplasilo Omera b. el- 
Hattaba, r.a., i on odlazi do Ebu-Bekra i savjetuje ga da sakupi Kur'an, koji je zapisan kako 
ne bi doslo do njegova gubljenja, jer je veliki broj hafiza poginuo na Jemami, a prijeti opasnost 
od sirenja tih borbi i zaborava Kur'ana. Ebu-Bekr, r.a., u pocetku odbio je taj prijedlog, i rekao 
da ne moze uraditi nesto sto sam Poslanik, s.a.v.s., nije uradio. Omer je bio uporan u 
objasnjavanju potrebe za sakupljanjem Kur'ana sve dok Allah, dz.s., nije otvorio srce Ebu- 
Bekra da to prihvati. On salje po Zejda b. Sabita, r.a., koji je uzivao ugled medu pisarima, 
hafizima i onim koji su se istakli po svom razumijevanju Kur'ana. Zejd koji je kao i Ebu-Bekr 
u samom pocetku odbio takav poduhvat, nakon Ebu-Bekrova nagovaranja prihvata pisanje 
Kur'ana u jednu zbirku. Zejd pocinje sa pisanjem oslanjajuci se na hifz ucaca Kur'ana i na 
ono sto su pisari posjedovali. Te stranice ostale su kod Ebu-Bekra, a nakon njegove smrti 
to preuzima Omer, a kada on umre, te stranice ostaju kod njegove kcerke Hafse. U vrijeme 
Osmanova hilafeta te stranice on trazi od Hafse. 

Prenosi se od Zejda b. Sabita, da je rekao: 

"Odmah nakon Bitke na Jemami Ebu-Bekr me pozvao sebi. Kod njega je bio Omer b. el- 
Hattab. Ebu-Bekr rece: 

'Dosao mi je Omer i rekao : 'Desila su se velika ubistva hafiza Kur'ana na Jemami i bojim 
se da se takva ubistva ne povecaju u drugim krajevima i da nestane dosta Kur'ana. 

Zelim da naredis sakupljanje Kur'ana.' Rekao sam Omeru: 'Kako da radimo nesto sto 
Poslanik, s.a.v.s., nije uradio?' Kaze Omer: 'U tome je, tako mi Allaha, hajr' i nastavio je 
nagovarati me sve dok mi Allah nije otvorio srce za tim, i vidio sam u tome ono sto vidi i 
Omer.'" 

Kaze Zejd : "Rekao je Ebu-Bekr: 'Ti si pametan mladic, u tebe ne sumnjamo, pisao si vahj 
kod Resulullaha, s.a.v.s., pratio si i sakupljao Kur'an.' Tako mi Allaha, da su mi naredili da 
prenesem neko brdo, bilo bi mi lakse od naredbe da sakupim Kur'an. Sakupljao sam Kur'an 
sa listova palmi i kamenih ploca, i od hafiza. Te stranice bile su kod Ebu-Bekra, dok ga Allah 
nije usmrtio, zatim kod Omera za njegova zivota, a potom kod Hafse, kcerke Omerove." 

Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na ispravnost, tako da se nije 
zadovoljavao samo sa hifzom bez zapisivanja u vrijeme Poslanika, s.a.v.s. On kaze: "I 
nasao sam kraj sure Et-Tevba kod Ebu-Huzejme el-Ensarija, a nisam je nasao kod drugih." 
Ove njegove rijeci ne nijecu da to nije tevaturom preneseno, vec je njihovo znacenje da on 
nije ni kod koga drugog to nasao zapisano, a sam Zejd je znao to napamet, kao i mnogi drugi 
ashabi. Zejd se oslanjao u svom radu na hifz i na zapisivanje. Ovaj je ajet bio zapamcen kod 
mnogih ashaba i bili su svjedoci da je on zapisan, ali kao takav nije naden osim kod Ebu- 
Huzejme el-Ensarija. 

Iz ovoga saznajemo da je Kur'an bio zapisan u vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., ali nije bio 
sakupljen, tako da Ebu-Bekr nareduje njegovo sakupljanje u jedan Mushaf, sa rasporedenim 
surama i ajetima, napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Kur'ani- 



46 Islamskoznanje 

kerim objavljen. Ebu-Bekr, r.a., bio je prvi koji je sakupio Kur'an u ovom obliku, iako su se 
nalazili i pojedinacni Mushafi kod nekog ashaba, poput Mushafa Alije, Mushafa Ubejja, 
Mushafa Ibn-Mes'uda koji nisu bili u obliku Mushafa koji je bio kod Ebu-Bekra kojem je on 
posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i u redoslijedu. Time se odlikuje Ebu-Bekrovo 
sakupljanje Kur'ana i neka ulema smatra da se Kur'an naziva Mushafom od vremena Ebu- 
Bekrova sakupljanja Kur'ana. 

Ovo sakupljanje naziva se drugim sakupljanjem Kur'ana. 



SAKUPLJANJE KUR'ANA 
U VRIJEME OSMANA, R.A. 

Islamska se drzava mnogo prosirila i ucaci Kur'ana razisli su se po mnogim prostranstvima 
i svaki od njih je poucavao Kur'an na nacin koji je poznavao. Sami nacini ucenja Kur'ana bili 
su razliciti na osnovu harfova na kojima su bili objavljeni. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom 
skupu ili u jednom mjestu gdje bi se borili, cudili bi se razlicitom ucenju Kur'ana. Medutim, svi 
bi se zadovoljili poznavajuci da svi ti kiraeti imaju lanac prenosilaca koji dopire do Resulullaha, 
s.a.v.s. Ali, to nije sprijecilo uvlacenje sumnje u one koji su dosli nakon Resulullaha i koji ga 
nisu poznavali. Ashabi su uvidjeli da razlicito ucenje Kur'ana moze dovesti do svada i 
razjedinjenja muslimana koje je tesko izlijeciti. 

Medu onima koji su prisustvovali u Bici u Armeniji i u Azerbejdzanu bio je i Huzejfe b. el- 
Jeman, koji je primijetio velike razlike u nacinima ucenja koje su dovele do optuzivanja i 
smatranja nevjernicimajednidrugih.O tome on obavjestava Osmana, r.a., koji jevidiodaje 
uzrok toga u onima koji poucavaju djecu. Ashabi su strahovali da to ne dovede do izmjene 
Kur'ana i slozili su se da umnoze primjerak koji je bio kod Ebu-Bekra kako bi ujedinili 
muslimane oko potvrdenog nacina ucenja Kur'ana. On salje po Mushaf koji se nalazi kod 
Hafse, radijallahu anha. Nakon toga on poziva Zejda b. Sabita el-Ensariju, Abdullaha b. 
Zubejra, Se'ida b. el-'Asa, Abdurrahmana b. el-Harisa b. Hisama el-Kuresiju i nareduje im da 
to umnoze u vise Mushafa, te da se zapisu na jeziku Kurejsija, jer je na njemu i objavljen 
Kur'an. 

PrenosiseodEnesa: 

"Huzejfe b. el-Jeman je dosao kod Osmana, a borio se u Armeniji i Azerbejdzanu sa 
stanovnicima Iraka. Huzejfu su jako uznemirila njihova razlicita ucenja Kur'ana i rekao je 
Osmanu: "Spasi ummet prije nego se razidu, kao sto su se razisli jevreji i krscani! Poruci 
Hafsi da nam posalje stranice kako bismo ih umnozili u Mushafe, a zatim cemo ih njoj vratiti." 
Hafsa ih je poslala do Osmana, a on je naredio Zejdu b. Sabitu, Abdullahu b. Zubejru, Se'idu 



Islamskoznanje 47 

b. el-'Asu, Abdurrahmanu b. el-Harisu b. Hisamu i oni su to umnozili u Mushafe. Osman se 
obratio trojici Kurejsija: "Ako se vi u necemu ne slozite sa Zejdom b. Sabitom, tada to zapisite 
jezikom Kurejsija, jer je Kur'an objavljen na torn jeziku." Oni su tako i uradili i umnozili su 
stranice u Mushafe, a Osman je vratio stranice Hafsi, a u svaku je pokrajinu poslao po jedan 
primjerak Mushafa. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga spale. 

Predanja nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio zbog razlicitog ucenja Kur'ana, 
vec su i drugi ashabi bili uznemireni zbog toga. Ono sto je ucinio Osman, ashabi su mu 
odobrili. Napisan je Mushaf na jednom od sedam harfova (dijalektu) na kojima je Kur'an 
objavljen kako bi okupio ljude oko jednog ucenja Kur'ana. Osman vraca stranice Hafsi, a 
salje u svaku pokrajinu po Mushaf. On u Medini zadrzava jedan primjerak kojeg naziva 
"Imam"; njegov naziv se navodi u hadisu u kome Osman kaze: "Okupite se, o ashabi 
Muhammeda, i napisite ljudima Imam!'" Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su 
postojali, izuzev stranica Hafse ili Mushafa. To je ummet prihvatio sa poslusnoscu i ostavio 
je ucenje na sest ostalih harfova (to zato sto su oni bili objavljeni kao olaksica ucenja 
Kur'ana Arapima koji su poticali iz razlicitih plemena i imali razlicita narjecja. Kada je prestala 
potreba za tim i kada su se ljudi koji su tek primili islam poceli oko toga prepirati, nije vise bilo 
potrebe za ostalim harfovima, te su se ashabi ogranicili na jedan harf. To ne znaci da je 
nesto od Kur'ana napusteno, jer, ustvari, ostalih sest kiraeta nije nista novo i dodatno na harf 
po kurejsijskom narjecju). 



RAZLIKA IZMEDU EBU - BEKROVA 
I OSMANOVA SAKUPLJANJA 

Iz prethodnog izlaganja postaju nam vidljive razlike izmedu Ebu-Bekrova i Osmanova 
sakupljanja, u povodu i u nacinu. 

Ebu-Bekra, r.a., na sakupljanje Kur'ani-kerima podstakli su strah i bojazan da se ne 
zagubi nesto iz Kur'ana sa nestankom hafiza cija se pogibija povecala u mnogim borbama. 

Osmana, r.a., je na sakupljane Kur'ani-kerima podstakla velika razlika u ucenju Kur'ana 
koja je bila primijecena u razlicitim pokrajinama, kada je svako smatrao svoje misljenje 
najispravnijim, a ostala misljenja pogresnim. 

Ebu-Bekr je sakupio Kur'an koji je bio zapisan na listovima palme i kamenim plocama. 
On je rasporedio sure i ajete u jedan Mushaf koji je sadrzao sedam harfova na kojima je 
objavljen Kur'an. 

Osmanovo sakupljanje Kur'ana bilo je na jednom harfu, kako bi se muslimani okupili oko 
zajednickog ucenja. Ucenje je bilo samo natome harfu, bez ucenja na ostalih sest harfova. 
Na taj nacin je Osman izbjegao razdor i mimoilazenje medu muslimanima. Time su muslimani 



48 Islamskoznanje 

zasticeni od bilo kakve izmjene u Kur'anu. 

Ulema se razisla u pogledu broja Mushafa koje je Osman poslao u razlicite pokrajine. 

Neki kazu da se radi o sedam Mushafa koji su poslani u Meku, Sam, Basru, Kufu, 
Jemen.Bahrejni Medina 

Drugi tvrde da su bila cetiri Mushafa koji su poslani u Kufu, Basru, Sam i cetvrti koji je 
Osman zadrzao kod sebe. 

Treci kazu da ih je bilo pet, a misljenje Es-Sujutija jeste da je ovo misljenje najispravnije. 

Mushafima koji su bili kod Osmana tesko je reci gdje se nalaze. Ibn-Kesir (700-774) 
biljezi u knjizi "Fedailul-Kur'an" da je vidio jedan o tih Kur'ana u dzamiji u Damasku, u Samu. 
Osmanovo sakupljanje Kur'ana naziva se trece sakupljanje Kur'ana, a to je bilo 25. godine 
po Hidzri. 



REDOSLIJED AJETA I SURA 

Kur'an sadrzi sure i ajete koji se razlikuju po duzini, neki su dugi, a neki su kratki. Ajet je 
recenica koja kao Allahov govor pripada odredenoj suri. Sura je grupa recenica u Kur'anu 
koje imaju svoj pocetak i kraj. 

Redoslijed ajeta u Kur'anu je tevqifijj (odreden vahjom). Dzibril bi silazio Resulullahu, 
s.a.v.s., donoseci mu ajete i ukazivao bi mu na njihovo mjesto u suri ili ajetima koji su 
prethodno objavljeni. Poslanik bi naredio pisarima da te ajete zapisu na njihovo mjesto i 
rekao bi im: "Stavite ove ajete u suru u kojoj se spominje to i to, ili stavite ovaj ajet na to i to 
mjesto!" 

Osman, r.a., prilikom sakupljanja Kur'ana svaki ajet stavljao je na njegovo mjesto u suri, 
cak i ako je propis nekog ajeta derogiran. Ovo je dokaz da je redoslijed ajeta u Kur'anu 
tevqifijj. Da je redoslijed u Kur'anu takav dokazuju i mnogobrojni hadisi koji govore o vrijednosti 
ajeta u odredenoj suri. Prenosi se hadisom merfuom (ciji lanac prenosilaca doseze do 
Poslanika, s.a.v.s., od Ebu-Derda'a: 

"Ko nauci napamet prvih deset ajeta sure El-Kehf, spasen je od Dedzala." - a u drugom 
predanju: "Ko prouci zadnjih deset ajeta sure El-Kehf..." 

Poslanikovo, s.a.v.s., ucenje mnogih sura u namazu potvrduje redoslijed njihovih ajeta. 
Takoder je Poslanik ucio Kur'an pred Dzibrilom, koji mu je svake godine dolazio u mjesecu 
ramazanu, a zadnje godine svog zivota pred Dzibrilom proucio je Kur'an dva puta. To 
ucenje je bilo po redoslijedu poznatom danas kod nas, a i svi Mushafi koji su kod nas po torn 
su redoslijedu. 



Islamskoznanje 49 



REDOSLIJED SURA 

Redoslijed sura u Kur'anu je tevqifijj - tj. redoslijed kojegje Resulullah, s.a.v.s., preuzeo 
onako kako mu je Dzibril naredio od Njegova Gospodara. U vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., 
sure su bile poredane po svome redoslijedu, kao sto su i sami ajeti bili rasporedeni. Takav 
redoslijed mi i danas imamo, a Osmanov Kur'an, takoder, bio je po torn redoslijedu i niko mu 
nije prigovorio na tome, vec su svi to s odobrenjem prihvatili. 

OBJAVLJIVANJE KUR'ANA 
NA SEDAM HARFOVA (NARJEfijA) 

Arapi su govorili na vise dijalekata koji su nastali na osnovu njihove prirode koja se 
razlikovala u glasovima, harfovima i njihovoj zvucnosti. Svako pleme imalo je u rijecima 
svoju melodicnost koja se razlikovala od drugih plemena, a Kurejsije su se izdizale iznad 
ostalih zbog svoje blizine Ka'bi, napajanja hadzija, brige oko Harema i nadzora trgovine. 
Zbog toga se i jezik Kurejsija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije cudo sto je Kur'an 
objavljen na torn jeziku. Arapi su govorili razlicitim dijalektima i Allah objavljuje Kur'an cije ih 
raznoliko ucenje obuhvata. Time je olaksano ucenje, pamcenje i razumijevanje Kur'ana. 
Mnogobrojni su hadisi koji nam govore o objavi Kur'ana na sedam dijalekata, harfova. 
Prenosi se od Ibn-'Abbasa, r.a., da je rekao: "Rekao je Resulullah, s.a.v.s.: 'Dzibril me je 
naucio ucenje Kur'ana na jednom dijalektu, pa sam mu se obratio i trazio da poveca, pa je 
povecao, tako da je zavrsio na sedam dijalekata.'" 108 

Prenosi se od Omera b. el-Hattaba, r.a., da je rekao: 

"Cuo sam Hisama b. Hakima kako uci suru El-Furkan za zivota Resulullaha, s.a.v.s. 
Slusao sam njegovo ucenje, a ucio je na dijalektima koje ja nisam cuo od Resulullaha, 
s.a.v.s. Jedva sam ga pratio u namazu, sacekao sam ga dok preda selam, zatim sam ga 
povukao za kosulju i upitao: 'Ko te poucio ovim surama?' Rekao je: 'Poucio me Resulullah, 
s.a.v.s.' Rekao sam mu: 'Nije tacno' , a zatim sam gaodveo do Resulullaha. Rekao sam: '0 
Resulullah, cuo sam ovoga kako uci suru El-Furkan na dijalektima kojima me ti nisi poucio, 
ati si me poucio suri El-Furkan.' Rekao je Resulullah, s.a.v.s.: 'Pustiga, Omere, ati Hisame 
uci!' On je proucio onaj dijalekat kojeg sam cuo da uci, pa je Resulullah, s.a.v.s., rekao: 
'Ovako je objavljeno.' Zatim je Resulullah, s.a.v.s., rekao: 'Uci, o Omere!' Ucio sam suru na 
nacin na koji me Resulullah, s.a.v.s., poucio i rece mi Resulullah, s.a.v.s.: 'Ovako je objavljeno!' 



50 Islamskoznanje 

Azatimje Resulullah, s.a.v.s., rekao: 'OvajjeKur'an objavljen na sedam dijalekata i ucite 
ono sto je lahko od njih!'" 109 

Vecina uleme smatra da sedam harfova (narjecja) oznacava sedam dijalekata kojima 
govore Arapi, sa jednim znacenjem Ti dijalekti su se medusobno razlikovali u objasnjavanju 
znacenja rijeci, tako da dolazi Kur'an sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima, a koji 
obuhvataju jedno znacenje. Time nestaje razlike izmedu tih jezika i Kur'an dolazi sa jednim 
ili vise izraza, zajednickih za sve jezike. Mudrost objave Kur'ana na sedam narjecja ogleda 
seuslijedecem: 

1 . olaksavanje ucenja Kur'ana napamet onima koji su nepismeni. 
Prenosi se od Ubejja, da je rekao: 

"Sreo je Resulullah, s.a.v.s., Dzibrila kod Ahdzaril-Mera'(mjesto kod Kuba'a) pa mu je 
rekao: 'Poslan sam nepismenom ummetu, medu njima su djeca, sluge, starci i nemocni.' 
Rekao je Dzibril: 'Nekauce Kur'an na sedam narjecja!'"; 110 

2. Kur'an kao mu'dziza koja odgovara prirodi jezika Arapa. Kur'an je objavljen kao 
izazov svim Arapima i on nije izazov za jedan jezik Arapa, vec on je mu'dziza za sva 
narjecja; 

3. Kur'an kao mu'dziza u svome znacenju i propisima. 

Razlicite promjene u formama izrazavanja u pojedinim rijecima i harfovima cine da 
kur'anski propisi odgovaraju svim vremenima. Zbog toga fakihi donose dokaze u svojim 
rjesenjima i idztihadu na osnovu kiraeta sedam harfova. 



KIRAETI I uCaCi 



Kiraet (citanje, ucenje) nastalo je od glagola qaree (citati). Terminoloski: kiraet oznacava 
jedan od pravaca koji slijedi imam - ucac u izgovaranju Kur'ana, a koji se razlikuje od drugih 
pravaca. Oni su mutevatir cvrstim senedom preneseni od Resulullaha, s.a.v.s., a od vremena 
ashaba ljudi slijede njihov put u ucenju. Poznati ucaci medu ashabima bili su: Ubejj, Alijj, Zejd 
b. Sabit, Ibn-Mes'ud, Ebu-Musa el-Es'ari i drugi. Od njih su preuzeli ucenje ostali ashabi i 
prenijeli ga u druge pokrajine, a svi oni su povezani senedom (lancem prenosilaca) do 
Resulullaha, s.a.v.s. Takoder je i u vrijeme tabiina posvecena velika paznja kiraetima, a 
tabiini su postali imami koji su bili uzor u ucenju i kojima su hrlili ljudi. Medu njima su sedmerica 
imama kojima se pripisuje sedam kiraeta. Neki od njih bili su u Medini, neki u Meki, Kufi, Basri 
i Samu. Sedmerica poznatih imama su: Ebu-'Amr, Nafi', Asim, Hamza, El-Kisai, Ibn-Amir i 
Ibn-Kesir. Kiraeti ne oznacavaju sedam narjecja, iako isti njihov broj dovodi do pomisli na 
jednakost medu njima. Kiraeti jesu pravci imama i oni su prisutni danas u ucenju medu 
ljudima, a nastali su na osnovu dijalekata, nacina izgovora, naglasavanja krupnoce ili tankoce, 
uklapanja, prekida, duzine, kratkoce i drugog. Svi su oni uvrsteni u jedno narjecje, a to je 



Islamskoznanje 51 

narjecje Kurejsija.Sedam harfova (narjecja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih 
prethodno prikazali. U vrijeme Osmana, kada su se povecale borbe i strah od fitneta, 
napisan je Mushaf na jednom narjecju, kao sto smo spomenuli. 



ET - TEDZVID I ADABI 
UCENJA KUR'ANA 

Abdullah b. Mes'ud imao je lijep glas, a njegovo ucenje je ostavljalo traga na samom 
ucacu, a i na slusaocu koji razumije znacenje Kur'ana i tajne njegova i'dzaza (natprirodnosti). 
Resulullah, s.a.v.s., kaze: "Ko zeli da uci Kur'an lijepo kao sto je objavljen, neka ga uci 
kiraetom Ibn Ummi-Abda", tj. Abdullaha b. Mes'uda kojem je dat lijep glas i tedzvid Kur'ana. 
U proslosti, a i danas, ulema posvecuje veliku paznju ucenju Kur'ana kako bi izgovor bio 
pravilan. Davanje harfovima njihovih prava, vracanje svakog harfa na njegovo ishodiste i 
osnovu, Ijepota izgovora sa njegovom pravilnoscu bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti, 
naziva se tedzvidom. Tedzvid sadrzi pravila koja se zasnivaju na ishodistima harfova i 
cuvanju veze izmedu harfa, i onoga sto slijedi i onoga sto mu prethodi, ali se on ne postize 
samo poznavanjem pravila vec ucenjem i vjezbom. Pozeljno je da covjek uci Kur'an sto vise 
moze, a ucenje sa iskrenim nijetom se nagraduje. Prenosi se od Ibn-Mes'uda, da je rekao: 
"Rekao je Resulullah, s.a.v.s.: 'Ko prouci harf iz Allahove knjige ima jedno dobro djelo, a 
jedno dobro djelo je kao desetrostruko!'" 111 

Nasi prethodnici veliku paznju posvecivali su Kur'anu. Ucili su ga napamet, druge 
poucavali, lijepo ga po tedzvidu ucili i radili u skladu sa njim. 



ADABI UCENJA 



Lijepo je da ucac Kur'ana postupi na slijedeci nacin: 

1 . uzme abdest, jer je to najbolji zikr, iako je ucenje dozvoljeno i onome koji nije sa 
abdestom; 

2. da bude na cistom mjestu, iskazujuci na taj nacin postovanje prema onom sto uci; 

3. da njegovo ucenje bude sa skrusenoscu i smirenoscu; 

4. da upotrijebi misvak prije pocetka ucenja; 

5. da prouci e'uzu na pocetku ucenja, a neka ulema smatra da je njeno ucenje vadzib; 

6. da prouci bismilu na pocetku svake sure, izuzev "beraeta" (sura Et-Tevba); 

7. da njegovo ucenje bude razgovijetno i pravilno; 

8. da razmislja o onome sto uci, jer to je i cilj ucenja, a to je da njegovo srce bude 



52 Islamskoznanje 

zaokupljeno onim sta uci, te da njegovi osjecaji budu uskladeni sa ajetima koji govore o 
istigfaru, tevbi, milosti, kazni... Allah, dz.s., kaze: 

"Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rijecima njezinim 
tazmislili i da bi oni koji su razumom obdareni, pouku primili"; " 2 

9. da djeluju na njega ajeti obecanja i prijetnje, tako da se razalosti i place kod ajeta koji 
govore o strahu i prijetnjama; 

1 0. da uljepsa ucenje lijepim glasom, jer je Kur'an ukras lijepom glasu, a lijep glas vise 
djelujenadusu; 

1 1 . da uci naglas sto je bolje, a to utice na budenje srca i obnavljanje njegove djelatnosti 
te na usmjeravanje sluha na ucenje Kur'ana. Sve to djeluje i na slusaoce i usmjerava ih na 
razmisljanje o Allahovim ajetima. Ukoliko se ucac boji datakvo njegovo ucenje ne bude zbog 
prikazivanja drugima, ili ako uznemiruje klanjace, onda je bolje ucenje u sebi. 



JASNI I NEJASNI AJETI 

Allah objavljuje Svoju Knjigu, Furkan, koja odvaja istinu od neistine, kao opomenu ljudima 
i objasnjenje ispravnog vjerovanja. To je Allahov dar ljudima jer im je objasnio pravi put i 
osnove vjere koju trebaju slijediti. Sve je to objasnjeno jasnim ajetima koji su srz Knjige i u 
pogledu razumijevanja tih ajeta ne postoji mimoilazenje medu muslimanima. Allah kaze: 

"Knjiga ciji su ajeti jasno izlozeni, Kur'an na arapskom jeziku za ljude koji 
znaju." m 

Osnove se islama u Kur'anu na vise mjesta ponavljaju i to sa razlicitim izrazima, jezickim 
oblicima i nacinima. Medutim, njihovo je znacenje uvijek jedno. Ajeti lice jedni drugima i 
njihovo znacenje se slaze. Pored toga sto su spomenute osnove vjere, spomenuti su i 
ogranci koji proizilaze iz njih. Ni tu ne moze doci do razilazenja kod mudztehida koji su 
upuceni u znanje, jer oni vracaju te ajete na njihove osnove i na jasne ajete. 



Islamskoznanje 53 

opCi IHKAM (JASNOCA) 

I OP& tesabuh (sliCnost) 

Muhkem u arapskom jeziku ima vise znacenja, a to su: sprijeciti, razdvojiti izmedu dvije 
stvari. Hakim - vladar sprecava nasilnika i razdvaja one koji se sukobe, pravi razliku izmedu 
istine i neistine. Muhkem oznacava nesto jasno, precizno. Kada kazemo za neki govor da 
je muhkem, to znaci da on pravi razliku izmedu istine i neistine. Allah opisuje Kur'an u cjelini 
daje muhkem, pa kaze: 

"Elif, Lam, Ra. Ovoje Knjiga cijise ajetipomno nizu i od vtemena do vtemena 
objavljuju, od Mudrog i Sveznajuceg." 1M 

"Elif, Lam, Ra. Ovo su ajeti mudre Knjige. " " 5 

Kur'an je u cjelini muhkem, tj. precizan, jasan govor koji razdvaja istinu od neistine, 
pravdu od nepravde. Ovo je opci ihkam - jasnoca. Mutesabih u arapskom jeziku oznacava 
slicnost jedne stvari drugoj i nemogucnost pravljenja razlike izmedu njih zbog toga. Primjer 
toga imamo u kur'anskom opisu dzenetlija, kojima ce se donijeti plodovi za koje ce oni misliti 
da suihprijejelii Allah kaze: 

"A bit ce im davani samo njima slicni. " ' w 

Kada kazemo za neki govor daje mutesabih, to znaci daje to slican govor jedan drugom 
tako da jedan drugog potvrduje. Allah u cjelini opisuje Kur'an daje mutesabih i kaze: 

"Allah objavljuje Najljepsi govor, Knjigu slicnu po smislu, cije se pouke 
ponavljaju."" 7 

Kur'an je u cjelini mutesabih, tj. takav da njegovi ajeti lice jedni drugima u savrsenstvu, 
potpunosti. Ovo je opci tesabuh - slicnost. Svi ajeti u Kur'anu, muhkem i mutesabih, u svome 
opcem znacenju ne nijecu jedni druge. Kur'an je u cjelini muhkem - jasan, a on je i slican - 
ajeti potvrduju jedni druge. Njegov govor i znacenje jesu jasni, iako se rijeci i nacin prikaza 
razlikuje. Kada se u Kur'anu nesto nareduje, to se ne nareduje na drugom mjestu, suprotno 
tome, vec se nareduje to ili slicno tome. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima Kur'an 
govori. U njemu nemasuprotnosti i razlika. Allah kaze: 

"Da je on od nekog drugog, a ne odAllaha, sigurno bi u njemu nasi! mnoga 
nesuglasja." m 



54 Islamskoznanje 

POSEBNO ZNACeNJE 
IHKAMA I TESABUHA 

O ovoj vrsti ihkama i tesabuha Allah kaze: 

"On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajetijasni, oni su srz Knjige, a drugi su 
manje jasni. Oni cija su srca pokvatena, zeljni smutnji i svog tumacenja, slijede 
one sto su manje jasni. A tumacenje njihovo zna samo Allah. A oni koji su dob to 
u nauku upuceni govore: Mi vjemjemo u njih, sveje od Cospodara naseg.'A 
samo razumom obdareni shvacaju." m 

U znacenju ovih ajeta ima vise misljenja: 

1 . muhkem: ono cije je znacenje razumljivo u potpunosti iz ajeta; mutesabih: ono cije je 
znacenje Allah zadrzao kod Sebe; 

2. muhkem: ono cije se znacenje moze protumaciti samo najedan nacin; mutesabih: 
ono cije se znacenje moze protumaciti na vise nacina; 

3. muhkem: ono sto je razumljivo samo po sebi, tako da nije potrebno traziti drugi dokaz 
za to; mutesabih: ono sto nije razumljivo samo po sebi, tako da je potrebno traziti drugi 
dokaz za to. U muhkem ajete spadaju ajeti koji su derogirali druge ajete, te ajeti o halalu, 
haramu, naredbama, kaznama, prijetnjama i obecanjima. 

Te'vil ima tri znacenja: 

1 . mijenjanje osnovnog znacenja rijeci, te na osnovu dokaza koji su povezani sa drugim 
znacenjem odrediti novo znacenje koje je manje vjerovatno; 

2. te'vil u znacenju tefsira, a to je govor kojim se objasnjava nesto kako bi se razumjelo 
znacenje toga; 

3. te'vil je stvarnost, sustina govora. Na osnovu toga te'vil onoga cime nas Allah, dz.s., 
obavjestava o Sebi i Svojim svojstvima jeste stvarnost, sustina Njegova bica i onoga sto On 
posjeduje od svojstava. Na osnovu ovoga su rijeci Aise: 

"Resulullah, s.a.v.s., ucio bi na ruku'u i na sedzdi: "Neka si slavljen, Allahu moj - 
Gospodaru nas, Tvojom hvaljenosti, oprosti mi, Allahu moj!" - te'vilio bi Kur'an". A to je 
znacenje Allahovih. dz. s., rijeci: "Velicaj Cospodara svoga hvaleci Ca i trail oprosta 
odNjega." 120 

Oni koji prave stanku na rijecima: "A tumacenje njihovo zna samo Allah", cine rijeci:"A 
oni koji su dobro u nauku upuceni govore" pocetkom nove misli, smatrajuci to te'vilom u 
njegovom trecem znacenju, tj. stvarnoscu na koju nam ukazuje govor. Stvarnost Allahova 
bica, Njegovih svojstva i imena, sustinu naseg povratka Njemu niko ne zna do Allah. Oni koji 



Islamskoznanje 55 

prave stanku na rijecima: "...i oni koji su dobro u nauku upuceni" smatrajuci harf "vav" 
veznikom, a ne pocetkom nove misli - oni to smatraju te'vilom u njegovom drugom znacenju, 
tj. tefsirom. Mudzahidu, poznatom mufessiru, kaze Es-Sevri: "Ako imas tefsir od 
Mudzahida, on ti je dovoljan; a kada se spomene da on te'vili mutesabih ajete, zeli se reci da 
on zna njihov tefsir." Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izmedu dva 
pravca, vecje mimoilazenje u shvatanju samog znacenja te'vila. U Kur'anu postoje rijeci 
koje su mutesabih (slicne) i njihovo znacenje lici znacenju rijeci koje mi poznajemo, ali 
stvarnost njihova nije onakva kakvu je mi poznajemo. lako izmedu Allahovih imena i svojstava 
postoji slicnost, tesabuh, sa imenima robova i njihovim sifatima u izgovoru, stvarnost Stvoritelja 
i Njegovih svojstava razlikuje se od stvorenja i njihovih svojstava. Zbog toga su Malik, i drugi 
od prethodnika, kada su upitani o Allahovim rijecima: "Milostivi, uzvisio se na Ars" - rekli: 
"Istiva". Znacenje je te rijeci poznato, njegova kakvoca je nepoznata, iman u to je vadzib, a 
pitanje o tome je bid'at -novotarija. Kada Allah opisuje Sudnji dan, On nam to prikazuje 
rijecima cija znacenja lice onome sto je nama poznato, s tim da je stvarnost toga drugacija 
od stvarnosti kakvu mi vidimo. Na ahiretu postoji mizan, Dzennet i Dzehennem: 

"...u home su rijeke od vode neustajale i rijeke odmlijeka nepromjenjena 
ukusa, i rijeke od vina, prijatna onima koji pi ju, i rijeke odmeda procijedenog... " 

121 

"U njemu su i divani skupocjeni, i pehari postavljeni, i jastuci poredani, i 
cilimirasireni.' 122 

Mi znamo stato znaci i u to vjerujemo, kao i to da je na ahiretu Ijepse nego na dunjaluku, 
ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one pripadaju te'vilu, kojeg ne zna niko do 
Allah Uzviseni. 



POKUDENI TE'VIL 

Pokudeni te'vil jeste mijenjanje osnovnog znacenja rijeci, te na osnovu dokaza koji su 
povezani sa drugim znacenjem davanje njemu novog znacenja koje je manje vjerovatno. 
Oni pretjeruju u nijekanju svega onoga sto se moze Allahu pripisati kao slicnost stvorenjima. 
Ovakav je njihov stav neispravan i kada oni tumace "ruku" kao moc, oni time zele izbjeci da 
pripisu Allahu ruku, jer stvorenja posjeduju ruku. Zbog toga su protumacili rijec "ruka" kao 
moc - kudret. Oni time sami sebi proturjece, jer oni znacenju koje nijecu daju novo znacenje 
koje takoder postoji kod stvorenja, jer stvorenja imaju i moc. Ako je po njihovom misljenju 
neispravno pripisati Allahu ruku zbog slicnosti sa stvorenjima, onda je neispravno da Mu 
pripisemo i moc. Zbog toga je neispravno da kazemo: ova rijec se tumaci tako sto se 
udaljava od njenog pravog znacenja i daje joj se novo znacenje koje je manje vjerovatno. 



56 Islamskoznanje 

DEROGIRAJU& (NASIH) 
I DEROGIRANI (MENSUH) AJETI 

Allahovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da isprave kod ljudi 
njihovo vjerovanje, njihovo medusobno ophodenje sa ljudima i ibadete. Vjerovanje je uvijek 
bilo isto, nepromjenjivo i uvijek je bilajedna vjera u jednog Gospodara i satakvim vjerovanjem 
dolazili su svi poslanici: 

"Prije tebe nismo ni jednog poslanika poslali, a da mu nismo objavili: Nema 
boga osim Mene, zato Meni robujte. '" m 

Propisi o ibadetima i medusobnom ponasanju medu ljudima imaju za cilj odgajanje duse, 
ocuvanje ciste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i ljubavi. Medutim, 
kroz historiju svaki je narod imao posebne potrebe. Ono sto je odgovaralo jednom narodu u 
njegovu vremenu nije odgovaralo narodu u drugom vremenu. Zbog toga se put da'weta u 
samom pocetku razlikuje od njegova nacina nakon formiranja i gradnje cvrste zajednice. 
Mudrost zakonodavstva mijenja se kroz vrijeme i ne smijemo zaboraviti da je ta promjena 
od Allaha, Koji sve obuhvaca Svojim Znanjem: 

"On nece biti pitan za ono sto radi, a oni ce biti pitani. " m 

Zato nam ne treba biti cudno kada vidimo da se jedan propis promijenio drugim propisom 
koji je u koristi robovima, a sve je to prethodno bilo u Allahovu znanju. 

DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO 

Nesh u arapskom jeziku znaci nesto otkloniti i izbrisati, pa se kaze: vjetar je izbrisao 
tragove. Nesh znaci i prenijeti nesto sa jednog mjesta na drugo, tako dase kaze daje nesto 
preneseno iz knjige na drugo mjesto. To znacenje upotrebljeno je i u slijedecem ajetu: 

"...Mi smo zabiljezili sve sto ste uradili", m 

tj. prenosenje djela u suhufe. Terminoloski, nesh znaci derogiranje ili stavljanje van 
snage odredenog serijatskog propisa na osnovu druge serijatske odredbe. Pod reci En- 
Nasih, moze se podrazumijevati Allah, jer je On Taj Koji derogira, Zakonodavac, sto je i 
spomenuto u slijedecem ajetu: 

"Mi ni jedan propis ne promijenimo niti ga u zaborav stavimo, a da bolji od 
njega ilislican njeinu ne donesemo. Zar ti ne znas da Allah sve moze?" ue 



Islamskoznanje 57 

Takoder se pod rijecju nasih misli i na ajet i na ono sto se zna da je u njemu nesh. Zato 
se kaze: ovaj ajet derogira drugi ajet, a ovaj propis derogira drugi propis. Mensuh je propis 
koji je stavljen van snage. Postoje sartovi da bi derogacija bila vazeca, a to su: 

1 . da propis na kojem se vrsi derogacija bude serijatski propis; 

2. da dokaz za stavljanje propisa van snage bude serijatski tekst koji je objavljen nakon 
tekstaderogiranog propisa; 

3. da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ogranicen samo jednim vremenom; 
inace bi taj propis prestao biti punovazeci nakon isteka tog vremena i to se ne bi ubrajalo u 
derogaciju. Kaze Mekkijj b. Ebi-Talib: "Jedna grupa ucenjaka kaze da su serijatski tekstovi 
koji su ograniceni vremenom ili ciljem muhkem ajeti koji nisu derogirani, jer su ograniceni 
vremenom. Oni su ograniceni vremenom i u torn slucaju derogacija nije vazeca. Primjer 
toga jeste ajet: 

"All vi oprostite ipreko toga predite, dok Allah Svoju odluku ne donese!" 127 
Ovaj je ajet muhkem i nije derogiran Jer je ogranicen vremenom, a ajet koji je ogranicen 
vremenom nema u sebi derogaciju. 



NA KOJIM AJETIMA SE DESAVA DEROGACIJA 

lz prethodnog izlaganja mozemo zakljuciti da se derogacija ne desava, osim u ajetima 
naredbe i zabrane. Ti su ajeti jasni u trazenju ili su u izjavnom obliku koji imaju znacenje 
naredbe ili zabrane, s tim da to trazenje bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allahu, 
Njegovim sifatima, knjigama, poslanicima, Sudnjem danu, moralnim osobinama i osnovama 
ibadeta, jer se na tim temeljima zasnivaju svi Allahovi zakoni - serijati. Allah, dz.s., kaze: 

"On vam propisuje u vjeti isto ono stoje propisao Nuhu i ono sto objavljujemo 
tebi, i ono sto smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: 'Pravu vjeru ispovijedajte i 
u tome se ne podvajajte!'" m 

"0 vjernici, propisuje vam se post, kao stoje propisan onima prije vas, da 
biste se grijeha klonili. " 129 

"I oglasi ljudima hadzi - dolazit ce ti pjeske i na kamilama iznurenim; dolazit 
ceizmjestadalekih." 130 

Allah, dz.s., kaze oodmazdi: 

"Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i 
uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A onome ko od odmazde 
odustane, bit cemuto od grijeha iskupljenje. Oni koji ne sude prema onome sto 
je Allah objavio, pravi su nasilnici. " '" 

Allah, dz.s., kaze odzihadu: 

"A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili. " m 



58 Islamskoznanje 

Allah, dz.s. ; kaze o ahlaku: 

"I iz oholosti ne okreci od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno ... " m 

Takoder, u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u znacenju trazenja, poput 
prijetnje i obecanja. 

KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKVA 
JE VAZNOST NJENOG POZNAVANJA 

Nema sumnje da je u poznavanju derogirajucih i derogiranih ajeta velika vaznost za 
svakog fakiha, pravnika i mufessira kako ne bi pomijesali propise. Zbog tog razloga postoje 
mnogi hadisi koji podsticu covjeka na njihovo poznavanje. Prenosi se od Alijje, r.a., da je 
prosao pored nekog kadije i rekao mu: "Poznajes li nasih i mensuh?" Rekao je: "Ne." Rekao 
mu je: "Propao si i upropastio si druge. "Prenosi se da je Ibn-Abbas o rijecima Uzvisenog: 

"On daruje mudrost onome home hoce, a onajkomeje mudrost datovana - 
darovanje blagom neizmjemim" m 

rekao da je to poznavanje nasiha i mensuha, muhkema i mutesabiha, vremena objave i 
halala i harama. Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vise nacina: 

1 . jasno prenosenje od Resulullaha, s.a.v.s., ili od njegovih ashaba, poput hadisa: 
"Bio sam vam zabranio posjetu kaburovima, ali ih sad posjecujte!" 135 

Poput toga je govor EnesaostanovnicimaMe'une:"OnjimajeobjavljenKur'an,kojeg 
smo ucili dok nije uzdignut "; 

2. slaganje islamskog ummeta da je odredeni tekst nasih, a drugi mensuh; 

3. poznavanje vremena objavljivanja propisa, kojije prvi, a koji zadnji objavljen. U derogaciji 
se ne moze osloniti na idztihad, rijeci nekog mufessira, vidljivu oprecnost medu dokazima, 
a niti na prenosioca koji je kasno primio islam. 



Islamskoznanje 59 



VRSTE DEROGACIJE 

Derogacija se dijeli na cetiri vrste: 

1 . derogacija Kur'ana Kur'anom; Islamska ulema slozila se da je to dozvoljeno i da je 
njeno postojanje moguce. Ajet koji je propisivao iddetod godinu danazeni cijije muz umro, 
derogiran je ajetom koji propisuje iddet od cetiri mjeseca i deset dana; 

2. derogacija Kur'ana sa mutevatir sunnetom;To dozvoljava Malik i Ebu-Hanife, te Ahmed 
po jednom rivajetu, jer je sve to vahj - objava. Uzviseni Allah kaze: 

"On ne govori po him svome. To je samo objava koja muse obznanjuje. " m 

"A tebi objavljujemo Kur'an, da bi objasnio ljudima ono sto im se objavljuje, 
idabionirazmislili." 137 

Imami Safija, Zahirije i Ahmed po drugom predanju zabranjuju derogaciju mutevatir 
sunnetom, jer sunnet nije bolji od Kur'ana. To dokazuju ajetom: 

"Mi nijedan propis ne ptomijenimo niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji 
od njega Hi slican njemu ne donesemo. Zar ti ne znas da Allah sve moze"; m 

3. derogacija sunneta Kur'anom; Ovu vrstu derogacije dozvoljava vecina uleme. Okretanje 
prema Bejtul-Makdisu je bilo potvrdeno sunnetom, a u Kur'anu nema ajeta koji to potvrduje. 
Dolazi objava Kur'anom iderogira to rijecima: 

"/ okreni lice svoje prema casnom Hramu!" m 

Obaveza posta na dan 'asure potvrdena je sunnetom, ali to Kur'an derogira ajetom koji 
nam propisuje post u ramazanu : "Ko od vas u torn mjesecu bude kodkuce neka ga u 
postu provede!"; 140 

A. derogacija sunneta sunnetom. Ova derogacija sadrzi cetiri podvrste: 

a) derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom; 

b) derogacija ahad sunneta (pojedinacnih predanja) sa ahadom; 

c) derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom; 

d) derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom. Prve su tri derogacije dozvoljene, a 
oko cetvrte su razilazenja koju vecina uleme ne dozvoljava. Derogacija idzmaom ili kijasom 
nije dozvoljena po ispravnom misljenju. 



60 Islamskoznanje 



MUDROSTI NESHA 

Mudrosti koje se kriju iza nesha su: ocuvanje dobrobiti ljudi; razvoj islamskog 
zakonodavstva do najviseg nivoa uporedo sa razvojem da'weta i napretkom drustva; kusnja 
zaduzene osobe i ispit njoj u pokornosti Zakonodavcu; zelja za dobrobiti ummetu i davanje 
olaksica njemu. Ako je derogacija nosila u sebi poteskocu ummetu, to je znacilo povecavanje 
sevaba; a ako je nosila olaksicu u sebi, to je znacilo lahkocu u izvrsavanju propisa. 



PRIMJER NESHA 

"Kada neko od vas bude na samtti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se 
kao obaveza onima koji se Allaha boje da ptavedno ucini oporuku roditeljima 
i bliznjima." 141 

Ovaj ajet je derogiran ajetom o nasljedstvu: 

"Allah vam nareduje da od djece vase muskom pripadne koliko dvoma 
zenama. Pa ako bude vise od dvije zene, njima dvije trecine onoga stoje ostavio... " 



KUR'ANSKI I'DZAZ - SAVRSENSTVO 
I NATPRIRODNI DOKAZ 

Kada pogledamo svemiroko nas, uvidjetcemo daje pun onog stoje Allah, dz.s., stvorio, 
a sve to mnogo je vece od nas samih. I pored toga, Allah nam je darujuci moc razmisljanja 
podredio sve sto se nalazi na nebesima i naZemlji i to dao nama na uslugu. Allah, dz.s., nas 
nije ostavio bez upute koju namje povremeno slao kako bismo bili u stanju daorganizujemo 
svoj zivot na cvrstim osnovama. Covjekje cesto odbijao pokornost poslanicima, pravdajuci 
se tim sto su i oni ljudi. Zbog toga su poslanici pored vahja primali i mu'dzize kojima je Allah, 
dz.s., podrzavao Svoje poslanike. To je bio njihov dokaz istinitosti, a i dokaz nadnaravnosti 
i nemoci ljudi da im se suprotstave. Vremenom, covjekje naucno napredovao i dolazio do 
novih spoznaja, i ono sto je najvise djelovalo na njega bile su osjetilne mu'dzize, jer njegov 
razum nije dostigao stupanj spoznaje. Neophodno je bilo slanje poslanika svakom narodu 



Islamskoznanje 61 

posebno. Oni su imali mu'dzize koje su odgovarale torn narodu i kojima se oni nisu mogli 
suprotstaviti. Nebeskoj snazi se nisu mogli oduprijeti i nije im nista preostajalo do da prihvate 
vjeru poslanika. Kada je covjek postigao odredeni intelektualni nivo, Allah salje posljednjeg 
poslanika Muhammeda, s.a.v.s., svim ljudima, a mu'dziza posljednje objave upucena je 
ljudskom razumu u njegovom najvecem stupnju razvoja i zrelosti. Prijasnji poslanici nosili su 
sa sobom mu'dzize koje su zadovoljavale osjetilo vida i one nisu dale razumu mogucnost 
suprotstavljanja. Primjeri takvih mu'dziza su : Musaov stap i ruka, lijecenje gubavca i slijepca, 
ozivljavanje mrtvih Allahovom, dz.s., dozvolom kod Isaa. Za razliku od toga, mu'dziza 
Muhammeda, s.a.v.s., bila je upucena razumu i ona je izazov citavom covjecanstvu do 
Sudnjeg dana, to je mu'dziza Kur'ana sa onim sto ona nosi od nauke i spoznaje, od vijesti iz 
proslosti i buducnosti. Ljudski razum, ma koliko uznapredovao, nije u stanju da mu se 
suprotstavi jer Kur'an u sebi nosi istinu kojaje neoboriva. Proucavanjem i'dzazacovjeku se 
otkrivaju nova saznanja. Kur'an je sa svojim i'dzazom, kako kaze Er-Rafi'i, poput ovog 
svemira i njegovih zakona. Koliko god naucnici otkrili nesto od njegovih zakona, postoji 
nesto sto sa druge strane nije otkriveno, novo polje koje se otvara pred njim. 



DEFINICIJA I'DZAZA I NJEGOVA POTVRDA 

I'dzaz znaci: potvrdivanje nemoci. 'Adzz znaci nemoc da se nesto uradi, a to znacenje 
je suprotno moci. Kada se potvrdi nemoc, tada dolazi do izrazaja moc onoga koji je posjeduje. 
I'dzaz u ovoj nauci jeste: pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji poslanstva 
putem nemoci Arapa da mu se suprotstave u njegovoj vjecnoj mu'dzizi, Kur'anu, kao i 
nemoci svih generacija i naroda nakon njih. Mu'dziza je djelo koje je povezano sa izazovom, 
a kojem je nemoguce suprotstaviti se. Poslanik sa Objavom koja mu je dostavljena, Casnim 
Kur'anom, izaziva sve Arape koji i pored svoje rjecitosti i velikog poznavanja jezika nisu bili 
u stanju da mu se suprotstave. Potvrdeno je da je Poslanik, s.a.v.s., Objavom uputio izazov 
Arapimautrietape: 

1 . izazov cijelim Kur'anom koji je upucen ljudima i dzinima zajedno. 

"Red: Kad bi se svi ljudi i dzini udruzili da sacine jedan ovakav Kur'an, oni 
- kao sto je on, ne bi sacinili, pa makarjedni drugima pomagali'"; m 

2. izazov putem deset sura, rijecima: 

"Zar oni da govore: 'On ga izmislja! Red: 'Pa sadnite vi deset Kur'anu 
slicnih, izmisljenih sura, i koga god hocete, odonih koje pored Allaha vjeru jete, 
u pomoc pozovite, ako je istina sto tvrdite! A ako vam se ne odazovu, onda 
znajte da se on objavljuje samo s Allahovim znanjem '"; m 

3. izazov jednom surom, rijecima: "Hi govore: 

'On ga izmislja!' Red: 'Pa dajte vijednu sum kao sto je njemu objavljena. '" us 



62 Islamskoznanje 

Ovaj je izazov ponovljen i slijedecim rijecima: 

"A ako sumnjate u ono sto objavljujemo robu Svome, nacinite vijednu sum 
slicnu (surama) objavljenim njemu!..." m 

Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled historije Arapa i njihove knjizevnosti. Na 
osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile poslanstvu Muhammeda, s.a.v.s., 
koje je uzdiglo arapski jezik i sakupilo iz njega najbolje cime su se oni ponosili u svojim 
pjesmama i u prozi. Njihove knjizevne rasprave se time prekidaju i zavrsavaju, a upotreba 
jezika Kurejsija na kojem je Kur'an objavljen ostaje konacna. Historija ukazuje dase pjesnistvo 
mnogo cijenilo kod Arapa, tako da je ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja covjeka 
iznad drugih i dalo mu prestiz u drustvu. Njihova oholost i uzdignutost bila bi cesto uzrok 
medusobnih ratova i sukoba medu plemenima. Pored toga sto su oni bili na visokom stupnju 
govornistva, nisu bili u stanju da odgovore na kur'anski izazov. Da su u tome uspjeli, to bi se 
prenijelo na slijedece generacije i danas bismo to imali pred sobom. Oni su citali Kur'an, ali 
nisu uspjeli da mu se odupru ili nadu nacina da mu se suprotstave. Njihovi jezici su ostali 
svezani pred Kur'anom, srca su im se potresla, i ne samo to, vec je to djelovalo i na El-Velida 
ibn el-Mugiru. Kada su uvidjeli da su nemocni pred Kur'anom, rekli su Poslaniku da je 
carobnjak, da je ludi pjesnik i da govori price prijasnjih naroda. Kur'an sadrzi i'dzaz koji 
prevazilazi sve prijasnje mu'dzize i on je dovoljan kao dokaz: 

"I govore: 'Zasto mu od Gospodara njegova nisu neka cuda poslana?' Reci: 'Cuda su 
jedino od Allaha, a ja samo jasno opominjem.' A zar im nije dosta to sto Mi tebi objavljujemo 
Knjigu, koja im se kazuje; u njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje." 147 

Arapi su ostali nemocni da se suprotstave Kur'anu, iako su imali osnove za to. I'dzaz 
ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva vremena. Tajne svemira koje otkriva moderna 
nauka nisu nista drugo do dokaz najvece sile o kojoj ovisi sve sto postoji. Na to nam Kur'an 
ukazuje i to je potvrda da je Kur'an mu'dziza citavom covjecanstvu. 



VIDOVI KUR'ANSKOG I'DZAZA 

Nema sumnje da je Kur'an mu'dziza u potpunom znacenju ove rijeci: on je mu'dziza po 
svojim rijecima i po svome stilu, i svaki harf je i'dzaz u sklopu svoje rijeci u kojoj se nalazi u 
Kur'anu i ukoliko bi smo ga zamijenili sa drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'dzaza. 
Svaka rijec u Kur'anu je i'dzaz u sklopu recenice, recenica sa svojim redoslijedom u kojem 
se nalazi je i'dzaz u sklopu ajeta. Kur'an je mu'dziza po svom objasnjenju prikazujuci nam 
sliku zivota, svemira, samog covjeka. On je mu'dziza po svojim znacenjima koja nam 
otkrivaju stvarnost ljudskog zivota i nase uloge u svijetu. Kur'an je mu'dziza po nauci koju 
sadrzi u sebi, a koju potvrduju i savremena naucna otkrica. On je mu'dziza po svome 
zakonodavstvu i po cuvanju ljudskih prava na osnovu kojih je moguce izgraditi drustvo sa 



Islamskoznanje 63 

najvisim stupnjem tolerancije koje bi ucinilo zivot na ovome svijetu srecnim. Kur'an je Arape, 
koji su bili obicni pastiri, ucinio vodicima svih naroda, njegovim prvacima i to se ubraja u 
i'dzaz. El-Hattabi u svojoj knjizi "Bejanu i'dzazil-Kur'an" kaze: "Iz ovog proizilazi da je Kur'an 
postao mu'dziza zbog toga sto on sadrzi najrjecitiji jezik, napisan je najljepsim knjizevnim 
stilom, obuhvatio je najistinitija znacenja vezana za vjeru u Allaha Jedinoga, u Njegova 
svojstva, na pokornost Njemu, objasnjenje nacina pokornosti Allahu ukazujuci na halal i 
haram, dozvoljeno izabranjeno, savjete iopomene, naredivanje nadobro, a odvracanja od 
zla, upute u lijepi moral, upozoravanja na los moral, stavljajuci sve na svoje pravo mjesto, 
tako da ne mozemo za njih naci bolje mjesto niti se moze pomisliti da postoji bolji nacin da se 
to izrazi. Kur'an navodi vijesti prijasnjih naroda i onoga sta ih je zadesilo od Allahove kazne 
zbog njihova nevjerovanja i neposlusnosti... Doci sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu 
Knjigu nemoguce je za ljude, jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. Zato je Kur'an ostao 
stalni izazov na kojeg nije moguce odgovoriti. Mi nismo u stanju da odredimo velicinu 
kur'anskog i'dzaza. On je prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rijeci, kao sto 
cemo ga naci i u ajetu, u suri. Na sve to je dovoljno da kazemo da je Kur'an Allahov govor. 
Kolika god bila velicina i'dzaza, onome koji trazi istinu kada pogleda u Kur'an, njegov stil, 
nauku koja je sadrzana u njemu, u ono sto je Kur'an uspio da promijeni kroz historiju 
ljudskog drustva, naci ce i'dzaz jasnim u potpunosti. On je prisutan u jezickoj, naucnoj i 
zakonodavnoj formi objave. 



JEZlCKI I'DZAZ 



Vremenom, arapski se jezik usavrsavao sve dok nije postigao najveci stupanj svog 
razvoja. Proza i pjesnistvo bili su u njemu prisutni, kao i sve jezicke slike i forme koje 
ukrasavaju jedan jezik. Koliko god neki jezik dostigao visok stupanj, ipak ostaje nemocan 
pred kur'anskim i'dzazom. Jezicari su kroz historiju priznavali velicinu kur'anskog stila 
izrazavanja, spoznajuci njegove tajne. To nije cudno, jer kada Allah daje da se covjeku 
povecava znanje o Njegovima ajetima i njihove tajne, On mu otkriva njihovu velicinu i 
uvjerenje u nemocnost pred njima. Poznavanjem tih ajeta covjeku se otvara put ka vecoj 
spoznaji i zbog toga su Faraonovi carobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i 
Harunova Gospodara. Historija nam govori o vrhunskim strucnjacima jezika, koji nisu bili u 
stanju da se suprotstave Kur'anu. Ta nemoc zabiljezena je u vremenu kada je arapski jezik 
dostigao najveci procvat, u vremenu objave Kur'ana. Svim jezicarima Kur'an upucuje izazov, 
ali su oni ostali nemocni pred kur'anskim jezickim i'dzazom. Ti su ljudi imali svoj ugled, 
velicinu i ponos i da su mogli da odgovore na te izazove, to bi i uradili. Takoder nam historija 
biljezi da su postojali razlozi za suprostavljanje Kur'anu. Ljudi su nijekali Objavu, koja je 
porusila njihove snove, suprotstavljali su se Poslaniku na razne nacine, nudili su mu imetak 



64 Islamskoznanje 

i vlast samo da se okani pozivanja u vjeru islam, mucili su vjernike gladu, optuzivali su 
Poslanika da je carobnjak, govorili su mu da je lud, skovali su plan da ga uhapse, ubiju ili 
protjeraju. A bilo im je dovoljno da ga usute samo da su odgovorili slicnim onim sto je njemu 
objavljeno. Sve su pokusavali osim toga. Ubijanje, protjerivanje i ponizavanje vjernika bilo im 
je lakse od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemoci. Kada pogledamo u Kur'an, uvjerit 
cemo se u Ijepotu njegova stila, izraza i njegovih opisa na osnovu cega saznajemo da je 
covjeknemocan pred ovim savrsenstvom. 

nauCni I'DZAZ U KUR'ANU 

Grijese mnogi koji teze da sve naucne teorije povezu sa Kur'anom trazeci u njemu ajet 
koji se moze bilo kojim te'vilom protumaciti na nacin koji se slaze sa doticnom teorijom. 
Moramo znati da se vremenom naucne teorije mijenjaju, sto je u skladu za zakonom napretka. 
Tek kada je neka teorija prakticno dokazana, mozemo biti sigurni u njenu tacnost, jer sve do 
tada je samo pretpostavka. Ona moze biti istinita i pogresna, a mnoge teorije koje su ljudi 
smatrali ispravnim, odbacene su nakon detaljnih istrazivanja. Oni koji tumaceci Kur'an 
pokusavaju da usporede neke ajete sa tim teorijama, nanose veliku nepravdu Kur'anu, iako 
misle da cine veliko dobro. Oni zauzimaju pogresan stav, jer su te teorije podlozne 
promjenama i cesto budu neispravne. Ukoliko bi Kur'an tumacili sa takvim teorijama koje se 
mijenjaju, to bi znacilo da Kur'an u sebi ima gresku i da je neispravan. Kur'an je knjiga koja 
sadrzi u sebi akidu, knjiga upute, koja se obraca ljudskoj dusi s namjerom da u njoj ozivi 
osjecaj plemenitosti i da joj ukaze na ono sto je dobro i korisno za covjeka. Kur'anski i'dzaz 
nije naucna teorija koja je podlozna mijenjanju i promjenama. On nije plod ljudskog truda, 
istrazivanja i rada, vec on podstice covjeka na razmisljanje i istrazivanje u svemiru. Kur'an 
ne sputava ljudski urn u razmisljanju, ne stavlja prepreke u pogledu istrazivanja i ne postoji 
ni jedna knjiga koja vise od Kur'ana podstice na nauku i istrazivanje. Nema ni jedne naucne 
teorije i pravila koje je dokazano kao tacno, a da nije ostvareno kur'anskim podstrekom na 
razmisljanje i nema slucaja da je naucna istina koja je dokazana kao tacna bila u suprotnosti 
sa Kur'anom. To samo po sebi predstavlja i'dzaz. Razmisljanje o onome sto nas okruzuje 
jeste ibadet i Kur'an podstrekava muslimana na razmisljanje o Allahovim stvorenjima na 
nebesimainaZemlji: 

"U stvatanju nebesa i Zemlje i u izmjeni nod i dana su, zaista, znamenja za 
razumom obdarene, za one koji i stojeci i sjedeci i lezeciAllaha spominju i o 
stvatanju nebesa i Zemlje tazmisljaju: 'Gospodaru nas, Ti nisi ovo uzalud stvorio; 
Hvaljen Ti budi i sacuvaj nas patnje u vatri. '" m 

Ovakvi ajeti podsticu covjeka na istrazivanje, razmisljanje, zelju za razumijevanjem i 
shvatanjem onoga sto nas okruzuje. 



Islamskoznanje 65 

Kur'an uzdize ucena covjeka nad drugima. 

"I Allah ce na visoke stupnjeve uzdignuti one medu vama koji vjeruju i kojima 
je dato znanje." U9 

"Rech'Zarsu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?" nso 

Allah nareduje muslimanu datrazi znanje: 

"/ teci: 'Gospodaru moj, Ti znanje moje prosiri! '" ,51 

Iz prethodno spomenutog vidimo da je naucni i'dzaz Kur'ana u tome sto on podstice 
muslimane na razmisljanje, otvara im vrata spoznaje i poziva ih ka napretku i prihvatanju 
novih saznanja. Naucne istine u Kur'anu spomenute su u kontekstu hidajeta - upute. 
Oplodavanje biljki moze biti samo od sebe i putem prenosa. Biljke se same oplodavaju u 
slucaju kada u cvijetu postoje muski i zenski spolovi, dok oplodnja prenosenjem biva u 
slucaju kada je muski spol odvojen od zenskog, kao kod palme. Jedan od nacina prenosenja 
kod tih biljki biva putem vjetra. tome nam govori ajet: 

"Mi saljemo vjetrove da oploduju. " " 2 

Kisik je neophodan pri disanju, a njegova se kolicina umanjuje u visim atmosferskim 
slojevima. Sto se covjekvise uzdize u atmosferu, osjeca visetjeskobu u prsima i poteskocu 
disanja. Allah kaze: 

"Pa onome koga Allah zeli da uputi, rasiri grudi njegove prema islamu. A 
onom koga zeli da zavede, ucini grudi njegove tijesnim, uskim, kao da se penje 
na nebo. Tako daje Allah gnusanje onima koji ne vjeruju. " 1S1 

Nekada je bilo prisutno uvjerenje daje atom nedjeljiv, a u Kur'anu stoji: 

"Gospodaru tvome nije nista skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko 
atom jedan, i ne postoji nista ni manje ni vece od toga sto nije u Knjizi jasnoj. " 

154 

A nema nista manje od atoma do razbijanja njega samog. U nauci o embrionima naci 
cemo rijeci Uzvisenoga: 

"Neka covjek pogleda od cega je stvoren! Stvoren je od tekucine koja se 
izbaci, koja izmedu kicme i grudi izlazi" " 5 i rijeci: "Stvara covjeka odzakvacka" 
m i rijeci: "0 ljudi, kako mozete sumnjati u ozivljavanje, pa Mi vas stvaramo od 
zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od zakvacka, zatim od grude mesa 
vidljivih i nevidljivih udova da vam pokazemo moc Nasu! A u materice 
smjestamo sta hocemo, do roka odredenog, zatim cinimo da se kao dojencad 
radate..." 157 

svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za zivot, govori nam slijedeci 
ajet: 

"lame znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bilijedna cjelina, pa smo ih 
Mi raskomadali, i da Mi od vode sve zivo stvaramo ? I zar necete vjerovati?" 15S 

Ovi ajeti su naucni pokazatelji i dokazi koji su spomenuti u kontekstu Bozanske upute i 



66 Islamskoznanje 

zato je na ljudima da istrazuju i razmisljaju. Sejjid Kutb, poznati mufessir, tumaceci rijeci 
Uzvisenoga: 

"Pitaju te o mladacima. Reel: Onisu ljudima oznake o vremenu iza hadziluk" ,S9 , 

kaze: "Odgovor na njihovo pitanje bio je upucen stvarnosti zivota tih ljudi, a ne samo da 
objasni naucnu teoriju. Ukazivao imje ulogu mladog mjeseca, ata ulogaje u njihovoj praksi 
bila bit njihova zivota. Ovaj ajet im nije spomenuo kruzenje Mjeseca, njegove putanje i kako 
se to odvija. Sve to ulazi u pitanje: 1 pitaju te...' Kur'an je objavljen zbog neceg mnogo veceg 
od tih pojedinosti. On nije knjiga astronomije, hemije ili medicine... - kao sto neki zele da u 
njemu nadu sve te nauke, ili kako neki zele da nadu kontradiktornost Kur'ana i tih nauka. 
Oba ova pokusaja dokaz su nerazumijevanja ove Knjige i njene svrhe. Podrucje kur'anskog 
djelovanja jeste ljudski zivot i dusa. Njegova ulogaje da kod covjeka izgradi opcu sliku 
postojanja i da ga veze za njegova Stvoritelja, a zatim na osnovu toga da kod covjeka 
izgradi sistem zivota koji ce mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju moc, a medu tim i moc 
razuma. Kur'anske istine jesu konacne, krajnje istine, za razliku od naucnih koje, bez obzira 
na sredstva koja istrazivaci upotrebljavaju, nisu krajnje niti konacne istine. Ono do cega 
covjek dode svojim istrazivanjem ograniceno je eksperimentima i sredstvima kojima se oni 
vrse. Prema tome, metodoloska je greska da povezujemo konacne kur'anske istine sa 
cinjenicama koje nisu krajnja istina, a to je sve ono sto covjek postigne svojim znanjem." 



KUR'AN KAO ZAKONODAVNI I'DZAZ 

Allah, dz.s., usadio je u covjekovu prirodu odredene potrebe koje uticu na ljudsku dusu 
i koje mu daju smjernice u zivotu. Zdrav ljudski razum sprecava covjeka da ode na 
stranputicu, a ljudski prohtjevi pokusavaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u 
stanju da se odrzi na pravom putu. Zbog toga je neophodno da covjek odgaja sebe kako bi 
ostao na pravom putu stavljajuci pod kontrolu svoje prohtjeve i usmjeravajuci ih ka dobru i 
onome u cemu je spas. Covjek je po svojoj prirodi drustveno bice i on ima potrebu za 
drugima. Medusobno potpomaganje ljudi drustvena je nuznost koju nalaze sam zivot. Cesto 
se desi da covjek ucini nepravdu drugome iz razlicitih pobuda i kada se odnos medu ljudima 
ne bi regulisao odredenim zakonima koji ce organizovati njihov zivot, odrediti medusobne 
odnose, stititi prava ljudi, cuvati njihovu cast - nastao bi nered medu njima. Zbog toga 
potrebno je da svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji ce je obuzdati i ostvariti 
pravednost medu svim pojedincimate zajednice. 

Veza izmedu odgoja pojedinca i zajednice jaka je i neraskidiva, jedno na drugo se 
nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen, i drustvo je zdravo, i obrnuto. Kroz historijum, 
covjecanstvo je poznavalo razlicite teorije, pravce, sisteme, zakone koji su imali za cilj da 



Islamskoznanje 67 

usrece pojedinca u zdravoj zajednici. Ali, ni jedan od tih sistema nije dostigao velicinu koju 
Kur'an postize svojim zakonodavstvom. Kur'an pocinje sa odgajanjem pojedinca, jer je on 
osnova drustva. Njegov se odgoj zasniva na oslobadanju covjeka od svih zabluda i na 
odgoju njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. Naredujuci covjeku 
vjeru u jednog Stvoritelja, Kur'an oslobada covjeka od praznovjerja, zabluda, pogresnog 
vjerovanja; oslobada ga od obozavanja njegovih strasti, cineci ga iskrenim robom, predanim 
Allahu, onim koji se posvecuje samo Gospodaru, Kome treba robovati. Time se covjek 
uzdize iznad drugih i zna da jedino utociste moze naci kod svoga Stvoritelja, Kome pripada 
sva velicina i Koji daje dobro Svojim stvorenjima. To je spoznaja Jednog i Jedinog Stvoritelja, 
prije Kojeg nije nista bilo i Koji nece nestati, Svemocnoga, Koji Svojim znanjem sve obuhvata 
i Kojem nista nije slicno. Sve sto postoji On je stvorio, Njemu se vraca i sve ce to Njegovom 
voljom jednog dana nestati. Ovo je najpotpunija akida koju razum prihvata i savrseni sistem 
vjerovanja. 

"Red: 'On je Allah - Jedan! Allah je utociste svakom! Nije rodio i roden nije, 
inikoMuravannije!'" 160 

"On je Prvi i Posljednji, Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve!" m 

"Sve ce osim Njega ptopasti! Njemu sud pripada i Njemu cete se povratiti!" K2 

"To vamje Allah, Gospodarvas, nema drugogboga osim Njega, Stvoritelja 
svega; zato se Njemu klanjajte; On nadsvim bdi!" m 

"Allah sve moze." 164 

"A Allah dobro vidi ono sto oni fade. " 16S 

"On znanjem Svojim obuhvata sve. " '** 

"Niko nije kao On! On sve cuje i sve vidi!" U7 

Allahovom vahdanijjetu - jednoci Kur'an nam daje neoborive dokaze koji su u skladu 
sazdravomlogikom. 

"Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se. " m 

Kada musliman prihvati pravilnu akidu islama, tada on treba slijediti Serijat, koji mu 
Kur'an nalaze. Svakim ibadetom u islamu zeli se postici dobrobit, kako pojedinca tako i 
zajednice. Namaz odvraca od ruznih i nevaljalih djela. Dzemat je obaveza muslimanima, a 
isto tako je i jedan od uslova za dzumu i bajram-namaz. Onaj koji klanja, njegovi osjecaji su 
usko povezani sa islamskim dzematom u cijelom svijetu, od Istoka do Zapada, od Sjevera 
do Juga, jer obavljajuci svoju strogu duznost, namaz, on zna da se u istom trenutku zajedno 
sa svim muslimanima svijeta okrece prema istoj kibli, velicaju Allaha na isti nacin, upucuju 
Mu istu dovu, iako su daleko jedan od drugog. Za pravilan odgoj muslimana dovoljno je da 
pet puta dnevno stane na namaz obracajuci se Allahu. Time se on veze za Allahov zakon i 
izmedu svakog namaza pred njegovim ocima je stalno poruka ajeta: 



68 Islamskoznanje 

"I klanjaj namaz, zaista, klanjanje odvraca odrazvrata i odsvega stoje rm.no. " m 

Zekat kao ibadet koji donosi korist zajednici, iz korijena cupa skrtost, robovanje imetku, 
pohlepu za dunjalukom, ucvrscuje odnos izmedu bogatih i onih koji su liseni imetka. Time se 
ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se osigurava izlazak iz krize i poteskoca. Hadz kao ibadet 
navikava covjeka na teskoce i pred njegovim ocima se otvara slika Allahovih stvorenja. On 
predstavlja svjetsku konferenciju muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu 
okupljaju, upoznavaju i razmjenjuju svoja misljenja. Post jaca kod covjeka samokontrolu, 
odlucnost, stavlja strasti pod kontrolu. On je drustvena pojava koju muslimani dozivljavaju 
na isti nacin u cijelom svijetu u periodu od mjesec dana, predstavljajuci time jednu porodicu. 
Obavljanjem svih ovih ibadeta musliman se odgaja sa osjecajem licne odgovornosti koju 
potvrdujeKur'an: 

"Svaki covjek je odgovoran za ono sto je radio. " m 

"Svaki covjek je odgovoran za ono sto sam cini. " m 

"U njegovu korist je dobro koje ucini, a na njegovu stetu zlo koje uradi... " m 

Kur'an podstice covjeka da okiti svoju dusu sa lijepim osobinama: saburom, iskrenoscu, 
pravdom, dobrocinstvom, blagoscu, oprastanjem, skromnoscu...Nakon odgajanja covjeka 
kao pojedinca islam posvecuje paznju porodici kao osnovnoj celiji drustva. Da bi se odgovorilo 
na ljudsku potrebu za zadovoljavanjem njegove strasti i odrzavanjem ljudske vrste na halal, 
dozvoljen nacin, Kur'an propisuje brak. Bracne su veze uspostavljene na temeljima ljubavi, 
samilosti, dusevnog smiraja, pravednog odnosa, uvazavanja posebnosti muskarca i zene 
i uloge koja odgovara svakom od njih dvoje. 

"jedan od dokaza Njegovih je to sto za vas, od vrste vase, stvara zene da se uz 
njih smirite i sto izmedu vas uspostavlja ljubav i samilost. " m 

"5 njima lijepo zivite!" m 

"Muskarci vode brigu o zenama zato stoje Allah dao prednost jednima nad 
drugima i zato sto oni trose imetke svoje... " m 

Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti medu ljudima. Kur'an odreduje propise 
islamske vlasti koji su nenadmasni. To je propis "sure" - dogovaranja, jednakosti i zabrana 
vlasti autokratije - da pojedinac radi samovoljno onako kako on hoce. 

"/ dogovarajse s njima!" m 

"I koji se o poslovima svojim dogovaraju. " m 

"Vjernici su samo braca. " m 

"Red: '0 sljedbenici Knjige, dodite da se okupite oko jedne rijeci i nama i 
vama zajednicke, da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikog Njemu ravnim 
ne smatramo i da jedni druge pored Allaha bogovima ne drzimo!'" 179 

To je vlast koja se zasniva na opcoj pravdi. Ona se nikada ne smije oskrnaviti ili pasti 
pod utjecaj samoljublja, osjecaja rodbinskih veza ili drustvenih faktora bogatstva ili siromastva. 

"0 vjernici, budite uvijek pravedni, svjedocite Allaha radi, pa i na svoju stetu 



Islamskoznanje 69 

Hi na stetu roditelja; i rodak, bio on bogat Hi siromasan, ta Allahovo je da se 
brine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako ne biste bill nepravedni. A ako 
budete krivo svjedocili Hi svjedocenje izbjegavali, pa Allah, zaista, zna ono sto 
radite." 180 

Takoder, na pravednost covjekova postupka ne smije uticati osjecaj osvete prema 
onome koji je njemu ucinio nepravdu. 

"0 vjernici, duznost prema Allahu izvrsavajte i pravedno svjedocite! Neka 
vas mrznja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni 
budete! Pravedni budite, to je najblize cestitosti i bojte se Allaha, jer Allah 
dobro zna ono sto Unite. " m 

"Allah vam zapovijeda da odgovome sluzbe onima koji su ih dostojni povjerite 
i kada ljudima sudite, da pravedno sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! A 
Allah, doista, sve cuje i sve vidi. " K2 

Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije prepusteno ljudima, vec ga je Kur'an odredio i 
napustanjetog zakonajeste kufr, nasilje i grijeh. 

"A oni koji ne sude prema onome sto je Allah objavio, oni su pravi nevjernici. " 

183 

"A oni koji ne sude prema onome sto je Allah objavio, pravi su nasilnici. " m 
"A oni koji ne sude prema onome sto je Allah objavio, pravi su gresnici. " m 
"Zar oni za paganskom presudom zude? A ko je od Allaha bolji sudija narodu 
koji cvrsto vjeruje. " 186 

Kur'an je potvrdio i odredio ocuvanje pet nuznih cinilaca u ljudskom drustvu: zivota, 
vjere, casti, imetka i razuma. U slucaju narusavanjatoga Kur'an propisuje kazne koje su 
poznate u islamskom fikhu pod imenom "hudud" i "dzinajat". 
"U odmazdi vam je opstanak, o razumom obdareni!" m 
"Bludnicu i bludnika izbicujte sa stotinu udaraca bicem, svakog odnjih!" 188 
"One koji okrive postene zene, a ne dokazu to sa cetiri svjedoka, sa osamdeset 
udaraca bicem izbicujte i nikada vise svjedocenje njihovo ne primajte; to su 
necasni ljudi." 189 

"Kradljivcu i kradljivci odsijecite ruke njihove!" m 
Kur'an odreduje medudrzavne odnose u ratu i u miru izmedu muslimana i njihovih 
komsija i onih koji su sa njima pod ugovorom. Zakoni koji regulisu te odnose su na najvisem 
nivou. Ukratko, Kur'an je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski zivot na najboljim 
vrijednostima. Zakonodavni i'dzaz povezan je sa naucnim i jezickim i'dzazom i on ostaje 
sacuvan do Sudnjeg dana. Sama cinjenica da je islamsko zakonodavstvo promijenilo tok 
historije i ostavilo traga u njoj dovoljan je dokaz kur'anskog i'dzaza. 



HADIS I SUNNET 



DEHNIOJA HADISA I SUNNETA 

Jezicko znacenje rijeci "hadis" u arapskomjezikuje: govor, kazivanje, pripovijedanje. 

Terminoloska definicija hadisa, tj. znacenje koje koristi islamska ulema, jeste: sve ono 
sto se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., od njegovagovora, postupaka ili presutnog odobravanja, 
te njegove psihicke (moraine) i fizicke osobine. 

Jezicko znacenje rijeci sunnet jeste: obicaj, metoda, tradicija, bez obzira bilo u pozitivnom 
ili negativnom smislu. 

Sto se tice terminoloske definicije sunneta, kod hadiske uleme nema razlike izmedu 
hadisa i sunneta, tj. sunnet je isto sto i hadis - sve sto se pripisuje Poslaniku, s.a.v.s., od 
rijeci, dijela i osobina. Medutim, spomenut cemo jos dvije definicije sunneta, onako kako je to 
definisala ulema fikha i usuli fikha. 

Kod ucenjaka usuli fikha sunnet je: sve ono sto je poteklo od Allahovoga Poslanika, 
s.a.v.s., od njegovih rijeci, dijela i odobravanja, ukoliko se to moze iskoristiti kao dokaz za 
neki islamski propis. 

Kod ucenjaka fikha sunnet je: postupakza koji onaj ko ga uradi ima nagradu, a ako ga 
ne uradi namjerno i neopravdano, zasluzuje ukor, ali ne i kaznu. 

Rijec sunnet upotrebljava se vrlo cesto u svom jezickom znacenju, tj. obicaj, praksa, 
postupci i tradicija Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ako posmatramo sastanovista navedenih 
znacenja, mozemo slobodno navesti sljedecu podjelu sunneta: 

1 - sunnet koji jemubah; 

2 -sunnet koji jemendub; 

3 - sunnet koji je vadzib. 

Sunnet koji je mubah: predstavlja djela kojaje Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavljao i uobicavao, 
a koja nisu naredena niti je obecana nagrada za onoga ko ih uradi, kao na primjer: spavati, 
jesti, sjediti u slobodno vrijeme, itd. 

Sunnet koji je mendub: to su ona djela za kojaje predvidena nagrada onome ko ih uradi, 
slijedeci pri tome Poslanika, s.a.v.s., a ako ih izostavi, nece biti kaznjen. Medutim, za 
namjerno i neopravdano propustanje zasluzuje ukor. Primjeri za ovu vrstu su slijedeci: 
sunneti kod pet dnevnih namaza, pranje pojedinih dijelova pri abdestu po tri puta, upotreba 
misvaka... 

Sunnet koji je vadzib: to su ona djela za koje ce onaj ko ih radi imati nagradu, a ako ih ne 
izvrsi, zasluzuje kaznu. Primjeri za ovo su: pet dnevnih namaza, post mjesec dana ramazana, 
davanjezekata... 

Dakle, da napomenemo, ovdje je rijec "sunnet" upotrebljena u svom jezickom znacenju, 
a ne u svom terminoloskom znacenju kod ucenjaka. 



74 Islamskoznanje 

vaZnost i znaCaj sunneta 

U ovom poglavlju, uz Allahovu pomoc, navest cemo nekoliko ajeta, hadisa i citata nasih 
casnih, dobrih prethodnika (ashaba, tabiina i tabi'-tabiina), smatrajuci da ce to biti sasvim 
dovoljno da se shvati vaznost i znacaj sunneta, i da ce nas ovi citati podstaknuti na njegovu 
potpunu primjenu. No prije toga, zelimo istaknuti da je sunnet jedna od dvije vrste Vahja 
(Objave) od Allaha, dz.s., Njegovom Poslaniku, s.a.v.s. Prva vrsta Vahjaje Kur'ani-kerim. 

Kaze Uzviseni Allah, dz.s.: 

"On (Poslanik) ne govori po him svome, toje, zaista, Ob Java, koja mu se 
objavljuje." m 

Takoder, Allah, dz.s., kaze: 

"Ono sto vam Poslanik da - prihvatite to, a ono sto vam on zabrani - klonite 
se. I bojte se Allaha, jet Allah, zaista, zestoko kaznjava. " m 

Ovim ajetima Allah, dz.s., nareduje da vjernici prihvate sve ono sto im Poslanik, s.a.v.s., 
naredi i da se klone i ostave svega onoga sto im on zabrani. Na kraju ajeta Allah, dz.s., 
upozorava da je On Taj Koji strahovito kaznjava, ako se ne budu postovale Njegove naredbe. 

Rekaoje Uzviseni: 

"Red (0 Muhammede): Ako Allaha volite, mene slijedite i vas ce Allah voljeti 
i grijehe vam oprostiti - a Allah prasta i Samilostan je '" m 

A kako slijediti Allahovoga Poslanika, s.a.v.s., ako ne znamo njegov sunnet i ako ne 
poznajemohadis?! 

U drugom ajetu Allah, dz.s., veli: 

"I tako mi Cospodara tvoga, oni nece biti pravi vjernici dok za sudiju u 
sporovima medusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u dusama 
svojim nimalo tegobe ne osjete, i dok se sasvim ne pokore. " m 

Takoder, Allah, dz.s., kaze, upozoravajuci one koji se suprotstavljaju Poslaniku i 
njegovim naredbama i koji zapostavljaju njegov sunnet: 

"Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naredenju Poslanikovom, da 
ih iskusenje kakvo ne stigne Hi da ih patnja bolna ne snade. " m 

Ima jos mnogo ajeta koji podsticu i obavezuju na primjenu sunneta, ukazujuci na zabranu 
postupanja suprotno njemu, ali mi cemo se ovdje zadovoljiti vec citiranim. 

Sto se tice hadisa koji govore o vaznostii primjene sunneta, izdvajamo cetiri. 

1 . Prenosi Mikdam ibn M'adi Jekrib, r.a., daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zaista 
mi je dat Kur'an i jos nesto slicno njemu. Bojati se da neki covjek, naslonjen na postelju (u 
udobnosti) kaze: 'Drzite se (samo) ovog Kur'ana. Ono sto u njemu nadete da je halal, 
smatrajte to halalom i prihvatite to tako, a ono sto u njemu nadete da je (spomenuto kao) 
haram, smatrajte to haramom i uzmite ga kao takvog. Zaista, ono sto zabrani Allahov 



Islamskoznanje 75 

Poslanik, s.a.v.s., isto je kao i ono sto zabrani Allah.'" 196 

2. Prenosi Dzabir ibn Abdullah, r.a., pa kaze: 
Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 

"Bojati se da do nekoga od vas dospije moj hadis, a on naslonjen na postelju, kaze: 
"Ostavi to, ono sto nademo u Allahovoj knjizi, to cemo i slijediti.'" 197 

3. Prenosi Irbad ibn Sarije, r.a., daje Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Oporucujem vam bogobojaznost i strahopostovanje prema Uzvisenom Allahu, 
poslusnost i pokornost, pa makar vam naredbodavac (zapovjednik) bio rob. Zaista, onaj 
koji od vas bude zivio poslije mene, bit ce svjedok mnogih razilazenja. Tada se drzite mog 
sunneta i sunneta ispravnih upucenih halifa poslije mene. Drzite ga se cvrsto kao kad nesto 
ocnjacima zagrizete. Cuvajte se novina u vjeri, jer zaista je svaka novotarija bid'at 198 , a 
svaki bid'at je zabluda." 199 

4. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Svi moji sljedbenici uci ce u Dzennet, osim onih koji odbiju." Neko je upitao: 'A ko je taj 
koji odbija, o Allahov Poslanice?' 'Ko mi se bude pokoravao - taj ce uci u Dzennet, a ko mi se 
suprotstavi - taj je odbio', odgovori Resulullah." 200 

U svim ovim hadisima Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozoravanaobaveznostslijedenja 
njegovog sunneta, pogotovo u vrijeme kada dode do razilazenja medu ljudima. A mi smo 
upravo svjedoci tog vremena. U isto vrijeme, Poslanik, s.a.v.s., ukazuje na to da svako 
ostavljanje i udaljavanje od njegovog sunneta i prihvatanje novotarija u vjeri vodi u zabludu, 
a svaka zabluda, kao sto stoji u jednom predanju, vodi u vatru. 

Ostalo je josdau ovom poglavlju navedemo par citata od nasih ispravnih prethodnika. 

1 . Prenosi Hasan el-Basri da je jednom prilikom 'Imran ibn Husajn sjedio sa svojim 
prijateljima, kada je neko rekao: "Nemojte nam pricati nista drugo osim ono sto je iz Kur'ana." 
Tada ga je Imran zovnuo da pride, pa ga upitao: "Sta mislis, kada biste se ti i tvoji prijatelji 
prihvatili i obavezali samo Kur'ana, da li biste u njemu pronasli daje podnevski farz cetiri 
rekata, ikindijski isto tako, aksamski tri, i da se naglas uci na prva dva? Sta mislis, kada 
biste se ti i tvoji ashabi obavezali samo na slijedenje Kur'ana i prihvatili samo njega, biste li 
nasli daje tavaf oko Ka'be u Meki sedam krugova, a isto toliko i s'aj izmedu Safe i Merve?" 
Zatim je rekao: "0 ljudi, uzmite od nas (ono sto vam govorimo), jer, zaista, ako to ne budete 
uradili, zalutatcete." 201 

2. Prica Ejjub es-Sahtijani, pa kaze: "Rekao je neki covjek Matrefu ibn Abdullahu: 'Nemojte 
nam pricati nista drugo osim onoga sto je u Kur'anu.' Na to mu je Matref odgovorio: 'Mi, tako 
mi Allaha, ne zelimo neku zamjenu za Kur'an, ali zelimo onoga koji bolje od nas poznaje 
Kur'an' (a to su rijeci Resulullaha, s.a.v.s., kroz njegove hadise)." 202 

3. Prenosi Evzaijadaje Ejjub es-Sahtijani rekao: "Kada budes pricao nekome nesto iz 
sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ti on kaze: 'Ostavi to, pricaj nam nesto iz Kur'ana', 
znaj daje taj sigurno zalutao i da druge odvodi u zabludu." 203 



76 Islamskoznanje 

Iz ovoga vidimo kako su se nasi ispravni prethodnici odnosili prema hadisu i sunnetu 
Poslanika, s.a.v.s., shvatajuci ga ispravno, te kako su se odnosili prema onima koji su 
odbacivali ili se nemarno odnosili prema sunnetu. 

Da bismo se sto bolje upoznali sa praksom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., neophodno je 
sto bolje poznavati hadise, stalno ih iscitavati i ispravno razumijevati, kroz komentare i 
objasnjenja. Dakle, da zakljucimo, Kur'an i hadis su povezana cjelina i ne mogu jedno bez 
drugog. 

Da vidimo sta hafiz Halid ibn Abdul-Berr kaze u pogledu vaznosti poznavanja hadisa: 
"Objasnjenje koje dolazi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (tj. njegov hadis) dijeli se na dvije 
vrste: 

a) kao pojasnjenje onoga sto je u Allahovoj knjizi samo nacelno spomenuto, kao sto je 
npr. namaz. U hadisima dolazi pojasnjenje o namaskim vremenima, o ruku'u, o sedzdi i 
ostalim namaskim propisima; ili poput primjera zekjata - u hadisima je doslo pojasnjenje: 
kada se (sa koliko imovine) daje zekjat, u koje vrijeme, sta je to sto potpada pod zekjat... 
Takoder tu je primjer hadza. Allahov Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme svoga hadza rekao je: 

"Uzmite od mene hadzske propise"; 204 

b) kao dodatak u pogledu propisa spomenutih u Kur'anu, poput zabrane da se 

muz pored zene ozeni njenom tetkom i da je drzi, zabrana jela mesa domacih magaraca, 
zvjeri, itd. Allah, dz.s., naredio je pokornost slijedenja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., opcenito 
i bezuslovno, isto kao sto je naredio slijedenje onoga sto je u Allahovoj knjizi..." 205 



Islamskoznanje 77 



PODJELA SUNNETA I HADISA 



Sunnet kod uleme usuli-fikha dijeli se na tri vrste: 

- prva vrsta: sunnetul-kavlijje - tj. govor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., npr. hadis kojeg 
biljeze Buharija i Muslim od Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 

"Zaistasedjelavrednujupremanamjerama..."; 

- druga vrsta: sunnetul-fi'lijje, tj. postupci i djela Vjerovjesnika, s.a.v.s., npr. hadis kojeg 
biljezi Muslim od Aise, r.a, koja kaze: 

"Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi ustao nocu da klanja (nafilu, nocni namaz), otpoceo 
bi namaz sa dva kratka (lagana) rekata"; 

- treca vrsta: sunnetul-takririjje, tj. ono sto je Vjerovjesnik, s.a.v.s., sutnjom odobrio; kao 
stojePoslanikovo, s.a.v.s., odobrenje ashabimadajedu gustera (dabb), kadasu sjedili jednom 
prilikom zasofrom kojoj je Poslanik, s.a.v.s., prisustvovao, mada ga on sam nije jeo. 

Sto se tice hadisa, malo vise cemo se zadrzati na njegovoj podjeli. 
Prvo cemo navesti definiciju "hadisi-kudsija" i kakva je razliku izmedu njega i Kur'ana. 
Hadisi-kudsij jeste onaj hadis kojeg Allahov Poslanik, s.a.v.s., prenosi od Allaha, dz.s., 
zapocinjuci ga rijecima: "Rekao je Allah, dz.s..."; sto nije Kur'an. 
Razlike izmedu hadisi-kudsija i Kur'ana su sljedece: 

- Kur'an je i po izrazu i po znacenju od Allaha, dz.s., dokje hadisi-kudsij od Allaha po 
znacenju, a po izrazu je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. ; 

- kur'anski stil izrazavanja jeste mudziza, dokse to ne moze reci za hadisi-kudsij;. 

- ucenje je Kur'ana ibadet. U hadisu je navedeno da za svaki prouceni harf ucac ima 
nagradu deset dobrih djela; dok onaj koji cita hadisi-kudsij ima nagradu kao i svaki drugi 
ucenik koji se bavi trazenjem iluma; 

- za ucenje Kur'ana, ako cemo Mushaf drzati u rukama, potrebno je uzeti abdest, dok to 
nije slucaj sa hadisi-kudsijem. 

- namaz nije ispravan ako se u njemu ne prouci nesto iz Kur'ana, dok to nije uslov za 
hadisi-kudsij; 

- cjeli Kur'an prenesen je mutevatir 206 predanjima, dok to nije slucaj sa hadisi - kudsijem; 
ima hadisa koji su mutevatir, ispravni (sahih), slabi (daif), hasen (prihvatljivi), i onih koji su 
apokrifni (mevdu'). 

Podjela hadisa ima vise i one se razlikuju zavisno od aspekta s kojeg se doticna podjela 
posmatra. U prvo vrijeme, kod starih ucenjaka, vazila je samo jedna klasifikacija: hadis koji 
je makbul (prihvatljiv) i onaj koji je merdud (odbacen i neprihvatljiv). Medutim, kasnije sa 



78 Islamskoznanje 

razvojem hadisa kao naucne discipline pojavljuju se detaljnije podjele, od kojih cemo, uz 
Allahovu podrsku, spomenuti samo one najvaznije. 

Podjela hadisa na osnovu toga do koga doseze sened 

1 . Merfu' - to je onaj hadis ciji sened (lanac) prenosilaca doseze do Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s. Ovdje spadaju i rijeci ashaba, poput: "Radili smo u vrijeme Allahovog Poslanika", ili: 
"Naredeno namje...", ili: "Zabranjeno namje...", itomeslicno. 

2. Mevkuf - to je onaj hadis ciji je sened "zaustavljen" na ashabu i ne doseze do 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osim onog govora ashaba kojeg smo spomenuli pod "merfu". 

3. Maktu' - to je onaj hadis ciji je sened "prekinut"; ne doseze ni do ashaba, nego su to 
rijeci ili postupcitabiina. 

Podjela hadisa na osnovu njegove vjerodostojnosti (prihvatljivosti) ili slabosti (odbacenosti) 
Sahih - hadis koji ispunjava pet uslova: 

- spojenost lanca prenosilaca, tj. seneda (da ne nedostaje ni jedan prenosilac u njemu, 
kako ne bi lanac prenosilaca bio prekinut); 

- da su svi prenosioci pouzdani i povjerljivi; 

- da su svi prenosioci precizni u prenosenju hadisa; 

- da se taj hadis ne suprotstavlja (po znacenju) nekim drugim vjerodostojnim predanjima; 

- da ne sadrzi u sebi neku skrivenu mahanu (ille). 

svakom ovom uslovu moze se pojedinacno detaljnije govoriti, a mi cemo se zadovoljiti 
spomenutim. Na kraju moze se zakljuciti da je hadis sahih vjerodostojan (prihvatljiv), samim 
tim sluzi kao dokaz za neki islamski propis. 

Hasen hadis - koji je ispod sahiha po vjerodostojnosti, ali i pored toga nije pao na nivo 
onog predanja koje se ne moze uvaziti kao dokaz za neki vjerski propis. Tu se obicno radi 
o hadisima ciji su prenosioci pouzdani i prihvatljivi, ali im je preciznost u prenosenju malo 
slabija nego kod onih koji prenose sahih hadis. 

Daif-slab hadis - to je hadis koji je izgubio jedan ili vise uslova koji vaze za sahih hadis. 
U ovu vrstu spada i hadis mevdu, a to je predanje koje je apokrifno, tj. izmisljeno i pripisano 
Bozijem Poslaniku, s.a.v.s. 

Kod navedenih podjela vazno je jos napomenuti da se sahih hadis djeli na: 

- sahih li zatihi - onaj koji je sam po sebi sahih i 

- sahih li gajrihi - onaj koji je hasen, ali mnogobrojnost predanja podiglaga je na stupanj 
sahiha. 

Isto to vaziiza hadis hasen. 

Podjela hadisa na osnovu broja prenosilaca koji ga prenose i broja predanja po kojima je 
dosao. 

1 . Mutevatir-hadis - koji prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemoguce 



Islamskoznanje 79 

da su pogrijesili, ili da su se, uslovno receno, dogovorili da slazu na Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s. Oni ga prenose jednim od izraza koji upucuju na izravnost primanja tog predanja od 
prethodnika, kao sto su: cuo sam, rekao je, vidio sam... 

Sto se tice broja prenosilaca, jedan dio uleme pokusao je da ga odredi, tako da neki 
kazu da u svakoj generaciji mora biti najmanje cetiri prenosioca predanja; drugi kazu deset, 
treci dvanaest, cetvrti dvadeset, peti cetrdeset... 

Medutim, ispravnoje da nemaodredenog broja prenosilaca naosnovukojegseocjenjuje 
hadis kao mutevatir. Razlog za to je i cinjenica da ako su prenosioci pouzdaniji i precizniji u 
prenosenju, zadovoljit ce njihov manji broj, i obratno. 

2. Ahad-hadis - koji ne ispunjava uslove mutevatir hadisa u pogledu broja prenosilaca. 
Ova vrsta hadisa se dijeli na tri podvrste: 

- garib-hadis - u cijem se senedu, u bilo kojem njegovom dijelu, pojavi samo jedan 
prenosilac u svojoj generaciji; 

- aziz-hadis koji ne prenose manje od dvojica u svakoj generaciji tokom citavog seneda; 

- meshur-hadis - koji u svakoj generaciji prenose trojica prenosilaca ili vise, a nije 
dostigao stepen mutevatira. 

Kod ove vrste hadisa vazno je napomenuti i to da se naziv "meshur" sto znaci poznat, 
rasiren, ponekad upotrebljava i u svom jezickom znacenju, te se tako za hadis kaze da je 
meshur, a u stvari je poznat i rasiren medu narodom, ali ne i meshur po navedenoj definiciji. 
Primjer takvog hadisa je: "Allahu najmrze dozvoljeno djelo jeste razvod braka." (Biljezi 
Hakim u svom djelu "El-Mustedrek", rekavsi je da je sahih, ali je ispravno da je hadis daif). 

Podjela hadisa na osnovu toga u kojem dijelu seneda je doslo do njegovog prekida 

1 . Mursel - to je hadis koji prenosi tabiin direktno od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a on ga nije 
mogao cuti od Resulullaha, s.a.v.s. 

2. Munkati'- to je hadis kojem je "prekinut" lanac prenosilaca; tako nedostaje jedan 
prenosilac, osim ashaba. 

3. Mu'allek - to je hadis kojem na pocetku seneda nedostaje jedan ili vise prenosilaca, pa 
makar ostao samo ashab koji prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 

U osnovi, navedene tri vrste hadisa pod ovim naslovom jesu daif (slabi, neprihvatljivi) 
hadisi. To se da zakljuciti iz same cinjenice da je lanac prenosilaca prekinut, a ranije smo 
spomenuli da je prvi uslov za sahih hadis da sened bude spojen. Medutim, to ne mora da 
znaci da se ovakav hadis ne moze dici na stupanj hasena, ako se nade dovoljan broj 
predanja koja ce ga ojacati. Ovi detalji precizno se proucavaju u posebnim hadiskim 
disciplinama. 

Ima jos podvrsta hadisa, ali ovdje nam nije cilj njihovo nabrajanje, s obzirom da smo 
spomenuli najvaznije i najvise koristene podjele. 



80 Islamskoznanje 



NAJPOZNATDE HADISKE ZBIRKE 



U ovom poglavlju cemo se, insaallah, upoznati sa najpoznatijim i najvrednijim zbirkama 
hadisa, kao i njihovim piscima. 



SAHIHUL - BUHARI 

Ebu Abdullah Muhammed ibn Ismail ibn Ibrahim ibn el-Mugire el-Dzufi' el-Buhari, sejhul- 
islam, imamul-huffaz, emirul-mu'minin (predvodnik pravovjernih) u hadisu, roden je 13. 
sevala 1 94. , a umro 256. godine po Hidzri. Njegov otac Ismail slusao je predavanja poznatih 
tabiina: Malika ibn Enesa, Abdullaha ibn Mubareka i drugih. Umro je dok je Buharija bio jos 
mali. 

Imam Buharija kao dijete zavolio je nauku. Na putu trazenja znanja odlikovao se 
ostroumnoscu i jakim intelektom, a imao je na raspolaganju materijalna sredstva koja je 
naslijedio od svoga oca. 

Ucio je napamet hadise, imena prenosilaca, senede, itd. ,tako da gotovo i nije bilo 
prenosilaca o kojima nije znao puno ime, biografiju, ucenost, hadise koje prenosi... 

Njegov rani interes za hadis naveo ga je da vec u jedanaestoj godini zivota prisustvuje 
predavanjima tadasnjih alima u rodnom mjestu. Nakon pet godina slusanja svojih sejhova i 
uzimanja znanja, 21 0. god. po Hidzri, tj. sa svojih sesnaest godina, odlazi u Meku sa svojom 
majkom i bratom Ahmedom, imajuci u nijjetu hadz. Nakon hadza, majka i brat se vracaju, a 
on ostaje u Meki sest godina, zeleci da se okoristi znanjem tadasnjih mekanskih ucenjaka. 
Od primjera njegove ostroumnosti i zelje za znanjem, Allah ga miloscu Svojom obasuo, jesu 
i same njegove rijeci: "Sa svojih sesnaest godina naucio sam knjige Abdullaha ibn Mubareka 
napamet." 

Osim Meke odlazio je i boravio u drugim mjestima koja su vazila kao centri u kojima su 
zivjeli i boravili najvecisejhovitogavremena. Boravio je u Samu, Basri, Kufi, Bagdadu... 
Slusao je i prenosio hadise od preko 1 080 sejhova. 

Vec sa osamnaest godina pocinje da pise. Njegovo prvo djelo je: "Ashabi i tabiini". 

Od vaznijih njegovih dijela su i: "Ponasanje pojedinaca", "Historija", "Djela robova su 
stvorena", "Knjiga slabih prenosilaca hadisa i onih koji su odbaceni", "Veliki tefsir", 

"Dizanje ruku u namazu", "Ucenje za imamom", i mnoga druga djela. 

Navest cemo jos nekoliko citata od imama Buharije i drugih velikih ucenjaka, koji ukazuju 



Islamskoznanje 81 

na velicinu njegove licnosti i znanja: 

Prica Selim ibn Mudzahid: "Usao sam jednom kod Muhammeda Ibn Seleme, a on mi 
rece: 'Dasimalo ranijedosao, vidio bi djecaka koji zna napamet sedamdeset hiljada hadisa!' 
To me je zacudilo, pa sam izasao da ga pronadem. Kada sam ga nasao, upitao sam: 'Da li 
je to tacno?' Odgovorio mi je: 'Naprotiv, broj je jos veci, nisam naisao na hadis koji ima bilo 
kakvu osnovu, a da ga nisam naucio napamet.'" 

Sam Buharija kaze: "Znam sto hiljada sahih hadisa i dvjesto hiljada daif hadisa." 

Pripovijeda Ibn-Adijj da je cuo nekoliko sejhova kako pricaju o slucaju kada su ljudi 
spremili ispit Buhariji, prilikom njegovog dolaska u Bagdad. Deset osoba uzelo je po deset 
hadisa tako sto su pomijesali lance prenosilaca i same hadise, te je svako imao hadis sa 
senedom koji mu ne odgovara. Pored toga, pomijesali su mjesta prenosilaca u senedima. 
Nakon sto je Buharija dosao, jedan po jedan poceli su mu prilaziti ta deseterica i pitati ga za 
hadise. Nakon sto je cuo hadise od svakog pojedinacno, Buharija bi poslije svakog recenog 
hadisa odgovorio: "Ne znam ga." 

To je izazvalo cudenje kod prisutnih, te su pojedinci govorili: "Zarje to taj imam Buharija 
o kojem ste pricali?!" No, oni koji su dobro poznavali Buhariju, znali su da se tu nesto krije. 
Zatim je Buharija zovnuo prvog od one deseterice i rekao mu: "Hadis za koji si pitao i koji si 
citirao tako i tako - nije ispravan, nego glasi tako i tako..." Tako je odgovorio na svih njegovih 
deset hadisa. Na isti nacin odgovorio je i ostaloj deveterici. Svih sto hadisa ispravio je, vratio 
svakom hadisu odgovarajuci sened i svakom prenosiocu odgovarajuce mjesto u senedu. 
Tu su se svi uvjerili u njegovu ucenost i prihvatili ga kao imama u hadisu. 

Kaze Ibn - Hadzer: "Nije cudno sto je Buharija ispravio sve hadise, poznato je da je on 
hafiz hadisa, nego je cudno to da je popamtio odjednom sve greske koje su mu citirali, te je 
prilikom odgovora citirao hadis prvo onako kako ga je citirao onaj sto ga je upitao (sa 
greskom), a onda ispravno, onako kako hadis zaista glasi." 

Nakon sto se imam Buharija vratio u mjesto Buharu, njen namjesnikgaje pozvao da 
boravi kod njega i da poducava njegovu djecu. Na njegov poziv Buharija je odgovorio: "Ne 
mogu davati prednost jednom dijelu naroda nad drugim u pogledu poducavanja." Nato je 
namjesnik zabranio ljudima da dolaze kod Buharije, a kada je vidio da je to nemoguce, 
naredio je da se protjera. 

Odatle je imam Buharija otisao u naselje Biking, a onda u Herteng, gdje je i umro, prve 
noci mjeseca sevala, 256. godine po Hidzri. Imao je sezdeset dvije godine zivota. Prenosi 
se daje, kadaje stigao u Herteng, rekao: "Gospodaru moj, zemlja mi je, koliko god da je 
prostrana, postala tijesna, pa me uzmi Sebi." Kazu da nije proslo od toga ni mjesec dana, a 
imam Buharija je, Allah ga miloscu Svojom obasuo - preselio na ahiret. 

Djelo: "El-Dzami'us - sahihul - musned min hadisi Resulillahi, s.a.v.s., ve sunenihi ve 
ejamihi", poznato kao "Sahihul-Buhari." 



82 Islamskoznanje 



Stajepodstaklo Buharijuda napise "Sahih"? 

Prenosi se od imama-Buharije da je rekao: "Sjedili samo jednom prilikom kod sejha 
Ishaka Ibn Rahuvejha, pa nam rece: 'Kada bi neko od vas sakupio u jednu sazetu zbirku 
hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a da su sahih...' To mi je palo na srce i poceo sam 
pisati 'Sahih'." 

Kaze imam Buharija: "Vidio sam u snu Vjerovjesnika, s.a.v.s., ajastojim ispred njega i 
sa lepezom u ruci tjeram musice od njega. Upitao sam neke koji su dobro tumacili snove da 
mi protumace san te mi rekose: 'To ti otklanjas od Resulullaha laz i potvore, ono sto mu je 
pripisano, a on to nije rekao.' To me je potaknulo da pisem 'Sahih'." 

Vrijeme koje je imam Buharija utrosio u pisanju ovoga djela dovoljno govori koliko je ono 
zaista vrijedno. Kaze Buharija: "Pisao sam 'Sahih' sesnaest godina, izabrao sam hadise od 
sesto hiljada hadisa (koliko sam znao), i ucinio sam svoju knjigu dokazom izmedu mene i 
Allaha, dz.s." Takoder, na drugom mjestu kaze: "Poceo sam pisati svoju knjigu u Mesdzidul- 
haramu u Meki. Nisam u nju upisao ni jedan hadis prije nego sto se nisam okupao, klanjao 
dva rekata i uvjerio se da je sahih..." 

Da lije Buharija u svojoj zbirci obuhvatio svepostojece sahih hadise? 

Nisu svi sahih hadisi nasli mjesta u "Sahihu". Sam Buharija kaze: "U svoju zbirku nisam 
upisao sve sahih hadise, jos viseje sahih hadisa ostalo koje nisam uvrstio u knjigu." 

Kojisu uslovikojejepostavio Buharija da bi upisao doticni hadis u svoj "Sahih"? 

Uslovi koje je postavio Buharija da bi hadis bio sahih isti su oni koje smo spomenuli u 
poglavlju "Uslovi da bi neki hadis bio sahih", s tim sto je on dodao jedan: da se ustanovi da 
se prenosilac sreo makar jedanput sa onim od koga prenosi hadis. Ostali ucenjaci 
zadovoljavaju se saznanjem da su zivjeli u isto vrijeme, tj. da je susret teoretski moguc. 

Kolikaje vrijednostBuharijinog "Sahiha"? 

Ucenjaci islamskog ummeta slozili su se da su Buharijina i Muslimova zbirka 
najvjerodostojnije knjige hadisa. Takoder, slozili su se da je najvjerodostojnija knjiga, nakon 
Allahove knjige, Buharijin "Sahih". 

NajvaznijikomentariBuharijinog "Sahiha" 

1 - "Fethul-Bari fi serhi Sahihul-Buhari" od ibn Hadzera Eskalanija. 

2 - "Umdetul Kari' fi serhi sahihul-Buhari" od Muhammeda Ibn Ahmeda el-Hanefija; 
poznatog kao Imam el-Ajni. 



Islamskoznanje 83 

3 - "Irsadus-Sari li sahih El-Buhari" od Ahmeda ibn Muhammeda el-Hatiba el-Askalanija. 
Ovo su samo neki od oko sto napisanih komentara Buharijinog sahiha, sto upravo 
pokazuje koliko su paznje ucenjaci poklonili ovom velikom djelu. 



MUSLIMOV "SAHIH" 

Pisac Ebul-Husejn Muslim ibn el-Hadzdzadz ibn Muslim el-Kusejri en-Nejsaburi; imam i 
hafiz u hadisu, roden je 204., a umro 261 . godine po Hidzri. Imam Muslim je jos kao dijete 
zavolio nauku, kao i njegov ucitelj imam Buhari. Godine 21 8. po Hidzri, tj. sasvojih cetrnaest 
godina, pocinje redovno slusati hadise i uciti. Nakon sto je saslusao i uzeo znanje od 
ucenjaka svog rodnog kraja, putovao je u Irak, Sam, Egipat, Hidzaz... Kadaseokoristio od 
najvecih tadasnjih ucenjaka, vratio se u svoje rodno mjesto Nejsabur. Takoder, imam se 
Muslim mnogo okoristio i od Buharije, dosavsi u Nejsabur, 250. godine po Hidzri, a tada je 
imao 46 godina. 

Muslim je zivio u vrijeme procvata nauke, kada je ulema dala ogroman doprinos sirenju 
islama. U njegovo vrijeme zivjeli su mnogii vrsni ucenjaci, od kojih su neki bili i njegovi ucitelji. 
Imena kao sto su: imam Ahmed ibn Hanbel, Buharija, 'AM ibn el-Medini, Jahja ibn Seid i drugi 
ostaju zabiljezena i nemoguce je da ih zaobide iko ko se iole zabavi hadiskom naukom. U 
svom "Sahihu" Muslim biljezi hadise od oko dvadeset dva svoja ucitelja. Osim "Sahiha" 
Muslim je napisao jos mnoga djela, od kojih su najvaznija: "Generacije prenosilaca hadisa" 207 , 
"Imena i nadimci", "Djeca ashaba", "Kako razlikovati imena prenosilaca hadisa" 208 , Imam 
Muslim je umro 25. redzepa, 261 . godine po Hidzri. 

Djelo: "El-Musned es-Sahih", poznato kao "Sahih Muslim." 

Sta je podstaklo Muslitna da napise "Sahih"? 

Sam Muslim u predgovoru svoje knjige spominje predanja da je sebeb pisanja ovog 
velikog djela odazivanje na molbu jednom njegovom uceniku, koji je od njega trazio da im 
ukratko, bez puno ponavljanja, sakupi i popise sahih hadise koji govore o propisima vjere. 
Hatib el-Bagdadi u svom djelu "Historija" spominje da se taj ucenik zvao Ahmed ibn Seleme. 

Vrijednost Muslimovog "Sahiha" 

Ucenjaci su se slozili da je Muslimov "Sahih" po vrijednosti odmah iza Buharijine zbirke, 
osim nekih ucenjaka Magriba koji smatraju da je Muslimova zbirka ispred Buharijine. Postoji 
i trece preovladavajuce misljenje, a to je da su ova dva djela na istom nivou. 



84 Islamskoznanje 

Najvazniji komentari Muslimovog "Sahiha" 
1 .-"El-Minhadz, serh Sahih Muslim ibnul-Hadzdzadz" od imama Nevevija; 
2.-"Ed-Dibadz 'ala Sahih Muslim ibn el-Hadzdzadz" od imama Sujutija; 
3.- "Ikmalu ikmalil-muallim" od Muhammeda el-Vestanija. 



SUNEN EBU - DAVUD 

Ebu - Davud Sulejman ibnul-Es'as ibn Ishak ibn Besir ibn Seddad el-Ezdi es-Sidzistani; 
imam, sejhus-sunne, muhaddis Basre, roden je 202., a umro 275. godine po Hidzri. 

Svoje je djelo nazvao "Es-Sunen". Povod za njegovo pisanje jeste zahtjev stanovnika 
Meke, koji su od Ebu - Davudatrazili da im sastavi djelo u kojem ce spomenuti hadise iz kojih 
se mogu izvuci islamski propisi. Nakon sto je Imam sastavio i poslao im trazeno djelo, pitali 
su ga da li je sve sto je u njemu sahih. Na to im je Ebu - Davud odgovorio pismom: "...trazite 
od mene da vam saopcim da li su hadisi koje sam naveo u svom 'Sunenu' najvjerodostojniji 
koje znam u pojedinim poglavljima... Da, takvi su. U pojedinim poglavljima sam citirao samo 
po jedan ili dva hadisa, bez obzira sto u torn poglavlju ima vise sahih hadisa. . . To sto sam 
ponekad citirao hadis nekoliko puta, onako kako je dosao u razlicitim predanjima, jeste 
stoga sto jedoslo vise predanjasanekimdodatkom, koji jekoristan... Ponekad sam, pak, 
skratio dugacak hadis, jer da sam ga citirao cijelog, mozda se ne bi moglo razaznati zasto 
sam ga citirao u torn poglavlju... U 'Sunenu' nisam uvrstio ni jedan hadis u cijem senedu ima 
prenosilac koji je odbacen (kao nepouzdan), a ako se nasao koji hadis koji ima cudno 
znacenje i koji se suprotstavlja sahih predanju, ukazao sam na njega, a naveo sam ga jer u 
doticnom poglavlju nisam nasao drugi. Takoder, ukazao sam na hadise koji su jako slabi i 
koji imaju neku slabost u senedu. One na koje nisam ukazao i nisam o njima nista spomenuo, 
oni su dobri, ali, opet, jedni bolji i vjerodostojniji od drugih..." 

Iz ovoga se da zakljuciti da nije sve sto je u "Sunenu" Ebu - Davuda sahih, nego da ima 
i slabih hadisa. To je stoga sto pisci zbirki sunena nisu uslovljavali vjerodostojnost svih 
hadisa koje biljeze u svoja djela (za razliku od pisaca sahiha), vec su se zadovoljavali 
citiranjem najvjerodostojnijih i najboljih hadisa koji su imali doticno tematsko poglavlje. 

Najvazniji komentari Ebu - Davudovog Sunena 

1 - "Serh Me'alimis-sunen" od Hamda ibn Muhammeda el-Hattabija. 

2- "Mirkatus-su'ud 'ila sunen Ebu - Davud" od imama Sujutije. 

3-"Avnul-Ma'bud serh Sunen Ebu - Davud" od sejha Semsul-hakka Abbadija. 



Islamskoznanje 85 



DZAMI' EBU - 'ISA ET - TIRMIZI 

Ebu -Isa Muhammed ibn 'Isa ibn Surre ibn Musa ibn ed-Dahak es-Selemi et-Tirmizi; 
hafiz hadisa, pisac mnogih djela, roden je 209., a umro 279. godine po Hidzri. 

Njegovo se djelo zove "Dzami'ut-Tirmizi" ili "Sunenut-Tirmizi". Rekao je Tirmizi: "Nakon 
sto sam napisao ovo djelo, predocio sam ga ucenjacima Hidzaza pa su izrazili zadovoljstvo, 
zatim sam ga predocio ucenjacima Horosana - i oni su izrazili zadovoljstvo. U cijoj kuci se 
nade ova knjiga, kao daje u njoj Poslanik, s.a.v.s.,koji govori..." Neki smatraju daje Tirmizijina 
zbirka treca po vrijednosti medu hadiskim zbirkama, odmah nakon Buharijine i Muslimove. 
Drugi da je na cetvrtom, nakon Ebu- Davudove, a prije Nesaijine; a treci, od kojih je imam 
Ez-Zehebi, da je na petom: nakon Ebu- Davudove i Nesaijine. Imam Ez-Zehebi kaze: 
"Dzami'ut-Tirmizi" je ispod stupnja "Sunena" Ebu- Davuda i Nesaije, jer je u njemu citirao 
hadise koje prenose El-Meslub, El-Kelbi i njimaslicni." 209 

Tirmizi je citirao hadise u svojoj zbirci, klasificirajuci ih i rasporedujuci po poglavljima, a 
svako poglavlje nosi naslov odredenog islamskog propisa (ili je u obliku pitanja). U svakom 
poglavlju citira po jedan ili vise hadisa, zatim navodi misljenje ucenjaka fikha o torn pitanju. 
Nakon toga spominje stupanj hadisa (sahih, hasen, daif), govori o senedu, prenosiocima, 
mahanama u hadisu, ako ih ima, navodi puteve kojima je hadis dosao, ako ih ima, te ukazuje 
na hadise koji odgovaraju doticnom poglavlju rijecima: "Takoder, u ovom poglavlju prenosi 
taj i taj, od tog i tog... od ashaba." 

Hadise koje biljezi Tirmizi u svom "Sunenu" mozemo podijeliti u cetiri grupe: 

- hadisi koji su sigurno vjerodostojni, a to su oni koje su citirali i Buharija i Muslim u svojim 
zbirkama; 

- hadisi koji zadovoljavaju uslove trojice imama: Ebu- Davuda, Nesaije i Tirmizije 210 ; 

- hadisi koje je citirao kao dokaz onim koji imaju suprotan stav od onog na sto upucuje 
prvi hadis (ili hadisi) u poglavlju, iako sadrzi u sebi neku mahanu (slabost na koju je upozorio 
iukazao; 

- slabi hadisi, kojima je slabost veca od one koja je u trecoj grupi. Sam Tirmizi kaze: "U 
svojoj knjizi ubiljezio sam samo one hadise po kojima radi (i koje prihvata) bar neko od 
ucenjaka fikha." To je uslov koji je tako sirok da ga je lahko zadovoljiti, te pod koji potpada 
mnogo vrsta hadisa. 

Najvazniji komentari Tirmizijinog "Dzami'a" 
-"Tuhfetul - Ahvezi" od Abdurrahmana el-Mubarekfuria. 

- Komentar od Ibn Sejjid en-Nasa, kojeg nije stigao dovrsiti, a dovrsio ga je hafiz El- Iraki. 



86 Islamskoznanje 



SUNEN EN-NESAI 

Ebu- Abdurrahman Ahmed ibn Su'ajb ibn 'Alijj ibn Bahr En-Nesai; hafiz, sejhul-islam, 
roden je 21 0., a umro 303. godine po Hidzri. 

"Es-Sunenul-Kubra" prvoje djelo koje je napisao hafiz En-Nesai. Prilikom jednog njegovog 
putovanja, odnosno povratka u Egipat, prolazio je kroz Palestinu, te gaje emirjedne pokrajine 
upitao: "Da li je sve sto je u tvom 'Sunenu' sahih?" Odgovorio je da nije. Tada mu je emir 
rekao: "Odvoji ono sto je sahih." Potom je sahih hadise odvojio u zasebnu zbirku i nazvao 
je 'El-Mudzteba' (Odabrani). Ta zbirka je poznata i kao: "Es-Sunenus-Sugra". Rekao je En- 
Nesai: "Kadasam odlucio napisati 'Es-Sunen', klanjao sam istiharu, trazeci od Allaha, dz.s., 
da mi obznani kako da postupim sa hadisima koje prenose ljudi o kojima mi je nesto bilo na 
srcu (nisam bio zadovoljan njihovim predanjima), te mi je prevagnulo misljenje da ostavim 
hadise koje oni biljeze." 

Hafiz Ibn - Resid kaze: "Hafiz En-Nesai se mnogo zalozio da objasni slabosti koje 
pojedini hadisi nose u sebi. Opcenito govoreci, u njegovoj knjizi je broj hadisa i slabih 
prenosilaca najmanji nakon Buharijine i Muslimove zbirke od hadisa iz sest poznatih djela." 
Najznacajniji komentar Nesaijinog Sunenajeste komentar imama Es-Sujutija. 



SUNEN IBN-MADZE 

Ebu - Abdillah Muhammed ibn Jezid ibn Madze; hafiz hadisa, mufessir, pisac "Sunena", 
"Historije", "Tefsira" i drugih djela. Roden je 209., a umro 273. godine po Hidzri. 

Njegovo djelo je poznato po imenu "Sunen Ibn- Madze". 

Prvi koji je ovo djelo uvrstio skupa sa ostalih pet zbirki u zajednicki naziv "Kutubus- 
sitte", (sest djela), jeste Ebu - Fadl Muhammed ibn Tahir. Umjesto Sunena Ibn - Madze, 
drugi kao sestu zbirku ubrajaju "Muvett'a", od imama Malika. 

Ovo djelo je poput ostalih "sunena" poredano po poglavljima koja sadrze hadise o 
propisima. Hafiz Ibn- Madze zabiljezio je zbirku sahih, hasen, daif i nesto cudnih (munker) 
i laznih (mevdu 1 ) hadisa. Zbog toga je njegova zbirka po stupnju ispod ostalih pet spomenutih. 

Broj hadisa u ovoj zbirki je 4341 , od toga 3002 koji su zabiljezili pisci pet spomenutih 
djela, svi ili neko od njih. Od ostalih, tj. 1 339 koje oni nisu uvrstili u svoje zbirke, 428 je sahih, 
199 sa hasen (dobrim), 613 sa daif i 99 sa jako slabim ili laznim senedom. Najvazniji 
komentar ove zbirke jeste "Kratki komentar" od Es-Sujutija. 



Islamskoznanje 87 



MUSNED AHMEDA IBN HANBELA 

Sejhul-islam, Sejjidul-muslimin, hafiz, imam, Ebu- Abdillah Ahmed ibn Muhammed ibn 
Hanbel ez-ZuhejIi, es-Sejbani, roden 1 64, a umro 241 godine po Hidzri. 

Njegovo djelo je poznato kao "Musned Ahmeda ibn Hanbela." Ovo je djelo prema imenima 
ashaba. Prvo spomene ashaba, a zatim hadise koje on prenosi od Poslanika, s.a.v.s. Sto 
se tice redosljeda ashaba, prvo je stavio one koji su prije primili islam, pa onda one koji su 
poznatiji i koji su vise doprinijeli sirenju vjere i vise bili uz Poslanika, s.a.v.s. Tako su na 
prvom mjestu cetverica prvih halifa, te uz njih sesterica koji su obradovani Dzennetom, tako 
da oni cine "Asere mubessirin" (deset obradovanih Dzennetom), i tako redom. 

Sto se tice broja ashaba, on je nesto veci od 690, a broj zena koje prenose hadise od 
Poslanika, s.a.v.s., u "Musnedu" je 96. 

Sejhul-islam Ibn - Tejmije kaze: "Uslov koji je sebi postavio imam Ahmed da bi hadis 
zabiljezio u 'Musnedu' stroziji je od uslova Ebu - Davuda. Ebu - Davud u svom 'Sunenu' 
biljezi hadise od prenosilaca koje je imam Ahmed ostavio i nije biljezio od njih. Takoder, imam 
Ahmed nije biljezio hadise od prenosilaca za koje se zna da lazu, kao sto je Muhammed ibn 
Seid el-Meslub i njemu slicni. 210 Medutim, desava se, mada rijetko, da prenosi hadise od 
slabih prenosilaca, koje su ucenjaci ocijenili kao takve zbog slabog pamcenja." 

"Musned" Ahmeda ibn Hanbela nema puno komentara. Jedan od njih je "Bulugul-emani 
min esrar el-fethir-rebbani", od Ahmeda ibn Abdurrahmana es-Sa'tija. 



MUVETTA' IMAMA MALIKA 

Ebu - Abdullah Malik ibn Enes el-Asbehani; imamul muslimin, hafiz, fekihul-umme, sejhul- 
islam. 

Djelo je poznato kao "Muvetta' imama Malika". 

Imam Malik kaze: "Ovu svoju knjigu predocio sam fakihima Medine, njima sedamdeseterici 
, te su se saglasili sa mnom o njoj, pa sam je nazvao 'Muvetta' (Pripremljena)." 

Takoder, jedan od razloga sto je knjiga nazvana tim imenom jeste to sto je imam Malik 
olaksao i prilagodio hadise ljudima (vatta-'e) sakupivsi ih u jednu zbirku, te je stoga ona 
muvetta', tj.-olaksana, prilagodenai podesna. 

Sto se tice stupnja ovoga djela, na njega ce nam najbolje ukazati rijeci imama Safije koji 
kaze: "Najvjerodostojnija knjiga nakon Allahove knjige je Muvetta' imama Malika." 



88 Islamskoznanje 

Ovo se ne kosi sa onim na sto su se slozili ucenjaci, tj. da su najvjerodostojnije i 
najispravnije knjige "Sahih" Buharije i Muslima, i to iz dva razloga: 

- ovaj govor imama Safije bio je prije nego sto su napisana djela Buharije i Muslima, jer 
kadaje imam Safija umro (240. god. po Hidzri), imam Buharijaje imao tekdesetakgodina. 
Imam Muslim je mladi od Buharije desetak godina; 

- vecina onoga sto je u "Muvetta-u" nalazi se u Buharijinom i Muslimovom "Sahihu", a 
ono sto nije u "Cetiri sunena". 

Prema tome, Muvetta' imama Malika je na stupnju iza dva "Sahiha". 

Dva najznacajnija komentara "Muvetta" su: 

- "El-lstizkar fi serhi mezheb i 'ulemail-emsar" 

- "Et-Temhid lima fil-Muvetta i 'ulemail-emsar" 

- "Et-Temhid lima fil-Muvetta'i minel-me'ani vel-esanid"oba od Ibn Abdul-Berra. 

Od ostalih zbirki hadisa, poznatije su: Hakimov "Mustedrek", Ibn- Hibbanov "Sahih", 
"Sahih" od Ibn- Huzejme, "EI-Mu'dzemul-kebir" od Taberanija, "Sunen" od Darekutnija, "Es- 
Sunen el- kubra" od Bejhekija i druge. 

Prostor nam ne dozvoljava pisanje o svakoj ovoj zbirci pojedinacno, sto se moze uraditi 
u zasebnom djelu koje bi bilo posveceno knjigama napisanim iz oblasti hadisa. 



UKRATKO ASHABIMA 
KOJI NAJVISE PRENOSE HADISA 

U ovom poglavlju spomenut cemo samo sest ashaba koji su prenijeli najveci broj hadisa 
od Allahova Poslanika, s.a.v.s. 211 

Ebu - Hurejre, r.a.; imam, fakih, mudztehid, hafiz, ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
poznat kao Ebu - Hurejre-ed-Devsi el-Jemani. Postoji mimoilazenje oko njegovog pravog 
imena, ali je najispravnije da se zove Abdurrahman ibn Sahr. Nazvan je Ebu-Hurejre, r.a., 
(otac maceta) po onome sto sam kaze: "Nasao sam mace, uzeo ga i stavio u rukav, te su 
midalitajnadimak." 

Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., uzeo je mnogo 'iluma i tesko da se ko moze porediti s 
njim. 

Buharija kaze: "Hadise od Ebu - Hurejrea prenosi osam stotina prenosilaca, cak i vise." 

Drugi su rekli: "Primio je islam pocetkom sedme godine po Hidzri. Dakle, bio je uz 
Poslanika, s.a.v.s., svega cetiri godine. 



Islamskoznanje 89 

Prenosi Vehb ibn Munebbih od svog brata Hemmama, da je rekao: "Cuo sam Ebu - 
Hurejrea, r.a., da kaze: 'Niko od ashaba Poslanika, s.a.v.s., ne prenosi vise hadisa od 
mene, osim Abdullaha ibn Amra, on je pisao, a ja nisam.'" 

A Ebu - Enes Malik ibn Ebi - Amir kaze: "Dosao je covjek od Talhe ibn Ubejdullaha i 
rekao mu: '0 oce Muhammedov, vidis li ovoga Jemenca (Ebu - Hurejru)? Je li tacno da on 
zna hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bolje od vas? Od njega cujemo mnoge stvari koje 
ne cujemo od vas. Hi on, mozda, govori da je Poslanik, s.a.v.s., nesto rekao, a nije?!' Talha 
mu je na to odgovorio: 'To sto je on cuo od Poslanika, s.a.v.s., ono sto mi nismo, nema 
sumnje. A reci cu ti i zasto: 'Mi smo bili iz uglednih porodica, vlasnici imanja i stoke i imali smo 
dosta posla. Dolazili smo kod Poslanika, s.a.v.s. , krajem dana, a on je bio siromasni gost 
kod vrata Poslanika, s.a.v.s., njegova rukaje bila uz ruku Vjerovjesnika. Prematome, nema 
sumnje da je cuo ono sto mi nismo. 

I jos nesto; nikada neces naci nekoga u kome ima imalo hajra da ce reci da je Poslanik, 
s.a.v.s., rekao nesto sto nije rekao.'" 

Abbas ibn Dzurejri veli: "Cuo sam od Ebu - Osmana en-Nehdija kako kaze: "Ugostio 
sam Ebu - Hurejru sedam dana, pa sam primijetio da se on, njegova zena i sluskinja 
naizmjenicno mijenjaju u ibadetu - svako po trecinu noci. Klanja jedno, zatim probudi drugo, 
te on klanja i probudi trece." 

Ebu - Hurejre je bio veoma dobrog pamcenja, kao sto smo vec naveli. Nije poznato da 
je i jednom pogrijesio u hadisu. 

Hisam ibn 'Urve kaze: "Aisa i Ebu - Hurejre su umrli 57. godine po Hidzri." 

I na kraju kratke biografije ovog imama u kur'anskim, hadiskim i fikhskim znanostima jos 
da kazemo da broj hadisa koje on prenosi od Poslanika, s.a.v.s., a koji su zabiljezeni, iznosi 
5374 hadisa. 

Aisa, r.a., - Ummul-mu'minin: kci halife Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Ebu - Bekra ibn 
Kuhafe es-Siddika. 

Ucinilaje Hidzru zajedno sasvojim roditeljima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ozenio se 
njom prije Hidzre, nakon sto je umrla Hatidza bint Huvejlid, tj. desetak mjeseci prije Hidzre. 
Broj hadisa koje ona prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a koji su zabiljezeni, iznosi 221 0. 
Aisa, r.a., rodena je u islamu i mlada je od Fatime, r.a., osam godina. Sama Aisa, r.a., kaze: 
"Ne pamtim roditelje, osim kao muslimane." 

Amribn el-As je jednom prilikom upitao: "0 Allahov Poslanice, kotije najdrazi?" Odgovorio 
je: "Aisa." Rekao sam: "A od ljudi?" Odgovorio je: "Njen otac." 

Ebu - Musa kaze: "Nikada nama, ashabima Resulullaha, neki hadis nije bio nejasan, a 
da kod Aise, r.a., kada bi je upitali, nismo nasli odgovor i ilum o torn hadisu." 

Kaze Ebu-ed-Duha: "Pitali smo Mesruka da li je Aisa, r.a., dobro poznavala nasljedno 
pravo?" Odgovorio je: "Tako mi Allaha, vidio sam starije i uglednije ashabe Vjerovjesnika, 



90 Islamskoznanje 

s.a.v.s., kako je pitaju o propisima nasljednog prava." 

Ez-Zuhri veli: "Kada bi se poredilo znanje Aise sa znanjem svih ostalih zena, znanje 
Aise bilo bi vrednije." 

Su'be kaze: "Obavijestio nas je Abdurrahman ibn Kasim od svog oca da je Aisa postila 
dan za dan." 

Majka vjernika, r.a., preselilaje na ahiret 57. godine po Hidzri. 

Abdullah ibnOmer, r.a., sin je Omera ibnul-Hattaba, imam, uzor, sejhul-islam, poznatje 
kao Ebu - Abdurrahman el-Kurejsi el-Adevi el-Mekki el-Medeni. Jos kao dijete primio je 
islam, a zatim sa ocem ucinio Hidzru. Njegova majka je Zejneb, kci Maz'una i majka zene 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Hafse. 

Mnogo korisnog znanja (hadisa) prenio je od Poslanika, s.a.v.s. Sa vojskom u bitkama 
je isao sve do Sama, Iraka, Basre i Perzije. 

Cesto se moze cuti sljedeci govor: "Abdullah ibn Omer slijedio je (tragove) Vjerovjesnika, 
s.a.v.s., na svakom mjestu na kojem bi klanjao. Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao bi obicaj da 
stane i da se odmori ispod jednog drveta, a Abdullah ibn Omer obilazio bi to stablo i zalijevao 
gadasene biosusilo." 

Upitali su Nafi'a: "Sta bi Ibn- Omer radio u kuci?" Odgovorio je: "Vi to ne mozete. 
Abdestio bi za svaki namaz posebno, a izmedu dva namaza ucio bi Kur'an." 

Nafi' veli: "Ibn - Omer, r.a., nije umro dok nije oslobodio (ropstva) preko hiljadu ljudi." 

Ima toliko fetvi i govora (mudrosti) od Ibn - Omera da bi se opsirno djelo od toga moglo 
sastaviti. 

Kaze Ebu - Nu'aj: "Abdullah ibn Omer, r.a., umro je pred sam kraj sedamdeset i trece 
godine po Hidzri." 

Enes, r.a., sin je Malika ibn en-Nadra, imam, muftija, karia, muhaddis, poznat i kao Ebu 
- Hamza el-Ensari el-Hazredzi en-Nedzdzari el-Medeni, sluga Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
njegov ucenik i posljednji je, od svih njegovih ashaba, preselio na ahiret. 

Enes ibn Malik kaze: "Stigao je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u Medinu kada mi je bilo deset 
godina, a kada je umro, imao sam dvadeset godina." 

Enes, r.a., bio je stalno uz Poslanika, s.a.v.s., pomno ga pratio, sluzio i slusao od njega, 
otkako je ucinio Hidzru, pa sve dok nije umro. Takoder je nekoliko puta sa Resulullahom, 
s.a.v.s., isao ubitke. 

Ishak ibn Abdullah ibn Ebu-Talha kaze: "Enes mi je ispricao slijedece: 'Jednog dana je 
moja majka Ummu Sulejm dosla kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., noseci me, aja sam bio pokriven 
dijelom njene odjece. Rekla je: '0 Allahov Poslanice! Ovo je mali Enes, moj sin. Donijela sam 
gadatisluzi, paucinidovu Allahu, dz.s., za njega.' Tadaje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
'Gospodaru moj, uvecaj mu imetak i porod (tj.podari mu veliki imetak i dobar porod).'" 



Islamskoznanje 91 

Enes kaze: "Tako mi Allaha, moj imetak je zaista velik, a broj moje djece i unucadi je oko 
stotinu." 

Prica Ebu - Hurejre, r.a., pa kaze: "Nisam vidio nikoga da mu namaz vise lici na namaz 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od Enesa." 

Enes ibn Malik, r.a., umro je 93. godine po Hidzri u svojoj 1 03. godini zivota. 

Abdullah ibn Abbas, r.a., veliki alim ummeta, fakih svog vremena, imam u tefsiru, poznat 
kao Ebul-Abbas, sin amidze Resulullaha, s.a.v.s., el-Kuresi el-Hasimi el-Mekki. Roden je tri 
godine prije Hidzre. Oko trideset godina je bio uz Poslanika, s.a.v.s., i prenosi dobar dio 
hadisa od njega. Bio je lijepog lica i grade, visok, ozbiljan i umjeren, velikih intelektualnih 
sposobnosti i ciste duse. 

Ibn - Abbas preselio je u Medinu tekone godine kada su muslimani usli u Meku, a primio 
je islam jos prije toga. Vjerodostojno predanje od njega govori: "Bili smo ja i moja majka 
(tada) od nemocnih, ja dijete, a ona zena." 

I jos je rekao: "Pomilovao me je Resullullah, s.a.v.s., po kosi i ucinio dovu da mi Allah, 
dz.s.,damudrost(hikmet)." 

Ez-Zubejr ibn Bekkar veli: "Umro je Poslanik, s.a.v.s., a Ibn - Abbasu je bilo trinaest 
godina." 

Prenosi Seid ibn Dzubejrod Abdullahadaje rekao: "Nocio samjedne noci u kucisvoje 
tetke Mejmune, pa sam donio i stavio vode za abdest Bozijem Poslaniku, pa je on upitao: 'Ko 
je ovo donio?' Na to prisutni odgovorise: 'Abdullah'. Na to Poslanik, s.a.v.s., prouci dovu za 
mene: 'Gospodaru moj, poduci ga tefsiru i fikhu (razumjevanju) vjere.'" 

Mudzahid veli: "Nikada nisam vidio nekoga kao sto je bio Ibn - Abbas. Umro je kao veliki 
imam, alim ovog ummeta." 

Ibn - Abbas, r.a., umro je 67. ili 68. godine po Hidzri. 

Dzabir ibn Abdullah, r.a., puno ime mu je Dzabir ibn Abdullah ibn Amr ibn Hiram, veliki 
imam, mudztehid, hafiz, ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s., fekih, poznat i kao Ebu - 
Abdullah i Ebu - Abdurrahman el-Ensari el-Hazredzi es-Selemi el-Medeni. 

Prenosi dosta hadisa od Poslanika, s.a.v.s. Bio je muftija u Medini u svoje vrijeme, a 
zivio je nekoliko godina nakon Ibn - Omera, r.a. 

Dzabir veli: "Jedne noci je Vjerovjesnik, s.a.v.s., od Allaha, dz.s., trazio oprosta za 
mene dvadeset i pet puta." Takoder, kaze: "Rekao nam je Poslanik, s.a.v.s., na dan 'Ugovora 
na Hudejbiji': 'Vi ste danas najbolji stanovnici Zemlje.' Tada nas je bilo hiljadu i cetiri stotine." 

Umro je, sedamdeset osme godine po Hidzri u svojoj devedeset cetvrtoj godini zivota. 



92 Islamskoznanje 

POZRTVOVANJA I PUTOVANJA 
U CILJU SAKUPLJANJA HADISA 

Jos u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pojedina plemena koja su bila udaljena od 
Medine slala su mu pojedince ili grupe da nauce propise islama i da se vrate i prenesu ih 
svom plemenu. Takoder, pojedini su ashabi prelazili velike razdaljine da bi pitali Poslanika, 
s.a.v.s. ,o onome sto ih je interesovalo ili im je bilo nejasno. Naravno, treba imati na umu 
teskoce i opasnosti na putu u ono vrijeme, kada prevozna sredstva i sigurnost nisu bila 
poputsadasnjih. 

Buharija biljezi u svom "Sahihu" od 'Ukbeta ibn Harisa, kada je saznao da je jedna zena 
dojila i njega i njegovu zenu, da je odmah uzjahao konja, a bio je u Meki, te krenuo za Medinu. 
Dosavsi, upitao je Vjerovjesnika, s.a.v.s., za propis covjeka koji, ne znajuci, ozeni sestru po 
mlijeku. Poslanik, s.a.v.s., odgovorio mu je: "Kako, a vec je receno?!" (tj.da je haram- 
zabranjeno). 

Nakon Resulullahove, s.a.v.s., smrti, briga, pozrtvovanje i trazenje njegovog sunneta 
jos vise su se povecali, prvenstveno zbog toga sto su se (od tabi'ina pa nadalje) pocele 
pojavljivati razne grupacije i pojedinci sa opasnim idejama, novotarijama i zabludama od 
kojih se trebalo zastititi, ukazati na njih i zastititi sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 

Evo nekih primjera pozrtvovanja tog vremena: 

Imam Seid ibn Musejjeb kaze: "U trazenju samo jednog hadisa znao sam putovati 
danima." 

Ebu -'Alkije er-Rijahi prica: "Nekada bismo culi neko predanje u Basri da se prenosi od 
nekog ashaba, pa se ne bismo time zadovoljili sve dok ne bismo otisli u Medinu i culi to 
predanje od tog ashaba licno." 

Da su se ta putovanja i zalaganja isplatila, pokazuju primjeri koji govore o njihovim 
rezultatima, kao sto su saznanja o izmisljenim hadisima, greskama prilikom prenosenja, ili, 
pak, ozivljavanje predanja koje je vec bilo "zamrlo", itd. 

Mu'mel ibn Ismail veli: "Obavijestio me jejedan pouzdan prenosilaco vrijednostima sura 
u Kur'anu. Rekao je da to predanje prenosi Ubejj ibn K'ab od Poslanika, s.a.v.s. Upitao sam 
ga: 'Ko je tebe obavijestio o torn hadisu?' Odgovorio je: Taj i taj, u mjestu 

El-Medajin, i jos je ziv.' Otputovao sam do njega i pitao ga: 'Ko je tebi ispricao taj hadis?' 
Rekao je: 'Jedan sejh iz mjesta Vasit i jos je ziv.' Otisao sam do njega i pitao isto pitanje. 
Odgovorio je: 'Sejh iz Basre mi je ispricao taj hadis.' Otisao sam do njega, a on me je uputio 
kod sejha koji zivi u mjestu Ibadan, a od kojeg je cuo taj hadis. Kada sam stigao, taj sejh me 
je uzeo za ruku i uveo u kucu. Kad tamo, a ono grupa sufija okupljena oko svog sejha. Tada 
mi je rekao: 'Od ovog sejha sam cuo hadis.' Upitao sam: '0 sejh, od koga si ti cuo hadis?' A 
on mi odgovori: 'Ni od koga! Vidio sam da ljudi ostavljaju (zanemaruju) Kur'an, pa smo medu 
njih ubacili i rasirili ovaj hadis, da bi se vratili Kur'anu.'" 212 



Islamskoznanje 93 

Stetne posljedice 
nepoznavanja sunneta (hadisa) 

Sama cinjenica da je hadis drugi izvor Serijata (islamskog prava) dovoljno govori o 
opasnosti njegovog nepoznavanja. Onaj ko ne poznaje dovoljno sunnet Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., u opasnosti je da ucini nesto sto je zabranjeno, ili, pak, da uradi nesto za sto 
ocekuje nagradu, ali ona izostane jer posao nije uraden onako kako to propis zahtijeva. 

Uslovi da bi neki ibadet bio primljen kod Allaha, dz.s.Jesu: 

- ihlas (iskreno ucinjeno djelo iskljucivo u ime Allaha, dz.s.); 

- El-Mutabe'a (slijedenje Poslanika, s.a.v.s., tj. da se djelo obavi onako kako ga je obavio 
Resullulah, s.a.v.s.) 

U Kur'anu je dosla naredba o obavljanju namaza. Pojasnjenje namaskih vremena, nacin 
obavljanja namaza i si. doslo je u sunnetu Vjerovjesnika, s.a.v.s. Pa ako bi neko dosao i 
rekao: "Ispunio sam sve uvjete za namaz i hocu da klanjam iskljucivo radi Allaha, dz.s., 
podne - namaz, ali necu klanjati farz cetiri nego pet rekata", nema sumnje da je taj namaz 
neispravan. 

Evo i par hadisa koji govore o opasnostima i posljedicama nepoznavanja suneta: 

'Irbad ibn Sarije kaze: "Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Oporucujem vam 
bogobojaznost prema Uzvisenom Allahu, poslusnost i pokornost, cak i ako vam rob bude 
zapovjednik. Zaista, onaj od vas koji bude zivio nakon mene vidjet ce i biti svjedok mnogih 
razmimoilazenja. Vi se tada drzite mog sunneta i sunneta pravednih halifa nakon mene. 
Prihvatite ga, cvrsto ga drzeci, i cuvajte se novotarija u vjeri. Jer svaka je novotarija bid'at, 
svaki bid'at je zabluda, a svaka zabluda vodi u vatru." 213 

Aisa, r.a., veli da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko nesto novo uvede u vjeru, sto nije od 
nje, odbacujese." 214 

A u Muslimovom predanju: "Ko uradi neki posao koji nije od nase vjere, taj mu se posao 
odbacuje." 



94 Islamskoznanje 

danaSnji odnos muslimana prema sunnetu 

Na veliku zalost, moramo konstatovati da se danas, opcenito u svijetu, cak i u velikom 
broju islamskih zemalja, ne pridaje ni priblizno dovoljna paznja sunnetu Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s. Hadisi se tektako prepricavaju, prenose i spominju bez ikakvog uticaja na onoga ko 
ih slusa, kao i na onoga ko ih sam spominje. Postali su puka prica. Kroz nepraktikovanje 
sunneta najbolje se vidi koliko se on zaista zanemaruje. Ko se imalo osvrne oko sebe, to mu 
nije tesko zakljuciti. 

I nesamoto. Imaslucajeva da se hadisi odbacuju, negirajuci se njihova vjerodostojnost, 
samo zato sto se njihovo znacenje ne razumije, pa makar bili zabiljezeni i kod Buharije i 
Muslima, sto je citav ummet prihvatio kao tacno. 

Kod nas, u ovom teskom vremenu, nije rijedakslucaj da neko bude opomenut hadisom, 
a on odgovori: "Ne interesuje me...", ili "Sta ti znas, to je sigurno daif...", ili "Nije to to...", 
"ovako su mene naucili." 

KNJIGE IZ PODRUfrA HADISA, 
DO SADA PREVEDENE KOD NAS 

Od prevedenih i odstampanih knjiga hadisa jesu i sljedece: 

- Cetiri toma Buharijinog "Sahiha"; 

- Izbor iz zbirke hadisa- "Rijadus-salihin", od imama En-Nevevija; 

- "Sedamdeset i sedam hadisi-kudsijja"; 

- "Cetrdeset hadisa" od imama En-Nevevija; 

- "Es-Sunne" od Mehmeda Handzica, sto je, ustvari, prijevod i komentar "Cetrdeset 
hadisa" koje je sakupio En-Nevevi. 

Molim Allaha, dz.s., da ovaj kratki osvrt na hadis i njegov znacaj bude podsticaj 
muslimanima kod nas da se cvrsto prihvate sunneta Poslanika, s.a.v.s. 



ISLAMSKO VJEROVANJE 



ISLAMSKO VJEROVANJE 
ZNACENJE I POTREBA VJERE 



Vjera je covjekova urodena potreba. Ima pitanja na koja odgovara samo vjera. Nema 
covjeka kome nije stalo do toga da sazna kako i zasto je dosao na ovaj svijet i sta ce sa njim 
biti poslije smrti? Covjeka zanimaju takva pitanja i za njih on trazi odgovor, a prirodne nauke 
nisu u stanju da ga zadovolje. Bez objave ne bismo znali da osim ovoga postoji buduci svijet 
i Sudnji dan, kada ce se svi ljudi iskupiti pred Allahom, dz.s., radi polaganja racuna za djela 
pocinjena na dunjaluku. 

Vjera nas uci da ce nas Allah, dz.s., na Sudnjem danu nagradivati za dobra djela, a 
kaznjavati za zlo koje smo pocinili. 

Da je vjera covjeku potrebna, govori i cinjenica da je ona toliko stara koliko je star i 
ljudski rod. Od prvog covjeka pa kroz citavu historiju ljudskoga roda nije bilo naroda bez 
nekog oblika objave. Kad to nije bila objavljena vjera, onda je to bila vjera koju su ljudi sami 
izmislili. Vjera nas jaca i hrabri. Ona nam uliva pouzdanje u Allaha, dz.s., Koji je najcvrsci 
oslonac. Vjera nas bodri na ustrajnost i ne da nam posustati. Podstice nas da cinimo sve sto 
je dobro, a odvraca nas od svakoga zla. 

Cak i covjek koji za sebe tvrdi da ne vjeruje u Boga, ipak ima neku vjeru i uvjeren je u 
pobjedu neke svoje ideologije. Govoreci o nevjernicima, Allah, dz.s., kaze: 

"Varna vasa vjera, a meni moja." 215 Dakle, iako se govori o nevjernicima, spominje se 
njihova vjera, bez obzira sto je ona pogresna i neispravna zbog cega su i nazvani kafirima 
(nevjernicima). Iz toga slijedi da nema covjeka, a da u nesto ne vjeruje, pa makar govorio za 
sebedajenevjernik. 

Zbog svega toga, vjera je svakom covjeku neophodno potrebna i covjek ne moze zivjeti 
bez nje. 



98 Islamskoznanje 

SPOZNAJA BOGA 

Postoje dva izvora na osnovu kojih covjek moze doci do spoznaje Boga. Prvi je izvor 
Allahova objava, a drugi ljudski razum. 

Svojim razumom, covjek moze doci do spoznaje da postoji Uzviseno Bice -Svemoguci 
Stvoritelj. Kada posmatra predmete oko sebe, covjeku je sasvim jasno da nijedan taj predmet 
nije slucajno niti sam od sebe nastao, vec da svaki predmet ima svoga proizvodaca. 
Pametan covjek zna da nema knjige bez autora, kuce bez zidara, mlijeka bez krave, jabuke 
bez drveta, itd. U svim ovim slucajevima proizvodaci su ljudi, zivotinje ili biljke. Ako navecer 
posmatramo vedro nebo, vidjet cemo mnogo zvijezda. Kao razumni ljudi, doci cemo do 
zakljucka da ni ogroman broj nebeskih tijela nije nastao sam od sebe niti slucajno. I njih je 
neko stvorio. Jesu li to ljudi, biljke ili zivotinje? 

Taj NEKO je svakako neizmjerno jaci, umniji i sposobniji od covjeka, pogotovo kad smo 
svjesni cinjenice da On odrzava red u svemiru na najsavrseniji nacin. Sve ovo jasno govori 
da postoji UZVISENO BICE Koga mi muslimani zovemo ALLAH. Na ovakav nacin razum 
dolazi do spoznaje Boga. 

Razum moze covjeka dovesti do spoznaje o postojanju Boga, ali razumom se ne moze 
spoznati Bog sa svojim osobinama i svojstvima. To je moguce samo putem objave. 

Drugi put spoznaje jeste Allahova objava koju Allah, dz.s., salje preko nekog od Svojih 
poslanika. Oni ljudima obznanjuju postojanje Jednog Boga i pri tome im donese jasne dokaze 
Njegova postojanja te ih pozivaju u robovanje jedino tome Bogu. Ljudi su pred izborom: da 
prihvate neoborivu cinjenicu postojanja Boga ili da je odbiju i izaberu zabludu i nevjerstvo. 



MAN-VJEROVANJE 

Islamskajeulemaovakodefinisalaiman: 

"Iman je cvrsto vjerovanje srcem, ocitovanje jezikom i prakticna potvrda djelima." 216 

U Kur'anu imamo mnogo dokaza o ovakvom definisanju imana, a jedan od njih jeste i 
ovaj: Kaze Uzviseni Allah, dz.s.: 

"Pravi vjemici samo su oni koji u Allaha i Poslanika Njegova vjeruju, i poslije 
vise ne sumnjaju, i bote se na Allahovom putu imecima svojim i zivotima svojim. 
Onisuiskreni." 2 ' 7 

U njemu se jasno vidi da je iman uvjerenje koje u sebi nema nikakvih primjesa niti sumnji 
i djelo izrazeno kroz borbu imovinom i zivotom na Allahovom putu. Samo uvjerenje nije 
dovoljno da bi iman bio ispravan i iskren. Potvrda imana koji je u srcu mora biti izrazena kroz 



Islamskoznanje 99 

vanjska djela. Iman koji je u srcu odrazava se na djela i u skladu s jacinom imana su i 
brojnost i velicina djela. 

Iz ovoga se vidi da postoje tri osnovna podrucja na kojima se ocituje iman, a to su: 

- srce: od koga se zahtijeva uvjerenje u Allahovu jednocu, strah od Njega, trazenje 
utocista i oslanjanje iskljucivo na Allaha, dz.s.; 

- jezik: cija je funkcija izgovaranje dva sehadeta (vjerovanje u Allaha, dz.s., i Njegovog 
Poslanika, s.a.v.s., slavljenje Allaha, istigfar i pozivanje Allahu; 

- djelo organa: namaz, zekat, post, dzihad, nauka, trgovina, zemljoradnja, industrijska 
proizvodnja, ostvarujuci time Allahovo naredenje u pogledu ljudske uloge na Zemlji, u skladu 
sislamskimucenjem; 

- onaj koji vjeruje samo srcem i jezikom to ocituje, a djelima ne potvrduje, taj je asija 
(nepokoran) Allahu, dz.s., i Poslaniku, s.a.v.s., i zasluzuje kaznu. 

KADA I KAKO COVJEK 
POSTAJE VJERNIK? 

Covjek postaje vjernikom muslimanom potpunim prihvatanjem dva sehadeta, i njihovim 
javnim izgovaranjem: "Eshedu en la ilahe illellah ve eshedu enne Muhammeden 'abduhu ve 
resuluhu" ("Svjedocim da nema drugog istinskog boga pored Allaha i svjedocim da je 
Muhammed Njegov rob i Poslanik"). Prvi sehadet zahtijeva od covjeka da porekne sve sto 
ljudi obozavaju mimo Allaha a sto se naziva laznim bozanstvima. Kaze Uzviseni: 

"Znaj da nema boga osim Allaha. " 2U 

Znaci posvjedociti da je jedini istinski Bog Allah i poreci sva lazna bozanstva jeste 
znacenje prvog dijela sehadeta. Poslanik, s.a.v.s., kaze: 

"Ko kaze da nema drugog boga osim Allaha, i u tome bude iskren, uci ce u 
Dzennet" 219 

Drugi dio sehadeta "Muhammedun resulullah" znaci vjerovati da je Muhammed, s.a.v.s., 
poslan od Uzvisenog Allaha i potvrdivati sve ono sa cim je poslan, te se povinovati naredbama 
i kloniti se svega od cega nas odvraca. To podrazumijeva obozavati Allaha onako kako je to 
Poslanik, s.a.v.s., radio i vjerovati da je on bio covjek, Allahov rob i Poslanik. Zato je i rekao: 

"Ne uzdizite me kao sto su krscani velicali Isa'a, sina Merjemina. Ja sam samo rob. 
Recite: 'Allahov rob i poslanik.'" 220 

Muhammed, s.a.v.s., sam nijece sebi bilo kakav stupanj i tretman koji bi ga izdigao 
iznad obicnog covjeka i Poslanika i to zahtijeva od nas da ne bismo i mi pripisali Allahu druga 
kao sto su to krscani ucinili. 



100 Islamskoznanje 



POVE^AVANJE I SMANJIVANJE IMANA 

Koliko je djelo vazno kao sastavni dio imana, vidjet cemo iz sljedeceg. Naime, iman u 
svim periodima covjekovog zivota nije uvijek isti. Nekada je slabiji, a nekada jaci. Stoga su 
islamski ucenjaci, na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa, zakljucili da se iman povecava 
povecanjem dobrih djela, a smanjuje sa smanjenjem cinjenja dobrih djela i grijesenjem. Kaze 
Uzviseni Allah, dz.s.: 

"A kada im se ajeti Njegovi uce, vjerovanje im se povecava. " m 

"... sto se tice vjernika, sura im je povecala vjerovanje. " n2 

"... i to im je samo povecalo vjerovanje i predanost. " ni 

A dokazi iz hadisa jesu slijedeci: 

1 . Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko stupnjeva. 
Najveci stupanj je la ilahe illellah, a najmanji uklanjanje smetnje s puta, a i stid je dio imana." 224 
Iz hadisa se jasno vidi da je iman poredan po stupnjevima, tj. nije uvijek iste jacine. 

2. "Ko od vas vidi neko lose djelo neka ga izmijeni rukom, ako ne moze rukom, onda 
neka ga promijeni jezikom, a ako ne moze ni jezikom, onda neka ga prezire srcem, a to je 
najslabijivid imana..." 225 

3. Kaze Omer ( govoreci ashabima: "Dodite da zajedno povecamo iman", a potom su 
spominjali Allaha." 226 

Svaki covjek moze kod sebe osjetiti kako mu se iman povecava i smanjuje. Ako je veci 
iman, on je zadovoljniji, bogobojazniji, sirokogrudniji i ima osjecaj prostranosti u prsima. A 
ukoliko se umanji, tmuran je, potisten, lahko zapada u grijeh, osjeca tjeskobu u prsima i si. 

Postoje faktori koji pomazu povecanju imana i oni su dostupni svakome. Medu 
najvaznijimasu: 

1 . nauka: izucavanjem islamske nauke postize se uvjerenje i spoznaja. Kao sto kazu 
Dzundub ibnu Abdullah i Ibn - Omer: "Naucili smo vjerovati, naucili smo Kur'an uciti, pa smo 
povecalisvojiman." 227 

Alim se vise boji Boga zato sto Ga je vise spoznao. Kaze Uzviseni Allah, dz.s.: 
"A Allaha se najvise boje medu Njegovim robovima uceni" 228 ; 

2. djelo: povecanjem cinjenja dobrih djela povecava se uvjerenje i jaca iman, a 
smanjivanjem dobrih i povecanjem losih djela i slijedenjem strasti smanjuje se iman; 

3. zikr-spominjanje Allaha i razmisljanje: spominjanjem Allaha, dz.s., ucenjem Njegovih 
ajeta i lijepih imena, covjek uspostavlja imansku vezu sa Allahom i od sebe odbacuje 
nemarnost i lijenost. 



Islamskoznanje 101 



IMANIISLAM 



U poznatom hadisu kojeg prenosiOmeribn el-Hattab, Dzibril, a.s., upitao je Poslanika, 
s.a.v.s.: "Muhammede, reci mi staje islam." On rece: 

"Da svjedocis da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i 
poslanik, da klanjas namaz, da dajes zekat, da postis ramazan i da obavis hadz ako budes 
u mogucnosti." 

"Reci mi staje iman?" 

"Iman je da vjerujes Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji 
dan i da vjerujes u Bozije odredenje dobra i zla (kada' i kader). 229 

Kada se govori o imanu i islamu, cesto se mijesaju ova dva termina. Jedni kazu da su to 
razliciti termini sa posebnim znacenjima, te da je iman uvjerenje a islam djelo dokdrugi kazu 
da je to jedno te isto i da su iman i islam sinonimi, jer je nekada Poslanik, s.a.v.s., spomenuo 
iman u znacenju islama i islam u znacenju imana. Kaze Poslanik, s.a.v.s.: 

"Iman je svjedocenje da nema drugog boga mimo Allaha, obavljanje namaza, davanje 
zekata, post ramazana..." 230 

Ovdje je iman objasnjen definicijom islama. U drugom hadisu spominje se da je iman dio 
islama: "... pa koji je vid islama najbolji? Rekao je: 'Iman...'" 231 Ovdje je iman upotrijebljen u 
jezickom znacenju a islam u terminoloskom. Zakljucuje se da su iman i islam jednog znacenja 
s terminoloskog stanovista i da oboje sadrze uvjerenje, ocitovanje jezikom i potvrdu djelima. 
Ponekad se pravi razlika kada hoce da se razluci jezicko od terminoloskog znacenja. U 
sustini, svejedno je da li rekao za osobu musliman ili mu'min, jer kada kazemo musliman, 
onda ne nijecemo njegovo cvrsto uvjerenje, a kada kazemo mu'min, onda ne nijecemo 
njegovadjela. 

Potvrdu da su ta dva termina isti pojam imamo i u ovom kur'anskom ajetu: 

"Pravi vjemici su samo oni cija se srca strahom ispune kada se Allah spomene, 
a kada im se rijeci Njegove kazuju, vjerovanje im ucvrscuju i samo se na 
Cospodara svoga oslanjaju, oni koji molitvu obavljaju i dio onoga sto im Mi 
dajemo - udjeljuju. Oni su zbilja pravi vjernici, njih pocasti i oprost i obilje 
plemenito kod Cospodara njihova cekaju. " (El-Enfal 2-4) 

Ovdje je Allah, dz.s., spomenuo i rad srca i rad organa. 



102 Islamskoznanje 



MANSKI SAR1T 



Da bi covjek bio musliman, potrebno je ispunjavati odredene uvjete vezane za vjerovanje 
i uvjerenje. Takvih uvjeta (sartova) ima sest i oni su poredani ovim redoslijedom u Kur'anu 
ihadisu. 

1 . vjerovanje u Allaha; 

2. vjerovanje u meleke; 

3. vjerovanje u Allahove knjige; 

4. vjerovanje u poslanike; 

5. vjerovanje uSudnji dan; 

6. vjerovanje u Allahovu odredbu bila dobra ili losa (po nas). 
Uzviseni Allah, dz.s., kaze: 

"Poslanik vjemje u ono sto mu se objavljuje odnjegova Gospodara, i vjemici 
- svaki vjemje u Allaha, i meleke Njegove, i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo 
nijednog odposlanika Njegovih. loni govore: "Cujemo i pokoravamo se; oprosti 
nam, Cospodam nas; Tebi cemo se vratiti. " 2il 

"0 vjernici, vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i Knjigu koju On Svome 
Poslaniku objavljuje i u Knjigu koju je objavio prije. A onaj ko ne bude vjerovao 
u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj 
svijet-daleko je zalutao. " 233 

Kaze Poslanik, s.a.v.s.: "Iman je da vjerujes u Allaha, Njegove meleke, knjige, poslanike, 
Sudnji dan i da sve sto se dogada biva s Bozijom voljom i odredenjem." 234 



PRVI MANSKI SART 
DOKAZI POSTOJANJA ALLAHA, DZ.S. 

Dokazati postojanje Boga vazno je onima koji do spoznaje dolaze samo putem razuma 
i opipljivih cinjenica. Muslimanu je jasno na osnovu Objave da Bog postoji te oni drugim 
dokazima samo dopunjuju svoje saznanje. 



Islamskoznanje 103 

1 . Fitra (urodena ljudska narav) 

Fitra (urodena ljudska narav) jeste najbolji dokaz koji upucuje na postojanje Uzvisenog 
Bica, Koje se zove Allah, dz.s. Kur'an ne posvecuje puno paznje direktnom dokazivanju 
postojanja Boga, zato sto urodena ljudska priroda i dusa koju nije onecistila prljavstina sirka 
potvrduju postojanje Uzvisenog Allaha, dz.s. On je stvorio duse i one su vec tada bile 
svjesne Njegova postojanja. Kaze Uzviseni: 

"I kadje Gospodar tvoj iz kicmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i 
zatrazio odnjih da posvjedoce protivsebe: 'Zarja nisam Gospodar vas?' - onisu 
odgovotili: 'Jesi, mi svjedocimo' -I to da na Sudnjem danu ne teknete: Mi o 
ovome nismo nista znali. '" 2iS 

U drugom ajetu koji izravno govori o ljudskoj prirodi Allah, dz.s., kaze: 

"77 upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, vjeri, djelu Allahovu, prema 
kojojje On ljude stvorio - ne treba da se mijenja Allahova vjera, jerje to prava 
vjera..." 236 

Jedino urodeni instikt moze objasniti stalnu covjekovu potrebu da u nesto vjeruje. 
Svaka ljudska zajednica je u nesto vjerovala. Nekada su nasljedivali vjerovanje u bogove od 
svojih starih, a nekada ih sami izmisljali. U svakom covjeku postoji potreba za vjerom, samo 
jejedan dio ljuditokom svogazivota pod uticajem raznih faktorapotiskuje. Pogresno usmjereni 
knjizevnici, nastavnici, profesori i drugi kulturni radnici cesto nastoje izmijeniti ljudsku prirodu 
i pri tome zaprljati je zabludjelim idejama. Roditelji su, takoder, faktor koji zna uciniti dosta na 
zatiranju ciste urodene prirode. 

Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu kaze: 

"Svako se dijete rodi u cistoj prirodi, potom ga njegovi roditelji ucine jevrejom ili krscaninom 
ilivatropoklonikom." 237 

Primjecujemo da Poslanik, s.a.v.s., nije rekao: 

"Pa ga njegovi roditelji ucine muslimanom", jerje islam ovom djetetu uroden. Islam je 
njegova osnova, a krscanstvo, jevrejstvo i mazdeizam (vatropoklonstvo) nametnuti su mu 
od njegovih najdrazih. To je zaista velika nepravda. 

2. Kozmoloski dokaz 

Iz svakodnevnog zivota znamo da ne postoji ni jedan proizvod bez svoga proizvodaca, 
a to znaci ni jedna posljedica bez svoga uzroka. Najveci primjer za to jeste sam covjek. 

Uzrocnici dolaska covjeka na svijet jesu njegovi roditelji. Ni jedan covjek nije sam sebe 
prouzrocio, niti je nastao slucajem. I nasi roditelji imaju svoga uzrocnika, i tako dalje sve do 
prvog covjeka, Adema, a.s., koji, isto tako, nije sam od sebe postao. Svim ovim uzrocima 
mora postojati prauzrok, Uzrok svih uzroka od Koga je sve poteklo i za Koga se sve veze 
jeste Stvoritelj svega, Onaj Koji nije stvoren - Uzviseni Allah, dz.s. 



104 Islamskoznanje 

3. Teleoloskidokaz 

Teleoloski dokaz ogleda se u savrsenom redu i harmoniji u svemiru. Kaze Allah, dz.s.: 

"Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noci i dana, lada koja morem plovi s korisnim 
tovarom za ljude, kisa koju Allah spusta s neba pa tako u zivot vraca zemlju nakon mrtvila 
njezina - po kojoj je rasijao svakojaka ziva bica, promjena vjetrova, potcinjeni oblaci koji 
izmedu neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji pameti imaju." 238 

Nebesa i Zemlja u svemiru nisu sami od sebe nastali niti su ih ljudi stvorili. Na Zemlji 
zivimo i koristimo njena dobra. Od Sunca nam dolazi toplota i svjetlost dok nam Mjesec 
pokazuje racunanje vremena. Usljed kretanja Zemlje oko Sunca i njenog nagiba prema 
Suncu imamo godisnja doba koja imaju svoje odlike i za koja su vezani razliciti poslovi. 

Smjenjivanje noci i dana jeste velicanstven primjer Allahove moci. On nam je ucinio dan 
za rad a noc za odmor i sve je savrseno stvorio. 

Mora i rijeke su Allahova znamenja. Da nije njih, lade ne bi imale po cemu ploviti, niti bi 
imale svoju svrhu koja se ogleda u prenosenju ljudi i onoga sto im koristi. Kao sto se lada ne 
moze zamisliti bez svoga kapetana koji njom upravlja tako ni ovaj svemir ne moze biti bez 
svoga upravljaca, a to je Allah, dz.s. 

Kisa je odraz Allahove milosti svemu zivom na Zemlji. Sve sto raste i razvija se, u 
ovisnosti je o kisi. Kad bi stalno sijalo Sunce, sve bi bilo sasuseno i sprzeno i ne bismo imali 
nista: ni voca ni povrca. Nakon dugotrajne suse izvori presuse i pojavi se nedostatak vode. 
Allah, dz.s., nam daje kisu koja sve to u zivot vraca, i od nje ovise i ljudi i zivotinje. 

Zivotinje koje Allah stvori, takoder, imaju veliku ulogu na ovom svijetu. Koriste ljudima i 
sastavni su dio prirode. One su medu najvecim izvorima ljudske ishrane, koriste se u 
proizvodnji i u druge svrhe. 

Ulogavjetrovaje neprocjenjiva. Onitjeraju oblake koji nam donose blagoslovljenu kisu. 
Vjetrovi prenose polenov prah i pomazu oprasivanju biljaka. Vjetrovi nas rashladuju i vrse 
druge vazne zadatke. Ni njih nije covjek stvorio niti oni rade po ljudskim zakonima. Stvorio 
ih je Uzviseni i On im je odredio zakone po kojima ce se ponasati. 

Znamo da na Zemlji postoji mnogo vise vode nego kopna. Voda se isparava i pretvorena 
u paru penje se do odredene visine gdje se kondenzira. Potom se ponovo iz oblaka vraca 
na Zemlju, ali sada u tecnom stanju kao kisa. Oblaci se krecu po Allahovoj odredbi, a tjeraju 
ih vjetrovi. 

I tako, sve ima svoj red i svoju svrhu. Nista u Allahovom zakonu nije bez svrhe. Zato je 
cilj ovoga teoloskog dokaza da objasni red i svrsishodnost u prirodi koja upucuje na postojanje 
Jednog Jedinog Allaha, dz.s. 

4. Moralni dokaz 

Ovaj dokaz zasniva se na cinjenici da u svakom covjeku postoji moralni osjecaj za 
dobro i zlo. Zato je covjek nekad raspolozen i zadovoljan, a nekada mrzovoljan i nezadovoljan. 



Islamskoznanje 105 

Kada ucini dobro, on je veseo i zadovoljan, a kada ucini zlo, on je mrzovoljan i nelagodno se 
osjeca. Navedimo jedan primjer koji ce nam pojasniti kako moralni zakon u covjeku upucuje 
na postojanje Allaha, dz.s. 

Desava se da covjek ubije covjeka na pravdi Boga i niko od ljudi ne vidi to ubistvo. Za 
ubicu se dugo vremena ne zna. Ubica se uspio izvuci i spasiti od ljudskog gonjenja, ali se 
nije uspio spasiti od unutrasnje kontrole, njegove griznje savjesti koja ga progoni i noc i dan 
zbog pocinjenog zla. Ona ga natjera da se sam preda vlastima. On bi, mozda, i pokusao da 
sakrije svoje nedjelo, ali ga njegov unutarnji sudac, moralni zakon u njemu, goni na priznanje 
i otkrivanje. Taj moralni zakon jeste nesto sto covjek nije mogao steci sam, jer bi, u suprotnom, 
njime mogao upravljati i sakriti zlocin. Taj osjecaj griznje savjesti - moralni zakon usadio nam 
je Uzviseni Tvorac, Koji nas najbolje poznaje. I koliko god covjek nastojao da se oslobodi 
toga, nikad nece uspjeti. Moralni zakon u namajos je jedan dokaz Allahovog postojanja. 

5. Historijskidokaz 

Uvjerenje plemena i naroda od prahistorije kroz hiljade godina da postoji Bog zasniva se 
na zakonima zdravog razmisljanja. Zato je tako uvjerenje cvrst dokaz da Bog postoji. Pamet 
zato i postoji da bi ljude vodila istini i pravdi, a ne zabludi i neistini. Nemoguce je zamisliti da 
bi tolika plemena i toliki narodi kroz citavu historiju, od pocetka ljudskog roda, zivjeli u zabludi 
o postojanju Boga. 

6. Nastanak zivota na Zemlji 

Jedan od najcvrscih dokaza postojanja Boga jeste nastanak zivota na Zemlji. Postoje 
medu ljudima brojne teorije o nastanku svijeta. Jedni su tvrdili da je zivot na Zemlju dosao s 
nekih drugih planeta iz svemira. Bilo je ucenjaka koji su tvrdili da je zivot na Zemlji nastao iz 
mrtve materije - samorodenjem, ili kako se to u biologiji zove "autobiogeneza". Medutim, ova 
teorija je davno oborena kao i sve druge slicne njoj. Kako je moguce da iz mrtvoga nastane 
nesto zivo? Mrtvo je nista, a iz nicega ne moze nastati nesto. 

Nema zivota iz mrtve materije. Za zivot je potreban zivot. Prema tome, izvuci cemo 
zakljucak i reci: zivot na Zemlji stvorio je vjecno Zivi, Koji ne umire - Allah, dz.s. Zato je 
nastanak zivota na planeti Zemlji jedan od najjacih dokaza postojanja Boga. 

Neki kazu da je zivot na Zemlji i sve sto vidimo nastalo slucajno. Upitamo li takve za 
najobicniju olovku, da li je nastala sama od sebe, odgovor ce biti da nije. Kako je onda 
moguce da nesto tako ogromno i slozeno kao sto je vasiona - sa kojom se nikako ne moze 
porediti olovka - nastane slucajno. 

7. Logicki dokaz 

U knjizi "Serhul - akide el-vasitijje" prenosi se da su neki ljudi iz Indije dosli kod Ebu- 
Hanife da sa njim raspravljaju o postojanju Boga. Trazili su od njega dokaz o postojanju 



106 Islamskoznanje 

Boga. Ebu - Hanife im rece: "Razmisljam o ladi punoj namirnica i robe kako sijece morske 
valove i putuje sama do svoga pristanista. Kada je stigla i istovarila teret, otisla je nazad. U 
njoj nije bilo ni kapetana niti radnika nosaca koji istovaraju robu." 

Indijci rekose: 

"Otomerazmisljas?!" 

"Da" -rece Ebu -Hanife. 

"Onda ti nemas pameti! Je li moguce da lada dode sama bez kapetana, potom da se 
istovari i vrati nazad?! Toje nemoguce." 

Ebu -Hanife rece: 

"Ne mozete shvatiti da jedna obicna lada putuje sama bez kormilara, a mozete pojmiti da 
ova nebesa, Sunce, Mjesec, zvijezde, planine, bilje, zivotinje i ljudi postoje bez svoga 
Stvoritelja." 

Tada su shvatili da ih je Ebu - Hanife pobijedio upotrijebivsi njihove dokaze. Nisu mu 
mogli nista na ovo odgovoriti. 239 

VJEROVANJE U ALLAHA, DZ.S. 

Vjerovanje u Allaha, dz.s., znaci: "Cvrsto uvjerenje da je Allah, dz.s., Gospodar svega, 
Vladar i Stvoritelj. On Jedini zasluzuje da Mu se robuje i da se svi ibadeti (namaz, post, 
zekat, dove, nadanja, strah, poslusnost i poniznost) jedino Njemu iskazuju. On je opisan 
svojstvimasavrsenstva i lisen svih nedostataka." 

Iz definicije se vidi da je kljuc vjerovanja jednoca Allaha, dz.s. , - tevhid - u svemu . Tevhid 
se ogleda u tri podrucja i to : 

1 . tevhidur-rububije - Allahovo gospodarstvo; 

2. tevhidul-uluhijje - Allah, dz.s., jedini je dostojan obozavanja; 

3. tevhidul-esmai ves-sifati - Allahova, dz.s., jedinstvenost u pogledu Njegovih imena i 
svojstava. 



TEVHIDUR - RUBUBIJJE 

Tevhid predstavlja obozavanje Jednog Jedinog Allaha. Zbog toga je On stvorio dzine i 
ljude. 

"A dzine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju... " 24 ° 

Allah je poslao ljudima poslanike da bi ih pozivali u priznavanje Allahove neprikosnovene 
jednoce. 



Islamskoznanje 107 

- Poslanici su svoje misije ljudima uvijek zapocinjali sa pozivanjem u vjeru Allahove 
jednoce. Uzviseni kaze: "Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: 
'Nema boga osim Mene, zato se Men! klanjajte. '" M1 

- Poslanik, s.a.v.s., ucio je svoje drugove da poziv u islam zapocinju tevhidom. Tako je 
Muazu prilikom odlaska u Jemen rekao: "Neka bude prvo cemu ces ih pozivati svjedocenje 
da nema drugog boga osim Allaha." 242 

- Nevjernici Meke nudili su Muhammedu, s.a.v.s., bogatstvo, zenidbu po njegovom 
izboru i druge vrste ovosvjetskih uzivanja u zamjenu za napustanje poziva u tevhid i 
nenapadanje njihovih toboznjih bogova. 

- Zadatak svakom muslimanu jeste da u svom drustvu uspostavi tevhid, da poziva 
njemu, jer on ujedinjava i vjernike. 

Postoje i brojne koristi od vjerovanja u tevhid, a najvaznije jesu svakako sreca na 
dunjaluku i uspjeh na ahiretu. Zatim, tevhid je uzrok iskupljenju od grijeha. Njime se covjek 
oslobada robovanja i potcinjenosti nekom drugom bicu mimo Allaha, dz.s. Tevhidom covjek 
postaje neovisan. On je izvor ljudske sigurnosti jer puni ljudsko srce neogranicenom mirnocom, 
tako da se mu'min nikog drugog ne boji osim Allaha, dz.s. Tevhid je izvor dusevne snage 
koja se pretvara u nadu koja se opet ispoljava totalnim povjerenjem i oslanjanjem na 
Uzvisenog Stvoritelja. 

Definicijaovog tevhidaglasi: "Cvrsto uvjerenjedaje Allah, dz.s., Gospodarsvegai da 
nema drugog gospodara mimo Njega." 

To znaci priznati da je Allah, dz.s., Jedini Stvoritelj svega postojeceg, da je On Jedini 
Vladar, da On ozivljava i usmrcuje, da On Jedini donosi korist, da On prima dove, da On 
opskrbljuje i daruje, da On sprecava i dozvoljava, Njemu sve pripada i u Njegovim rukama 
jesvavlast. Onkaze: 

"Cospodar vasje Allah, Kojije nebesa i Zemlju u sest vremenskih razdoblja 
stvorio, onda se nad Arsom uzvisio; On tamom nod prekriva dan, koja ga u 
stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde pokoravaju se Njegovoj volji. Samo On 
stvara i upravlja! Uzvisen neka je Allah, Cospodar svjetova!" 24 * 

Takoder, u ovu vrstu tevhida ubraja se vjerovanje da samo Allah, dz.s., moze nesto 
halalom ili haramom uciniti. 



108 Islamskoznanje 

TEVHIDUL-ULUHIJJE - ALLAH, DZ.S., 

JEDINI NEPRIKOSNOVENI 

BOG KOME SE IBADET ClNI 

Cvrsto uvjerenje da je Allah, dz.s., jedini istinski, neprikosnoveni Bog i da nema drugog 
boga mimo Njega, te da se svi oblici ibadeta jedino Njemu iskreno upucuju. 

Pravi je vjernik iskren u svojoj ljubavi prema Allahu, dz.s., u svome strahu i nadi, u dovi, 
oslanjanju, poslusnosti, poniznosti i pokornosti i drugim vidovima ibadeta. To je sustina ovog 
tevhida. Ova vrsta tevhida bila je predmet raskola i razilazenja izmedu poslanika i njihovih 
naroda od Nuha, a.s., pa do Muhammeda, s.a.v.s. 

Tevhidul-uluhujje sadrzi u sebi i rububijje i tevhidul-esmai vessifati. Onaj Koji vjeruje da 
postoji samo jedan Bog dostojan obozavanja, taj vjeruje da je On i Gospodar i Onaj koji 
opskrbljuje i prozivljava. Ali onaj koji vjeruje da je Allah, dz.s., Gospodar, ali ne vjeruje da je 
On i jedini Bog kome se cini ibadet, njegovo vjerovanje nema smisla. Ovdje je vazno 
napomenuti da se pod pojmom Bog misli na ono sto se obozava. Tako je ispravno reci da 
ima pravi Bog, Koji zasluzuje da bude obozavan i postoje lazna bozanstva ili bogovi koje ljudi 
obozavaju, a nisu dostojni tog obozavanja. S ovim u vezi kada vidimo da bilo ko cini ibadet 
nekom drugom, uz ili mimo Allaha, dz.s., kazemo da ga on uzima za svoje bozanstvo, bez 
obzira sto ga, mozda, tako ne zove, jer ciniti ibadet nekom drugom, uz ili mimo Allaha, dz.s., 
jeste sirk. 

Ovaj tevhid razdvaja monoteiste od politeista. Onaj koji vjeruje u ovaj tevhid on je 
monoteista, a ako ne vjeruje, onda je politeista. Zbog ovog tevhida smo stvoreni i svi 
poslanici su slati zbog njega. 

"Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: 'Nema 
boga osim Mene, zato se Men! klanjajte!"' 244 

Svi su govorili: "Bojte se Allaha, vinemate drugog boga." 245 

U tevhidur-rububijje vjerovali su i musrici u doba Poslanika, s.a.v.s., ali ih samo ovo 
vjerovanje nije uvelo u islam bez ostalih vrsta tevhida, te je Poslanik, s.a.v.s., ratovao protiv 
njih i dozvolio njihovu krv i imetke. Ova vrsta tevhida jeste potvrdivanje Allahove jednoce 
kroz Njegova djela. Oni su vjerovali da Allah, dz.s., daje nafaku, kisu, da je On sve stvorio, 
ali nisu vjerovali daje Allah, dz.s., jedini Bog kome se upucuje ibadet (tevhidul-uluhijje), a ovo 
je, ustvari, plod vjerovanja daje Allah jedini Gospodar. 



Islamskoznanje 109 



TEVHIDUL-ESMAI VES-SIFATI -VJEROVANJE 
U ALLAHOVA IMENA ISVOJSTVA 

Cvrsto uvjerenje da je Uzviseni Allah, dz.s., opisan svim svojstvima savrsenstva, da je 
lisen svih nedostataka i da su ta imena i svojstva onakva kakvim se On opisao u Kur'anu i 
kako Ga je opisao Njegov Poslanik, s.a.v.s. Duzni smo u ta svojstva vjerovati i ne pokusavati 
ih na bilo koji nacin tumaciti i prilagodavati svojim ogranicenim ljudskim shvatanjima. 

Postoje tri temelja na kojima pociva vjerovanje u Allahova, dz.s., svojstva: 

- prvi temelj: zabrana pokusaja poistovjecivanja i dokazivanja bilo kakve slicnosti izmedu 
Allaha i Njegovih stvorenja. Allah, dz.s., cist je od svih nedostataka; 

- drugi temelj: vjerovanje u svojstva i imena potvrdena Kur'anom i sunnetom, bez 
dodavanja ili oduzimanja, bez poricanja ili bilo kakvog iskrivljenog tumacenja istih; 

- treci temelj: prekid svakog pokusaja zalazenja u sustinu (kakvocu) tih svojstava. 

ALLAHOVA LIJEPA IMENA I NJIHOV BROJ 

Allahovim, dz.s., lijepim imenimasaznalismo iz Kur'anai Poslanikova, s.a.v.s., sunneta. 
Svako od imena oznacavajedno od Allahovih svojstava, asvako imeje izvedenica iz svoga 
izvora. Zajednicko ime za sva imena i svojstva jeste Allah, za koga vecina uleme kaze da 
nije izvedeno ni iz kakvog korijena. 

U sahih (ispravno prenesenom) hadisu navedeno je da Allah ima 99 lijepih imena. Kaze 
Poslanik, s.a.v.s.: "Allah ima 99 imena, sto manje jedan, ko ih nauci (sacuva) uci ce u 
Dzennet, Allah je nepar i On voli nepar." 246 

Znacenje rijeci "ko ih nauci (sacuva) uci ce u Dzennet" jeste to da onaj ko ih upozna, 
nauci napamet, razumije, vjeruje u njih i lijepo postupi po njihovom znacenju, ko se bude 
drzao granica u odnosenju sa Allahom ( u skladu sa Njegovim imenima), i bude njima molio 
Allaha, dz.s., uci ce u Dzennet. Pored 99 Allahovih, dz.s., lijepih imena kojasu spomenuta 
u ovom hadisu postoje i druga imena koja su nam poznata iz drugih hadisa kao sto postoje 
i ona koja su za nas skrivena i nepoznata. Kaze Resulullah, s.a.v.s.: 

"Boze moj, ja sam Tvoj rob, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moja sudbina je u Tvojoj 
ruci, Tvoja odredba se izvrsava u pogledu mene, Tvoja odluka je pravda u vezi mene, molim 
Te svakim Tvojim imenom, kojim si Sebe nazvao, ili koje si u Svojoj Knjizi objavio ili koje si 
nekog od Svojih stvorenja naucio ili koje si u Svom tajnom znanju za Sebe zadrzao, da 



110 Islamskoznanje 

ucinis Kur'an proljecem srca moga, svjetlom srca moga, da njime odstranis moju zalost i 
odbijes brige moje!" 247 

Brojni su dokazi o duznosti vjerovanja i o utemeljenosti Allahovih atributa i imena. Citava 
jedna sura govori o Allahovim lijepim imenima, a to je sura "El-lhlas": 

"Red: 'On je Allah - Jedan! Allah je utociste svakom! Nije rodio niti je roden 
i niko Mu tavan nije!"' 



DRUGI MANSKI §ART 



VJEROVANJE U MELEKE 

Meleki su izaslanici i veza izmedu Allaha, dz.s., i Poslanika, s.a.v.s., i zbog toga govor 
o njima zahtijeva prednost nad govorom o poslanicima. Allahova je, dz.s., mudrost da 
ljudima posalje poslanike izmedu njih, a poslanicima je slao meleke koji su prenosili objavu 
od Uzvisenog. 

Vjerovanje u meleke ogledase u cvrstom uvjerenju da postoje meleki (nevidljivaduhovna 
bica) koji su stvoreni od svjetlosti. Oni se ne suprotstavljaju onome sto im Allah, dz.s., 
naredi i izvrsavaju sve Njegove naredbe. Meleki su u Kur'anu spomenuti na mnogo mjesta. 
Kaze Uzviseni: "Poslanik vjeruje u ono sto mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici 

- svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo ni jednog od 
poslanika Njegovih.' I oni govore: 'Cujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru nas; 
Tebi cemo se vratiti.'" 248 

Poslanik, s.a.v.s., kaze: 

"Iman je da vjerujes Allaha, Njegove meleke..." 249 

U skladu s ajetom i hadisom vidimo da je postojanje meleka utvrdeno nepobitnim 
dokazima, te je zato nijekanje njihova postojanja nevjerstvo. Uzviseni kaze: 

"A ko ne bude vjerovao u Allaha i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike 
Njegove, i u onaj svijet - daleko je zalutao." 250 

Stvarnu sustinu meleka, njihov izgled i pojedinosti o njihovim stanjima, jedino On, Uzviseni, 
zna. 

1 ) Stvaranje meleka 

- Stvoreni su prije Adema, a.s., na sto nas upucuje slijedeci ajet: 

"A kada tvoj Cospodat tece melekima: ja cu na Zeinlji namjesnika postaviti!' 

- oni rekose: Zar ces na njoj uciniti da bude onaj koji ce na njoj nered ciniti i krv 



Islamskoznanje 1 1 1 

prolijevati? A mi Tebe velicamo i hvalimo i kako Tebi dolikuje, stujemo. ' On 
rece: 'fa znam ono sto vi ne znate. " >2S2 

Iz govora meleka sa Allahom vidimo da je njihovo stvaranje prethodilo ljudskom stvaranju. 
Sto se tice onoga od cega su stvoreni, o tome nas obavjestava Poslanik, s.a.v.s.: 
"Meleki su stvoreni od nura (svjetlosti), a dzini od vatre... " 253 

2) Nevidljiva svjetlosna stvorenja 

Dokazi Kur'ana i hadisa upucuju nas na zakljucak da su meleki nevidljiva duhovna 
stvorenja od svjetlosti. Nemaju materijalno tijelo koje bi se moglo primijetiti ljudskim culima. 

Oni nisu kao ljudi: oni ne jedu, ne piju, ne spavaju, ne ulaze u bracni zivot. Ne grijese niti 
u svom bicu imaju bilo kakvo svojstvo materije koje je osobina covjeka. 

3) Moc pretvaranja u druge oblike 

Meleki nekada uzimaju oblik materijalnih stvari i pojavljuju se u liku covjeka. U kazivanju 
o Merjemi navodi se: 

"Mi smo njoj meleka Dzibrila poslali i on joj se pojavio u liku savrseno 
stvorenog muskarca... " 254 

Tako isto je Dzibril dolazio Muhammedu, s.a.v.s., u liku covjeka po imenu Dihje ibn 
Kelbi, kao sto je navedeno u hadisu kada ga je pitao o imanu, ihsanu, islamu i predznacima 
Sudnjeg dana. Tada se pojavio u bijeloj odjeci, sa jako crnom kosom, i na njemu se nisu 
vidjeli tragovi puta. 255 

4) Meleki imaju krila 

U suri Fatir Allah, dz.s., kaze: 

"Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, tri 
i cetiri krila cini izaslanicima; On onome sto stvara dodaje sta hoce, On uistinu, 
svemoze." 256 

U hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn Mes'ud kaze se da je Poslanik, s.a.v.s., vidio 
Dzibrila sa sest stotina krila. 257 

5) Meleki, pokorni i odani Allahovi robovi 

Meleki su Allahu, dz.s., potpuno pokorni i odani, Njemu su u ibadetu ponizni i izvrsavaju 
sve naredbe, a ne grijese u onome sto im se naredi. Oni nisu Allahova djeca niti kcerke, kao 
sto su to krscani pripisivali Allahu, dz.s. 

"Oni govore: Wlostivi ima dijete! Hvaljen neka je On! A meleki su samo 
robovi postovani. Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju onako kako On 
naredi. On zna sta su uradili i sta ce uraditi, i oni ce se samo za onoga kojim On 
bude zadovoljan zauzimati, a oni su i sami iz strahopostovanja prema Njemu, 
brizni." 258 

I kaze Uzviseni: 



112 Islamskoznanje 



"Boje se Gospodara svoga, Kojije iznadnjih, i cine ono sto im se naredi. 



"259 



6) Meleki i svemir 

Meleki izvrsavaju naredbe Uzvisenog Gospodara vezane za red u kosmosu, njegovo 
odrzavanje, pracenje i biljezenje svega sto se krece i desava u njemu. Uzviseni kaze: 

"/ sreduju ono sto nije sredeno... " m 

"I onih koji naredbe sprovode.. " 26; 

Kur'an i hadis upucuju nas da meleki imaju odredenu funkciju te da je Allah, dz.s., 
zaduzio jedne meleke za zvijezde, druge za oblake, trece za brda, neke za kisu itd. 

7) Meleki icovjek 

Postoje i razne duznosti i funkcije meleka vezane za covjeka kao sto je uputa, pomaganje 
ljudi u robovanju Allahu, dz.s., pomoc ljudima na izboru dobra nad zlom, izbjegavanje zla, 
zabludeifitne. 

Meleki prate covjeka tokom citavog zivota i nikada se ne odvajaju od njega. Jedni 
zapisuju njegova djela, drugi ga navode na dobro, treci ga cuvaju itd. Uz covjeka su meleki 
"Kiramen katibin ", koji biljeze ljudska djela: 

"On ne izusti ni jednu rijec, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije. " 262 

"A nad vama bdiju cuvari, kod Nas cijenjeni pisari. " 263 

Postoje meleki koji mole Allaha da oprosti grijehe vjernicima i mole Allaha za njih: 

"Meleki koji drze 'Ars i oni koji su oko njega velicaju i hvale Gospodara 
svoga i vjeruju u Njeg i mole da budu oprosteni grijesi vjernicima: 'Gospodaru 
nas, Ti sve obuhvatas miloscu i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali 
i koji slijede Tvoj put i sacuvaj ih od patnje u Vatri! Gospodaru nas, uvedi ih u 
edenske vrtove, koje si im obecao, i pretke njihove i zene njihove i potomstvo 
njihovo, one koji su bili dobri; Ti si uistinu silan i mudar. I postedi ih kazne zbog 
ruznih djela, jerkoga Ti toga dana postedis kazne zbog ruznih djela - Ti si mu se 
smilovao, a to ce, zaista, veliki uspjeh biti!'" 264 

Poslanik, s.a.v.s., kaze: 

"Nema dana u kome ljudi osvanu, a da ne dodu s neba meleki koji mole Allaha: 'Boze, daj 
onome koji dijeli', a drugi kaze: 'Oduzmi od onoga koji skrtari.'" 265 

Meleki prilikom smrti donose radosne vijesti vjernicima, a griesnike kore: 

"Onima koji govore: 'Gospodar nas je Allah' pa ostanu pri tome-dolaze 
meleki: 'Ne bojte se i ne zalostite se, i radujte se Dzennetu, koji vam je obecan. '" 266 

Oni podsticu one koji traze znanje. Kaze Allahov Poslanik, s.a.v.s. : 

"Svako ko izade na put radi sticanja znanja, meleki mu postave svoja krila iz zadovoljstva 
prema onome sto je covjek poduzeo." 267 

Ucvrscuju vjernike na dobrom djelu, a posebno kada su vjernici u dzihadu. 

"Kadje Gospodar tvoj nadahnuo meleke: fa Sam s vama, pa ucvrstite one 



Islamskoznanje 113 

koji vjeruju!' U srca nevjemika fa cu strah uliti, pa ih vi po si jama udarite i 
udarite ih po prstima. " ** 

8. Broj meleka 

Meleka ima neizmjeran broj koji zna jedino Gospodar svjetova kao sto kaze Uzviseni: 
"A vojske (meleke) Gospodara tvoga samo On zna. " 269 
njihovoj mnogobrojnosti govori ovaj hadis: 

"Nebesa su zaskripala, a imaju zbog cega da skripe. Na njima nema mjesta koliko 
pedalj, a da tu nije melek koji cini sedzdu ili ruku'." 270 



MELEKI SPOMENUTI 
U KUR'ANU I HADISU 



Dzibril, koji je zaduzen za donosenje objave Allahovim poslanicima. On je spomenut u 
jednom ajetu zajedno sa Mikailom: 

"Red: Ko je neprijatelj Dzibrilu? a on, Allahovom voljom, tebi stavlja na 
srce Kur'an-koji potvrduje da su i prijasnje objave istinite-kao putokaz i radosnu 
vijest vjernicima. Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima 
Njegovim, i Dzibrilu i Mikailu - pa Allah je, doista, neprijatelj onima koji nece 
da vjeruju.'" ' m 

Uzviseni ga je na najljepsi nacin opisao u suri Et-Tekvir: 

"I kunem se zvijezdama koje se skrivaju, koje se krecu i iz vida gube, i nod 
kada ona veo dize, i zorom kada dise, Kur'an je, zaista, kazivanje izaslanika 
plemenitog, mocnog, od Cospodara svemira djenjenog, kome se drugi 
potdnjavaju, tamo pouzdanog!" 272 

"Ud ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome. " m 

Sto se tice Mikaila, on je zaduzen za pojave i promjene u prirodi, kao sto su strujanje 
vjetrova, kretanje oblaka, padanje kisa, nicanje rastinja, odredivanje zelenila i boje u bilju, 
velicine i ukusa plodova itd. 

ferafflje zaduzen za puhanje dva puta u sur (rog). Prvi put da bi oznacio umiranje svega 
stvorenog, a drugi put radi ponovnog ozivljavanja. 

Malik je cuvar Dzehennema. 

Uzviseni Allah, dz.s., kaze: 

"Oni ce dozivati: '0 Malik, neka Gospodar tvoj udni da umremol On ce red: 
Vi cete tu vjecno ostati. '" m 

Kiramen katibin 



114 Islamskoznanje 

Allah, dz.s., ih je spomenuo u Kur'anu i ucinio ih nasim cuvarima i pisarima. Kaze 
Uzviseni: 

"A nad vama bdiju cuvari, kodNascijenjenipisari, koji znajuono sto radite." 275 

"Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega, po Allahovom naredenju 
nad njim bdiju." 276 

"Zar oni misle da Mi ne cujemo sta oni nasamo razgovaraju i kako se medu 
sobom dogovaraju ? Cujemo Mi, a izaslanici nasi, koji su uz njih, zapisuju. " 277 

U tefsirima se spominje da se radi o dva meleka, koji stoje jedan s desne, drugi s lijeve 
strane covjeka i pisu djela. Onaj na desnoj strani pise dobra djela a onaj na lijevoj pise losa 
djela, a druga dva meleka cuvaju covjeka, jedan sprijeda a drugi straga. 

Meleksmrti 

On je zaduzen za uzimanje ljudskih dusa, kao sto Uzviseni kaze: 

"Red: 'Usmrtit ce vas melek smrti koji je vama zaduzen, a poslije cete se 
Gospodaru svome vratiti. i " 27B 

Kur'an nije spomenuo ime ovog meleka niti se ono spominje u autenticnim-sahih hadisima. 
Medutim, u nekim djelima spominje se da se on zove Azrail. 279 

Nosaci 'Arsa: To su meleki cija je duznost drzanje Allahova 'Arsa (prijestolja), i o njima 
nasjeobavijestio Uzviseni: 

"I meleki ce na krajevima njegovim stajati, a prijesto Cospodara tvoga ce 
toga dana, iznadnjih, osmerica drzati." 280 

Meleki zaduzeni za vatru-Zebanije: to su meleki koji se brinu o dzehenemskoj vatri. Ima 
ih devetnaest, a zovu se Zebanije. Oni se spominju na cetiri mjesta u Kur'anu: 

"/ oni koji ce u vatri biti govorit ce strazarima dzehenemskim: 'Zamolite 
Cospodara svoga da nam bat jedan dan patnju ublazi!" 281 "Nad njim su 
devetnaesterica. " "Mi smo cuvarima vatre meleke postavili i odredili broj njihov 
kao iskusenje onima koji ne vjeruju, da se oni kojima je data Knjiga uvjere, i da 
se onima koji vjeruju vjerovanje ucvrsti, i da oni kojima je data Knjiga i oni koji 
su vjernici, ne sumnjaju, i da oni cija su srca bolesna i oni koji su nevjernici- 
kazu: 'Sta je Allah htio sa ovim kao primjerom ?' Tako Allah ostavlja u zabludi 
onoga koga hoce, i na praviput ukazuje onome kome hoce. A vojske Cospodara 
tvoga samo On zna. I Sekar 282 je ljudima samo opomena. " m 

"Pa neka pozovu drustvo svoje, Mi cemo pozvati Zebanije. " ** 

Meleki zaduzeni za gostoprimstvo dzenetlija: Oni selam nazivaju i izrazavaju dobrodoslicu 
dzenetlijama, donose hranu, pice i sve drugo sto oko nije vidjelo niti uho culo, niti je ikada 
moglo pasti na urn ljudskom srcu. 

"A oni koji su se Cospodara svoga bojali, u povorkama ce u Dzennet biti 
povedeni, i kad do njega dodu, a kapije njegove vec shorn otvorene, cuvari 



Islamskoznanje 115 

njegovi ce im red: 'Mir vama, odgrijeha ste cisti, zato udite u nj, u njemu cete 
vjecnoboraviti!'" 285 

Jos da napomenemo da se meleki ne zene niti razmnozavaju, i nikada se ne opisuju 
muskim ili zenskim spolom. 



treCi manski Sart 



VJEROVANJE U ALLAHOVE KNJIGE 

Vjerovanje u Allahove knjige temelj je imana bez kojeg nema vjerovanja. 

To podrazumijeva vjerovanje i cvrsto uvjerenje da je Allah, dz.s., slao knjige (objave), 
koje su ljudima prenosili Allahovi poslanici. 286 

Kao sto je Allah, dz.s., poslao Kur'an Muhammedu, s.a.v.s., tako je isto i prethodnim 
poslanicima slao objave (knjige). 

Knjige spomenute u Kur'anu su: 

1 . Tevrat: objavljen Musau.a.s. Uzviseni Allah, dz.s., kaze: 
"Mi smo objavili Tevrat, u njemu je uputa i svjetlo... "; M7 

2. Indzil: objavljen Isau, a.s. Uzviseni kaze: 

"Poslije njih smo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojije priznao Tevrat prije 
njega objavljen, a njemu smo dali Indzil... "; m 

3. Zebur: objavljen Davudu, a.s.. Uzviseni kaze: 

"Gospodar tvoj dobro zna one na nebesima.... , a Davudu smo Zebur dali"; m 

A. Suhufi: Suhufisu objavljeniMusau i Ibrahimu, a.s. tome nasje Allah, dz.s., obavjestio 
uovomeajetu: 

"Zar on nije obavjesten o onome sto se nalazi u listovima (suhufima) 
Musaovim i Ibrahimovim... " m 

Takoder, iuovomajetu: 

"Ovo doista ima u listovima davnasnjim, listovima Ibrahimovim i 
Musaovim." 291 

Sigurno je da je bilo jos knjiga koje su objavljivane drugim poslanicima, ali njihova imena 
nisu spomenuta u Kur'anu i sunnetu. Ono sto znamo jeste to da je svaki poslanik imao 
poslanicu (u vidu knjiga ili suhufa) koju je bio duzan dostaviti ljudima. Slijedeci ajet nam 
pojasnjava tu cinjenicu: "Svi su ljudi sacinjavali jednu zajednicu, i Allah, dz.s., slao je 



116 Islamskoznanje 

vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu, da 
se po njoj sudi ljudima o onome u cemu se oni ne bi slagali. A povod neslaganju bila je 
medusobna zavist, bas od onih kojima je data, i to kada su im vec bili dosli jasni dokazi; i da 
bi Allah, dz.s., voljom Svojom, uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u cemu se 
nisu slagali. 

"A Allah ukazuje na pravi put onome home On hoce. " 292 



STAV VJERNIKA 
ALLAHOVIM KNJIGAMA 

Stav vjernika u vezi s ovim pitanjem je jasan. Duzni smo vjerovati u ove knjige i ono sto 
je doslo u njima. Nije nam dozvoljeno da Allahu pripisemo knjigu koju On Sebi nije pripisao, 
tj. koju On nije spomenuo. 

Duzni smo vjerovati da su sve ove knjige dosle kao uputa, istina i svjetlo ljudima. U njima 
su zakoni i pravila o ljudskim postupcima, te nacin vjerovanja. Njima su obuhvaceni svi 
segmenti ljudskog zivota: odnos covjeka i Gospodara, odnos covjeka i covjeka, odnos 
covjeka i prirode, itd. Sve ono sto se nade u knjigama, a u suprotnosti je sa islamskim 
principima, znakje da je to iskrivila ljudska ruka. 

Uzviseni kaze oTevratu: 

"Mi smo objavili Tevrat, u njemuje uputa i svjetlo..." 293 Indzilu Allah kaze: 
".../ dali smo mu Indzil, u njemu je uputa i svjetlo... " m 

Duzni smo da vjerujemo da je Kur'an posljednja knjiga poslana od Uzvisenog Allaha 
cjelokupnom ljudskom rodu do Sudnjeg dana i odlikovana je posebnim vrijednostima i 
osobinama nad ostalim knjigama. Neke od tih osobina su: 

1 . Kur'an sadrzi sustinu prijasnjih knjiga i on je posljednja objava ljudima. 

Dosao je kao potvrda, istina u ranijim knjigama i objasnjenje tevhida, ibadeta, poslusnosti 
i svega sto vjera zahtijeva. Dosao je da bdije nad ostalim knjigama, pojasnjava iskrivljenja i 
promjene koje su u njima nastale. 

Uzviseni Allah, dz.s., kaze: 

"A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objavljene 
i da nad njima bdije..." 295 

Kur'an je dosao sa sveopcim zakonodavstvom, vazecim za citavo covjecanstvo. Ponistio 
je dotadasnja zakonodavstva koja su bila ogranicena samo na odredene narode, a potvrdio 
je i neke propise vazece za sva vremena i prostore; 

2. Kur'an je jedina bozanska knjiga na cije se cuvanje obavezao Uzviseni Allah, dz.s. : 



Islamskoznanje 117 

"Mismo, zaista, opomenu (Kur'an) objavili i Mi cemo je cuvati" 296 , tj. cuvati 
od ljudskog iskrivljavanja. "A onje, zaista, knjiga zasticena, laz joj je strana, 
bilo 5 koje strane, ona je objava od Mud toga. " 297 

Cilj ocuvanja Kur'ana jeste da Allahov dokaz ostane vjecan i trajno prisutan medu 
ljudima. Cinjenica je da je Kur'an posljednja Bozija objava te je stoga njegovo cuvanje od 
iskrivljavanja neophodno, kako bi ljudi do Sudnjeg dana imali izvorni zakonik pred sobom; 

3. Kur'an je svim ljudima uputa i objava, dok su druge objave slate samo odredenim 
narodima. One se slazu sa Kur'anom u akidetu (vjerovanju), a razilaze se sa njim u zakonima 
i propisima koji su bili ograniceni na odredeni narod i vrijeme. Kaze Uzviseni: 

"Svakoje imao svojpravac kojegje slijedio... ' ,29S 

Postoje i dokazi iz Kur'ana koji jasno govore o iskrivljavanju Tevrata od jevreja i Indzila 
od krscana. 

"Zar se vi nadate da ce vam se jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici 
postati, a neki medu njima su Allahove rijeci slusali pa su ih, posto su ih shvatili, 
svjesno izvmuli. " 2 " Ima jevreja koji izvrcu smisao rijecima i govore uvijajud 
jezicima svojim i huleci pravu vjeru: Cujemo ali se ne pokoravamo!' i Cuj ne 
culi te/'/ Raina! A da oni kazu: 'Cujemo i pokoravamo se!' i 'Cuj' i 'Pogledaj 
nasi' - bilo bi za njih bolje i ispravnije; ali Allah je njih zbog nevjerovanja 
njihova prokleo, jer malo ko od njih vjeru je. " 300 "0 sljedbenici Knjige, dosao 
vam je Poslanik Nas da vam ukaze na mnogo sta sto vi iz Knjige krijete, i preko 
mnogo cega ce i preci. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom 
Allah upucuje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo 
i izvodi ih, po volji Svojoj, iz tmina na svjetlo i na pravi put im ukazuje. " 30 ' 

Medu iskrivljenjima koja su jevreji i krscani uveli u vjeru jeste njihovo vjerovanje da je 
Uzejr Allahov sin, a krscani su govorili da je Isa Allahov sin i tako svjesno ucinili sirk prema 
Allahu, dz.s. Kur'an o tome kaze: 

"Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin', a krscani kazu: 'Mesih je Allahov sin.' 
To su rijeci njihove, iz usta njihovih, oponasaju rijeci nevjernika prijasnjih, ubio 
ih Allah! Kuda se odmecu?" 302 

Kada je objavljen Kur'an, u njemu je ukazano na zablude ovog iskrivljenog vjerovanja 
jevreja i krscana. Objasnio im je da je Allah, dz.s. , lisen svih ljudskih svojstava, te da On 
nema djeteta. U suri El-lhlas kaze se: 

"Red: 'On je Allah- Jedan! Allah je Utociste svakom! Nije rodio i roden nije, i 
niko Mu ravan nije!'" 

Dokazao im je i cinjenicu da su poslanici samo ljudi, a nikako bozanska bica. 

"Red: 'fa sam covjek kao i vi, men! se objavljuje da je vas Bog- jedan Bog. Ko 
zudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka dni dobra djela i neka, 
klanjajudse Cospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!'" 303 



118 Islamskoznanje 

Takoder, krscani su iskrivili i vjerovanje o jednom Bogu pa su rekli da je Isa bog i da je 
on jedan od troga (sveto trojstvo). 

"Nevjernici su oni koji govote: 'Bog je-Mesih sin Merjemin!' a Mesih je govorio: 
'0 sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i vasem Gospodaru! Ko drugog 
Allahu smatra ravnim, Allah ce mu ulazak u Dzennet zabtaniti, i njegovo 
botaviste ce Dzehennem biti; a nevjemicima nece niko mod pomoci. Nevjernici 
su oni koji govote: Allah je jedan od trojice! ' A samo je jedan Bog! I ako se ne 
okane onoga sto govote, nesnosna patnja ce, zaista, sticisvakog odnjih koji 
nevjernik ostane. " m 

Kur'an je dosao i ukazao nazabludjelo vjerovanje krscanate imje rekao: "Mesih, sin 
Merjemin, samo je poslanik, i prije njega su dolazili poslanici, a majka njegova je uvijek istinu 
govorila, i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako im Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, 
njihkakoseodmecu." 305 

Cinjenica je da do danas ne postoji knjiga u svom originalu koja se moze pripisati Allahu, 
dz.s., osim Kur'ana. Za to postoje i mnogi racionalni dokazi, pored onih iz Kur'ana. Neki od 
njihsu: 

1 . originali prijasnjih objava su zagubljeni i kod ljudi nije ostalo nista osim prica. Kur'an je 
ostao sacuvan i originalan, u svojim poglavljima, citatima, u svakoj rijeci i svakom slovu. On 
je onakav kakvog ga je Dzibril ucio Muhammedu, s.a.v.s., i kakvog gaje on prenio svojim 
ashabima; 

2. u prijasnjim objavama doslo je do mijesanja ljudskog govora sa bozanskim putem 
ubacivanja raznih tumacenja, historije, biografije poslanika i njihovih ucenika, tako da se ne 
moze razlikovati Allahov govor od ljudskog. 

Kur'an je sav Allahov govor i u njemu nije doslo do mijesanja govora covjeka sa bozanskim 
govorom, cak ni od najblizeg Allahova roba, Poslanika Muhammeda, s.a.v.s.; 

3. danasnje interpretacije prijasnjih objava ne mogu se nikako pripisati poslanicima 
kojima su dostavljene. Danasnji psalmi, koji su poznati pod imenom "Stari zavjet", a koji je u 
originalu "Tevrat", pisani su poslije smrti Musaa ( cetiri stoljeca na osnovu usmenih predanja). 
Takav je isti slucaj i sa "Novim zavjetom", Indzilom, kojeg su krscanski svecenici izmijenili 
i pisali po svojim prohtjevima a u njega stavljali sta su htjeli. 

Kur'an je sav zapisan za zivota Muhammeda, s.a.v.s., i pod njegovom kontrolom i 
bozanskim nadzorom. Raspored Kur'ana i smjestaj svakog ajeta na njegovo mjesto direktno 
je od Allaha odreden (tevkifi); 

4. jedan od dokaza iskrivljenosti i neautenticnosti ranijih objava jeste i veliki broj verzija 
iste knjige i razmimoilazenje u vezi vjerodostojnosti pojedinih izreka i citata. Kod jednog 
prenosioca (pisca) jedna izreka je vjerodostojna, dok za drugog to isto nema svoje osnove 
te se ne moze pripisati Bogu. Nasa je duznost da vjerujemo u Bozanski izvor svih spomenutih 
objava i da su one dosle kao uputa ljudima. Sto se tice sadrzaja prijasnjih knjiga koje danas 



Islamskoznanje 119 

nalazimo pred sobom, nas odnos prema njima je sljedeci: 

- ono sto spominje Kur'an i to potvrduje, to vjerujemo; 

- ono sto nijece Kur'an i govori suprotno u tim knjigama odbacujemo; 

- ono sto ne spominje Kur'an i sunnet, a navedeno je u proslim knjigama, niti nijecemo niti 
potvrdujemo, jer nemamo dokaza o tome; 

5. ono sto nas upucuje na zakljucak o krivotvorenosti prijasnjih objava jeste i sadrzaj tih 
objava. Pogresno i iskrivljeno vjerovanje, prikazivanje Boga u liku covjeka i davanje svih 
ljudskih svojstava Uzvisenom Bogu, te kudenje poslanika i predstavljanje u veoma losem 
obliku pokusavajuci da im se obezvrijedi licnost i kompromituje cast, jesu odlike knjiga koje 
danas posjeduju krscani i jevreji, a koje su, zahvaljujuci njima samima, postale takve. 
Takoder, u knjizi od Sejjida Sabika navode se neki izvodi iz Tevrata: "Geneva'71 ., knjiga 
Starog zavjeta 3/22: "Rece Gospodar Bog: 'To je taj covjek koji je postao jedan od nas, 
spoznao je dobro i zlo."' "I razalosti se Bog zbog toga sto je covjek ucinio, i rastuzi se u 
svome srcu." U njemu se, takoder, spominje dosta stvari koje otvoreno govore o kaljanju 
casti poslanika sto je u suprotnosti sa njihovom nepogresivoscu. Tako za Ibrahima, 
alejhisselam, kazu da je lazac, za Luta da je ucinio blud sa svojim kcerkama, isto tako kazu 
daje Harun pozvao Izraelcane u obozavanje teleta, daje Davud ucinio blud, daje Sulejman 
obozavao kipove zeleci time udovoljiti svojoj zeni...itd. 306 

Sto se tice Kur'ana, vjerujemo da je to cisti Allahov, dz.s., govor, istina, i da su svaki 
izraz, rijec i slovo sacuvani. Duznost namje slijediti naredbe i kloniti se njegovih zabranate 
vjerovati u sve sto se nalazi u njemu, a odbijati sve sto mu se suprotstavlja. Kur'an je istina 
od Allaha, dz.s., kojoj ne moze nista parirati. 



120 Islamskoznanje 

Cetvrti manski Sart 

VJEROVANJE U POSLANIKE 

Vjerovanje u Allahove poslanike ubraja se u glavne temelje Islama. Duznost svakog 
covjeka jeste da vjeruje u sve Allahove poslanike ne praveci nikakvu razliku medu njima. 
Svi su oni sa istim ciljem i od Jednog Boga poslani. 

Vjerovanje u poslanike znaci: "cvrsto uvjerenje i vjerovanje da je Allah, dz.s., slao 
poslanike svim narodima. Njihov broj i imena zna jedino Uzviseni Allah, Koji ih je i poslao." 307 
On kaze: 

"Mi smo i prije tebe poslanike slali, o nekima od njih Mi smo ti kazivali, a o 
nekima nismo... " m ; 

audrugomajetuveli: 

"Allah nije ostavio nijednu zajednicu niti narod, a da im nije poslanika Hi 
opominjaca poslao. I nijedna zajednica nije bila bez poslanika. " 309 

Mi vjerujemo u imena 25 poslanika i vjerovjesnika navedena u Kur'anu i hadisu, pocinjuci 
sa Ademom, a zavrsavajuci sa Muhammedom, s.a.v.s. Isto tako vjerujemo da Uzviseni 
Allah, dz.s., ima poslanika i vjerovjesnika, pored spomenutih, s tim sto mi ne znamo njihova 
imena. 

U jednom sahih hadisu stoji da je broj poslanika 31 7 a da je broj vjerovjesnika 1 24.000. 310 

POSLANSTVO - VJEROVJESNlSTVO 

Postoje razlike izmedu poslanika (resul) i vjerovjesnika (nebijj) u vezi s objavom i onoga 
sto im se objavljuje. 

Vjerovjesnik (nebijj) jeste osoba kojoj se dostavlja objava od Allaha, dz.s., koja nije novi 
serijat (vjerozakon), u odnosu na prethodnog vjerovjesnika. 

Poslanik (resul) je osoba koju je Allah, dz.s., odabrao da prenese novi serijat ljudima. 

Iz ovih definicija mozemo izvesti i osnovne razlike izmedu poslanika i vjerovjesnika. 

1 . Vjerovjesnik nije zaduzen dostavljanjem novog serijata ljudima vecse njegova uloga 
ogleda u naredivanju dobra i sprecavanju zla i usmjeravanju ljudi putem Serijata poslanika 
koji jeposlan prije njega. 

2. Prvo odabrana osoba bude vjerovjesnik, a potom ga Allah, dz.s., ucini poslanikom, 
ako hoce, i zaduzi ga prenosenjem novog serijata. Zato se kaze: "Svaki poslanik je 
vjerovjesnik, ali nije i svaki vjerovjesnik poslanik." 



Islamskoznanje 121 

3. Vjerovjesnici su slati vjernicima (onim koji su vjerovali u jednog Boga) dok su poslanici 
slati i kafirima. Poslanici su imali knjige, a vjerovjesnicima one nisu davane. 

4. Vjerovjesnik nije zasticen od ubistva dok poslanik jeste. Mudrost je u tome sto Allah, 
dz.s., hocedase upotpuni Njegovo dostavljanje novog serijata. Npr. Jahja, a.s., ubijen je, a 
bio jesamo vjerovjesnik. 

KazeUzviseni Allah, dz.s.: 

"Prije tebe Mi ni jednog poslanika (resul) i vjetovjesnika (nebijj) nismo 
poslali..." 311 

"I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik i vjerovjesnik. " 3 " 

Ovdje se za Musaa kaze da je i poslanik i vjerovjesnik zato sto mu je data knjiga 
(Tevrat) i zato sto je dosao sa novim zakonom (Serijatom). 



SVOJSTVA POSLANIKA 
I VJEROVJESNIKA 

Njihova svojstva dijele se na dvoje: svojstva vezana za njihovu spoljasnjost i unutrasnja, 
dusevno - moralna svojstva. 

1 . Spoljasnja-vanjska svojstva 

Poslanici su ljudskog roda i Allah, dz.s., nikada nije meleke slao ljudima kao poslanike, 
zato sto melek ne moze komunicirati sa ljudima zbog razlicitosti bica. 

Poslanici su muskarci. Allah, dz.s., nikada nije slao zene kao poslanike. 

"/ prije tebe smo slali samo muskarce... " m 

Poslanici i vjerovjesnici nisu izlozeni infektivnim bolestima niti imaju neku tjelesnu mahanu 
kao sto je sakatost, itd. Infektivna bolest moze prouzrokovati izbjegavanje poslanika od 
ljudi. Oni se tada nece mijesati sa njim. To je u kontradikciji sa sustinom misije poslanstva 
koja pociva na druzenju sa ljudima. U vezi s teskom bolesti koja je pogodila Ejjuba, a.s., bitno 
je znati da mu je to bilo iskusenje od Allaha, dz.s., i trajalo je jedan period nakon cega je 
ozdravio i nastavio pozivati ljude u vjeru. Sto se tice sakatosti i tjelesnih mahana, one, 
takoder, djeluju odbojno na ljude, a u isto vrijeme i sprecavaju poslanika od temeljitog 
obavljanja misije medu ljudima. 

2. Duhovno-moralna svojstva 

Nepogresivost (ismet): jeste svojstvo kojim su poslanici odlikovani nad drugim ljudima 
u cilju prakticnog primjera. 

Uzviseni Allah, dz.s., htio je da poslanici i prije i poslije poslanstva ne budu izlozeni 



122 Islamskoznanje 

grijehu ili nevaljalu djelu koje bi narusilo njihovu pravicnost i covjecnost. Kada bismo rekli da 
je poslanik ucinio ruzno djelo prije poslanstva, onda bi to uvijek bio izgovor i dokaz u rukama 
onih koji nered cine na Zemlji. Sto se tice Musaa, a.s., koji je prije poslanstva ubio covjeka, 
odgovor na to jeste da on nije imao namjeru ubiti ga, vec je zelio pomoci drugom covjeku koji 
gajepozvaoupomoc. 

Poslanici su bili sacuvani od velikog i malog grijesenja u pogledu dostavljanja objave, 
dok su u svakodnevnom zivotu bili sacuvani samo od velikih grijeha, ne i od malih na koje ih 
je Uzviseni upozorio. 

Iskrenost (sidk) 

Svi poslanici su od rodenja do smrti samo istinu govorili. Ebu - Bekr, r.a., priznao je i 
prihvatio poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s., zbog svog prethodnog znanja o njegovoj 
iskrenosti. Tako je rekao: "Muhammed ne laze ljudima, pa zar je moguce da slaze na 
Gospodara ljudi." Tako isto je i bizantijski car Heraklije (Kajsar) dosao do zakljucka o 
Resulullahovom, s.a.v.s., poslanstvu na osnovu njegove lijepe biografije i iskrenosti prema 
svome narodu prije poslanstva. 314 

Povjerljivost i tacnost u dostavljanju objave (emanet): Poslaniku ili vjerovjesniku naredeno 
je da prenesu ljudima sve sto im je Uzviseni Allah, dz.s., objavio i nije im dozvoljeno da ista 
od Serijata ili akideta zataje, jer bi u torn slucaju iznevjerili ulogu koja im je povjerena. 
Uzviseni Allah kaze: 

"Poslanice, kazuj ono sto ti se objavljuje od Gospodara tvoga, ako ne ucinis 
to, onda nisi dostavio poslanicu Njegovu, a Allah ce te od ljudi stititi... " 3 " 

Svi su poslanici bili izrazito pametni i ostroumni (fetanet) 

Poznato je da su poslanici bili slani razlicitim vrstama ljudi. Zato je bilo neophodno da 
budu pametni, pronicljivi i ostroumni kako bi sa svima njima mogli kontaktirati. Dokaz njihove 
ostroumnosti jeste i brzina dosjetljivosti u donosenju argumenata pred protivnicima. 

Primjer u dosjetljivosti i argumentiranju u odbrani vjere jeste Ibrahim, a.s., ( kada mu je Nimrud 
rekao: "Ja ozivljavam i usmrcujem." Ibrahim mu rece: '"Allah daje da Sunce izade sa istoka, ucini 
ti da izade sa zapada. . .' I nevjernik se zbuni. A Allah silnicima nece ukazati na pravi put. " 31 6 

Iz ovoga vidimo kako je veoma brzo Ibrahim, a.s. , donio dokaz koji je protivnika potpuno 
zbunio. Ibrahim, a.s., isao je logikom koja kaze da onaj koji moze da ozivljava i usmrcuje, 
moze i da ucini da Sunce izade sa zapada. 



Islamskoznanje 123 

DOKAZI KOn UPU&JJU 
NA ISKRENOST POSLANIKA 

i ishnitost njihova poslanstva 

PRVI: SU§TINA POSLANSTVA 

Ako razuman covjek logicki razmislja o sustini i biti poslanstva, doci ce do zakljucka i 
uvjerenja o ispravnosti ovog poslanstva ili. pak, o neispravnosti. Stvari koje upucuju na 
ispravnostjesu: 

a) cemu poziva i sta zagovara doticno poslanstvo : obozavanje Allaha ili idolopoklonstvo? 
Licnu korist ili korist citavog covjecanstva bez rasnih ili drugih razlika?; b) da li je 

ova poslanicka misija u suprotnosti ili u skladu sa prirodom ljudskog bica, da li je prilagodena 
cudima i instiktima ljudske duse?; 

c) da li ova misija posjeduje odgovore na pitanja o pocetku i kraju svemira?; 

e) da li je ova misija pogodna za sva vremena i da li nudi odgovore i rijesenja na sve nove 
izazoveiprobleme?; 

f) da li vodi ljude sreci ili patnji?; 

Kada covjek odgovori na ova pitanja, doci ce do zakljucka o ispravnosti poslanstva. 

DRUGI: LlCNOST POSLANIKA 

Licnost poslanika, takoder, moze uputiti na istinitost njegova poziva. To se da zakljuciti 
na osnovu njegove povjerljivosti, iskrenosti, morala, zatim nacina njegova postupanja i 
komuniciranja sa ljudima. Hatidza, radijallahu anha, povjerovala je u istinitost Muhammedova, 
s.a.v.s., poslanstva na osnovu njegove iskrenosti i ponasanja jos prije primanja Objave. 
Takav je slucaj i sa Ebu - Bekrom, r.a.. Abdullah ibn Selam, r.a., kada je vidio Poslanika, 
s.a.v.s., rekao je: "Tako mi Allaha, ovo lice nije lice lazova." 317 



124 Islamskoznanje 

TRE&: NAGOVJESTAJ PRIJASnJIH 

POSLANIKA I VJEROVJESNIKA DOLASKU 

POSLANIKA POSLIJE NJIH 

Kaze Allah, dz.s., u Kur'ani kerimu: 

"A kada ha, sin Merjemin, rece: '0 sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov 
poslanik da vam potvtdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu 
vijest o poslaniku cije je ime Ahmed, koji ce poslije mene doci. ' I kad im je on 
donlo jasne dokaze, onirekose: 'Ovo je prava vradzbinaV" i,s 

Kako god je Isa, a.s., najavio dolazak Muhammeda, s.a.v.s., tako isto su ga najavili i 
drugi poslanici i vjerovjesnici, zato sto je on pecat svim poslanicima. Zato se u Kur'anu kaze: 

"Onima kojima smo dali Knjigu (jevreji i krscani), znaju Poslanika, s.a.v.s., 
Muhammeda kao sto sinove svoje znaju, all neki odnjih, doista, svjesno istinu 
prikrivaju." 119 

Najava pojave nekog poslanika od njemu prethodnog je jos jedan dodatni dokaz njegove 
istinitosti. 

CETVRTI: MU'DZIZA - NADNARAVNA POJAVA 

Mu'dziza je najpoznatiji i najrasireniji nacin dokazivanja necijeg poslanstva. Zato nalazimo 
kroz historiju da ljudi na pocetku pojave poslanika traze od njih da im pokazu nesto nadnaravno, 
sto drugi ljudi ne mogu uraditi, a dokaz je istinitosti njihovog poslanstva i Allahove, dz.s., 
podrske na putu poslanicke misije. 

Mu'dziza je nadnaravna pojava koju je Allah, dz.s., darovao nekom svom poslaniku 
kako bi poslanik dokazao istinitostsvoga poslanstva. 320 

Mu'dziza spada u stvari neobicnog i posebnog karaktera koje ljudi ne susrecu u 
svakodnevnom zivotu. Njihova karakteristika je da izlaze iz ustaljenog zakona u svemiru i 
uobicajenog nacina ljudskog ponasanja. Nadnaravne pojave se mogu podijeliti na: 

- one koje poticu od Allaha, dz.s.; 

- one koje cini sejtan uz pomoc svojih prijatelja medu ljudima. 

Nadnaravne pojave koje poticu od Allaha, dz.s., ne mogu se steci i On ih daje kome On 
hoce. Ono sto sejtani cine, to je ljudima moguce steci i uraditi kao i suprotstaviti im se. Onaj 



Islamskoznanje 125 

ko dolazi sa mu'dzizom od Allaha, Njemu je pokoran i koristan je ljudima, dok je donosilac 
sejtanskih cuda Allahu, dz.s., nepokoran, lazac i stetan ljudima. 



KARAKTERISTIKE MU'DZIZE 

1 . Izvor je mu'dzize Allah, dz.s. Ni jedan poslanik nije rekao da je on osobno ucinio 
odredenu mu'dzizu. Svi su naglasavali da je ona poslata od Allaha, dz.s. Uzviseni Allah, 
dz.s., kaze jezikom Isaa, a.s.: "... s dokazom (mu'dzizom) od Gospodara vasega." 321 

2. Ona je ljudima nedostizna i slicno desavanje od nekoga drugog je nemoguce, jer u 
suprotnom mu'dziza bi izgubila svojstvo Allahove potpore poslanickoj misiji i svojstvo 
osobenosti. 

3. Neobicna je za ljudima ustaljen nacin zivota i prirodne pojave na koje su ljudi navikli. 
Ona izlazi iz okvira zakona u prirodi. 

4. Svojstvena je samo poslanicima i vjerovjesnicima. To je dokaz koji ljudima potvrduje 
istinitost poslanstva odredenog poslanika. 

5. Vrsta i sustina mu'dzize odgovarala je vremenu u kome se pojavila. 

6. Poslanaje kao izazov kafirimadadonesu nesto slicno. Jedan dio ucenjakasmatrada 
je "izazov" opca karakteristika mu'dzize, i kod svakog poslanika. Drugi dio ucenjaka smatra 
da je on (izazov) karakteristican samo za neke od mu'dziza. Cinjenica je da su neke 
mu'dzize poslate kafirima, a neke vjernicima. One koje su poslate kafirima su radi izazova, 
a one poslane vjernicima imale su za cilj ucvrscivanje imana. Mu'dzize poslanika Muhammeda, 
s.a.v.s.Jmalesuzacilj: 

1 . izazov kafirima; 

2. ucvrscenjevjernikauimanu; 

3. pocast i ukazivanje posebne paznje Poslaniku, s.a.v.s., i ojacanje njegova uvjerenja 
kao priprema za napore i poteskoce koje su bile pred njim. 322 



126 Islamskoznanje 



KERAMEH I EVLDE 



UVOD U POGLAVLJE KERAMETU 

Postoje nadnaravne pojave koje izlaze iz okvira zakona prirode, a Uzviseni Allah, dz.s., 
daje ih nekim Svojim dobrim robovima, "prijateljima", posebno poboznim osobama koji iskreno 
i bez imalo zastranjivanja ispovjedaju vjeru. To je pocast i izraz posebne paznje prema 
njima. Takva osoba se zove "velijj" ili "evlija", a definisana je kao: "osoba odana Allahu, 
dz.s., iskrena u ibadetu, poslusna, potpuno slijedi Serijat sa kojim je dosao Poslanik 
Muhammed, s.a.v.s., izbjegava sve grijehe, ne odaje se porocima niti slijedi svoje strasti. 323 

KARAKTERISTIKE "EVLIJE" 
ALLAHOVA §Tl6ENIKA - PRIJATELJA 

1 . Evlija obavlja sve farzove, mnogo klanja nafila, obavlja druge dobrovoljne ibadete, i 
kloni se onoga sto mu je Allah zabranio. 

2. Skroman je u stvarima koje ljude najvise privlace na dunjaluku. Ne trazi vlast, ne zudi 
za imetkom, polozajem. Ako dobije malo, strpi se, ako dobije puno zahvalan je. 

3. U drustvu je prijatan, fin sugovornik, lijepog je morala, izrazito blag, tolerantan. 

4. Nije samodopadljiv niti hvalisavac. Nije ohol zbog pocasti kojom ga je Allah darovao. 

5. Evlije nisu nepogresivi jer svojstvo nepogresivosti Allah daje samo poslanicima, radi 
preciznog i tacnog dostavljanja Objave. Kada vidimo historiju ashaba, vidjet cemo da su 
grijesili, iako ih je Uzviseni Allah, dz.s., pohvalio na nekoliko mjesta u Kur'anu. 324 

6. Evlija radi ono sa cimje Allah zadovoljan. Poznaje i primjenjuje serijatske propise, 
poziva dobru, a odvraca od zla i bori se na Allahovom putu svojim rijecima, djelima, trudom, 
imetkom... 325 

Jednostavno, najpreci mu je Allah, dz. s. 



Islamskoznanje 127 



DOKAZI POSTOJANJU EVLIJA 

Uzviseni Allah kaze: 

"/ neka se nicega ne boje i ni za cim ne tuguju Allahovi sticenici (prijatelji), 
oni koji budu vjetovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i na 
ovom i na onom svijetu; Allahove rijeci niko ne moze izmijeniti, to ce, zaista, 
velikiuspjehbiti." 326 

Prenosi Poslanik, s.a.v.s., od Allaha, dz.s., da je rekao: 

"Ko bude neprijatelj Mome sticeniku koga sam fa odabrao i koji je Meni 
blizu, ja cu tome covjeku navijestiti rat. Nicim se Moj rob ne moze vise Meni 
pribliziti od onoga cime sam ga ja zaduzio. Moj se rob Meni postepeno priblizava 
vrsenjem dobrovoljnih ibadeta (nafila) pa ga ja zavolim. A kad ga ja zavolim, 
njegova ljubav prema Meni preovlada, pa njegov sluh kojim slusa bude samo 
radi Mene, njegov vid kojim vidi bude samo radi Mene, ruka njegova kojom 
prihvaca bude samo radi Mene. Ovakav covjek ako nesto od Mene zatrazi, ja 
mu udovoljim, a ako se Meni utjece, ja ga sklonim. " U7 

DOKAZI POSTOJANJU KERAMETA 

Kur'an 

Kerameti dobrih Allahovih robova spomenuti su na vise mjesta u Kur'anu. U suri El-Kehf 
spominje se dogadaj vezan za "stanovnike pecine" koje je Allah uspavao 309 godina, a 
zatim ih ponovo prozivio. Prema misljenju islamskih ucenjaka ti ljudi su bili vjernici koji su se 
od rimskih progona sklonili u pecinu i tu ih je Allah sacuvao. tome govore ajeti 9-26 sure 
El-Kehf. 

Kerameta Merjeme, radijallahu anha, ima vise. Jedan od njih jeste dobijanje hrane bez 
njenogtruda. 

"I Gospodarnjezin primije lijepo i ucini da uzraste lijepo, i da se o n jo j brine 
Zekerijja. Kad god bi joj Zekerijja u hram usao, kod nje bi hrane nasao. 'Odakle 
ti ovo o Merjema?' - on bi upitao, a ona bi odgovorila: 'Od Allaha, Allah onoga 
koga On hoce opskrbljuje bez racuna. '" m 

Od njenih kerameta jeste i to da je Allah dao da Isa kao novorodence progovori iz 
besike u casu kada ju je njen narod optuzio za blud. Pogledaj suru "Merjem", ajeti: 30 i poslije 
njega i brojni drugi primjeri na drugim mjestima. 



128 Islamskoznanje 



Hadis 

U hadisu su, takoder, spomenuti mnogi kerameti od kojih je i dogadaj sa trojicom ljudi 
kojima je stijena zatvorila izlaz iz pecine pa su zamolili Uzvisenog Allaha svojim dobrim 
djelima da ih On spasi. Jedan je spomenuo svoju veliku paznju prema roditeljima, drugi da 
se ustegao od bluda kada je to mogao uciniti, treci da je svom najamniku, koji je otisao prije 
isplate naknade, ocuvao njegova sredstva pa ih, cak, i umnozio, a potom mu ih predao u 
potpunosti. Allah, dz.s., otklanja stijenu sa ulaza u pecinu i oni se spasavaju. 329 



VAHJ - OBJAVA 



"Dostavljanje odredenog govora od Allaha, dz.s., na nacin da doticni poslanik ili 
vjerovjesnik bude cvrsto uvjeren da se radi o objavi koja dolazi od Allaha, dz.s." 330 
U skladu s ovom definicijom mozemo izvesti glavna svojstva Objave: 

1 . porijeklo Vahja je od Allaha, dz.s.; 

2. Vahj silazi i poslanicima i vjerovjesnicima; 

3. ponekad je Vahj u vidu doslovnog govora 331 kao sto je Kur'an, a ponekad je vahj po 
znacenju, ali su rijeci od Poslanika, s.a.v.s., kao sto je hadisi-kudsijj; 

4. poslanik i vjerovjesnik su potpuno uvjereni da je ono sto im se objavljuje od Allaha, 
dz.s.; 

5. poslanik i vjerovjesnik su potpuno svjesni i prisebni kad im silazi objava; 

6. za dostavljanje vahja poslanicima zaduzen je Dzibril, a.s. 

NA&NI dostavljanja objave 

Nacini dostavljanja objave spomenuti su u ovom kur'anskom ajetu: 
"Nijednom covjeku nije dato da mu se Allah obraca, osim nadahnucem, ili 

iza zastora, ili da posalje izaslanika, koji, Njegovom voljom, objavljuje ono sto 

Onzeli." 

"Onje, zaista, Uzvisen i Mudar!" 332 



Islamskoznanje 129 



1. NADAHNU^E 

Pod ovom vrstom objave podrazumijeva se nadahnuce u srce i ono koje dolazi u snu. 
Sto se tice nadahnuca u srce, ono se spominje u ovom hadisu: 

"Zaista mi je Sveti duh (Dzibril) u srce dostavio da nece umrijeti ni jedna osoba prije nego 
upotpuni svoju nafaku, i svoj edzel (rok trajanja zivota)." 333 

To znaci da su Poslaniku, s.a.v.s., ove rijeci nadahnute u srce dokje bio potpuno 
budaniprisebi. 

A sto se tice sna poslanika, on se smatra istinom. Poslanicki je san objava od Allaha, 
dz.s. Ibrahim, a.s. , vidio je u snu da treba zrtvovati sina Ismaila 334 i to mu je bio znak da se 
radi o Objavi od Allaha, dz.s. Prvo cime je nagovijesten pocetak objave Muhammedu, 
s.a.v.s., bio je istinit san. Sve sto bi vidio u snu bilo je poput svjetla dana... 335 

Poslanik, s.a.v.s. , kaze: 

"Istinit san je cetrdeseti dio poslanstva." 336 



2. IZA ZASTORA 

Uzviseni Allah razgovara sa Svojim vjerovjesnikom i poslanikom bez posrednistva, ali 
iza zastora, tako da ovaj ne vidi Allaha, dz.s. Videnje Allaha, dz.s., na ovom svijetu je 

nemoguce. To se da zakljuciti iz slucaja kada je Musa trazio da vidi Allaha: '" Gospodaru 

moj, ukazi mi se da Te vidim! " - Ne mozes me vidjeti" - rece - "ali pogledaj u ono brdo, pa ako 
ono ostane na svom mjestu, vidjet ces Me!" I kad se Gospodar njegov onom brdu otkri, On 
ga sa zemljom sravni, a Musa se onesvjescen strovali. 6im se osvijesti rece: 

"Hvaljen neka si! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi." 337 

Direktan govor Allaha, dz.s., sa poslanicima desio se tri puta: sa Musaom, alejhisselam: 
"...A Allah je sigurno sa Musaom razgovarao" 338 , sa Muhammedom, s.a.v.s., kadaje bio na 
Israu i Mi'radzu i kada mu je propisano pet namaza. Trecije razgovor Adema, s.a.v.s., i 
Allaha, dz.s., u Dzennetu. On se spominje u vise sura. 



3. DA POSALJE IZASLANIKA 

Objavu vjerovjesnicima i poslanicima dostavlja Dzibril. To se odvija natri nacina: 
a) da se pojavi u svom stvarnom liku, onako kako ga je Allah, dz.s., stvorio. Muhammed, 
s.a.v.s., vidio je Dzibrila, a.s., dva puta u njegovom pravom liku, jednom na pocetku objave 



130 Islamskoznanje 

u pecini Hira 339 , a drugi put za vrijeme Israa i Mi'radza, sto se opisuje u suri En-Nedzm: 
"Poucava ga jedan ogromne snage, razboriti, koji se pojavio u liku svome, na obzorju 
najvisem." 340 

Tada je Dzibril ispunio prostor izmedu nebesa i Zemlje. U jednom hadisu spominje se da 
Dzibril, a.s., ima sest stotina krila 341 ; 

b) da dode u liku covjeka. Melekje dosao Ibrahimu, a.s., u liku covjeka kada ga je 
obradovao sinom Ishakom: 

"I obradovali smo ga Ishakom, vjerovjesnikom i covjekom dobrim." 342 

Takojeisto dosao iLutu, a.s.: 

"I kad izaslanici Nasi dodose Lutu, on se zbog njih sneveseli i uznemiri. Ne 
bojse i ne brinise- rekose oni - Mi cemo tebe iporodicu tvoju spasiti, osim zene 
tvoje; ona ce ostati s onima koji ce kaznu iskusiti. '" 143 

Dolazio je Muhammedu, s.a.v.s., u liku covjeka Dihje el-Kelbija, a jednom je dosao u liku 
beduina koga nije niko poznavao 344 ; 

c) dolazakobjave kao zvukzvona. To je bio za Poslanika, s.a.v.s., najtezi nacin objave 
i tada bi mu u danima zestoke hladnoce iz cela lili grasci znoja. 345 Jednog dana bio je na devi 
kada mu je dosla ova vrsta objave. Zbog tezine objave deva je kleknula. Ponekad bi objava 
silazila dok je Poslanik, s.a.v.s., bio u drustvu ashaba koji bi tada culi nesto slicno zujanju 
pcela. Kur'an je najcesce objavljivan ovim nacinom. 

PEH MANSKI §ART 



VJEROVANJE U SUDNJI DAN 

Vjerovanje u Sudnji dan jedan je od temelja islamskog vjerovanja. Dokaz za to je slijedeci 
kur'anski ajet u kojem nam je naredeno da vjerujemo u Sudnji dan : 

"0 vjernici, vjetujte u Allaha i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On Poslaniku 
Svome objavljuje, i u Knjigu kojuje objavio prije. A onajko ne bude vjerovao u 
Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj 
svijet - daleko je zalutao. " 346 

Ovaj imanski sart podrazumijeva "vjerovanje u sve ono o cemu nas je obavijestio 
Uzviseni Allah, dz.s., u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu, o onome sto ce se 
desiti poslije smrti kao sto su: ispitivanje ljudi od dvojice meleka, patnja ili uzivanje u kaburu, 
prozivljenje poslije smrti, iskupljanje na jednom mjestu radi obracuna, izlaganje knjiga u 
kojima su zabiljezena ljudska djela, obracun, vaganje djela, Havd (vrelo), Sirat cuprija, 
Dzennet i Dzehennem, i sve sto je Allah, dz.s., u njima pripremio za njihove stanovnike." 347 



Islamskoznanje 131 

Onaj koji cita Allahovu Knjigu primijetit ce da ona obiluje velikim brojem ajeta o Sudnjem 
danu. Cesto spominjanje ovog stupa vjere govori o njegovoj vaznosti. Svaka sura sadrzi 
temu o Sudnjem danu, a rijetko se moze naci da na nekoj stranici iz Kur'ana nije spomenut. 
Ono sto, takoder, upucuje na njegovu vaznost i ozbiljnost jeste podrobno opisivanje detalja 
i toka dogadaja, pocev od prozivljenja pa do konacne presude. Na vaznost vjerovanja u 
Sudnji dan upucuje i mnostvo imena (sinonima) kojima Kur'an naziva ovaj dan. Svako ime 
odslikava jedno od stanja Sudnjeg dana. 



IMENA SUDNJEG DANA 

Neka od imena Sudnjeg dana koja su spomenuta u Kur'anu su: El-Kijame (ustajanje), 
Es-Sa'a (cas), El-Ahireh (drugi svijet), Jevmud-din (dan polaganja racuna), Jevmul-hisab 
(dan obracuna), Jevmul-feth (dan pobjede), Jevmut-telak (dan susreta), Jevmul-dzem'i 
(dan skupljanja), Jevmul-hulud (dan vjecnosti), Jevmul-hurudz (dan izlaska), Jevmul-hasreti 
(dan kajanja), Jevmut-tenad (dan dozivanja), El-Azife (smaksvijeta), Et-Tamme (velika 
nevolja), Es-Sahha (zaglusujuci glas), El-Hakka (cas neizbjezni), El-Gasija (teska nevolja), 
El-Waki'a (veliki dogadaj), Jevmul-ba's (dan prozivljenja), Jevmul-fasl (dan razdvajanja), 
El-Kari'ah (smaksvijeta), i dr. 348 

Iz znacenja ovih imena mozemo da zamislimo dogadaje koji ce se zbiti toga dana. Zbog 
toga su ova imena spomenuta u Kur'anu kako bi imala ulogu pripreme covjeka za Sudnji 
dan. 

Vjerovanje u Sudnji dan obuhvata i samu smrt. Prakticno, time se zavrsava mukotrpni 
dunjaluk, svijet u kojem smo cinili djela za koja cemo biti pitani. Pocinje novi svijet u koji 
ulazimo sa posljedicama onoga staroga. Smrt je nesto najblize nama u nasim culima, a isto 
tako nesto najdalje od nas u nasim mislima. Vjernik o njoj razmislja i sjeca je se. Nevjernikje 
svjestan da ce umrijeti, ali se ne priprema za nju. A svaka dusa ce umrijeti, kao sto kaze 
Allah, dz.s.: 

"Svako zivo bice smrt ce okusiti, i Nama cete se poslije vratiti. " 349 



132 Islamskoznanje 

KABURSKO ISKUSENJE, KAZNA 
I ISPITIVANJE OD DVOJICE MELEKA 

Putem Kur'ana i vjerodostojnih hadisa saznali smo za postojanje zivota koji pocinje 
odmah nakon smrti. Kur'an ga je nazvao "el-berzeh". Uzviseni Allah, dz.s., kaze: 
"...pred njima ce berzeh (zagrobni zivot) biti, sve do Dana, kada ce ozivljeni biti." 350 
Leksicko znacenje berzeha jeste prepreka (zastor, pregrada), tj. zagrobni zivot je 
pregrada izmedu dunjaluka i ahireta. To je zivot koji se u mnogome razlikuje i od dunjaluckog 
i od ahiretskog zivota. Postojanje ovakvog zivota utvrdeno je vjerodostojnim hadisima 
Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. 

1 . Prenosi se od Aise, radijallahu anha, da je pitala Poslanika, s.a.v.s., o kaburskom 
azabu, pa joj je rekao: "Da, kaburski je azab istina." Kaze Aisa: "Poslije toga nikada nisam 
vidjela Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je klanjao neki namaz, a da nije zatrazio zastitu od 
kaburskog azaba." 351 

2. Od Ibn - Abbasa prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., prosao je pored 
dvakaburai rekao: 

"Oni (njihovi stanovnici) se sada kaznjavaju, a kazna ih je stigla zbog malih stvari. 
Jedan od njih je prenosio lazne vijesti kojima je zavadao druge, a drugi se nije cistio poslije 
malenuzde." 352 

Ovo se zove i kabursko iskusenje, zato sto ce ljudi u njemu biti iskusavani da odgovaraju 
na pitanja meleka, pa, ili ce biti cvrsti i postojani u svome odgovoru ili ce pokleknuti i biti 
nesigurni. Zato neki mufesiri tumace Allahove rijeci: "Allah ce vjernike postojanom rijecju 
ucvrstiti i na onom i na ovom svijetu." 353 

Smatra se da ce ovo biti u casu ispitavanja u kaburu. Dva meleka koji ce ispitivati 
covjeka u kaburu zovu se Munkir i Nekir. 

U vjerodostojnim hadisima zabiljezeno je da kad covjek umre, u kabur mu dodu dva 
crno-plava meleka koji ga pitaju : "Ko ti je gospodar? Koje si vjere? Ko ti je poslanik?" 

Vjernikce odgovoriti: "Moj Gospodar je Allah, vjera mi je islam, a Muhammed, s.a.v.s., 
je moj poslanik i moj vjerovjesnik. 

Munafik ce reci: "Ne znam, cuo sam ljude kako nesto govore, pa sam i ja govorio." 354 A 
zatim ce biti tucen i mucen. 



Islamskoznanje 133 



VRSTE KABURSKOG AZABA 

Prva vrsta koja je spomenuta u hadisu jeste: 

1) udaranje zeljeznim cekicem. U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn Azib, opisujuci 
meleka koji ce doci u kabur, kaze se: 

"...a u ruci mu je cekic, kada bi njime udario brdo, postalo bi prasina. Udarit ce ga jednom 
i on ce se pretvoriti u prasinu. Zatim ce opet udariti tako jako da ce njegov krik cuti sva 
stvorenja u njegovoj blizini osim ljudi i dzina" 355 ; 

2) otvore mu se vrata Dzehennema 356 ; 

3) stjesnjavanje kabura tako da ce mu rebra uci jedna u druga; 
Kaze Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 

"Reci ce se zemlji: 'Sastavi se!' i ona ce se sastaviti i stijesniti tako da ce rebra umrlog 
uci jedna u druga." 357 

4) pokazivat ce mu se njegovo mjesto u Dzehennemu ujutro i navecer: 
Kaze Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 

"Kada neko od vas umre, njegovo mjesto mu se pokazuje svako jutro i svaku vecer. 
Ako je od stanovnika Dzenneta, pokazuje mu se mjesto u Dzennetu, a ako je od stanovnika 
Dzehennema, pokazuje mu se mjesto u Dzehennemu, i kaze mu se: 'Ovo je tvoje mjesto 
koje te ceka nakon Sudnjeg dana.'" 358 

5) njegovo ce se lose djelo pretvoriti u likcovjeka veoma ruznog lica i odjece neprijatnog 
mirisa. 

Kaze Poslanik, s.a.v.s.: 

"...i doci ce mu covjek ruznog lica, u ruznoj odjeci neprijatnog mirisa i reci: 'Ozalosti se 
zbog onoga sto te ceka. Ovo je dan koji ti je obecan.' Upitat ce ga kabur-sahibija: 'A ko si ti? 1 
Reci ce: 'Ja sam tvoje lose djelo.'" 359 



KABURSKI UZICI 

U kaburu postoje i uzici koji su, naravno, pripremljeni za vjernike. Neki od njih su: 

1 ) kabur ce mu se rasiriti i rasvijetliti: 

Ebu-Hurejre, r.a., prenosi hadis u kome se kaze: "...zatim ce mu se kabur prosiriti za 
sedamdeset arsina uzduz i poprijeko, zatim ce mu se osvijetliti, pa ce mu se reci: 'Mirno 
spavaj.' On ce reci: 'Da se vratim svojoj porodici pa da ih obavijestim o ovome u cemu sam?' 



134 Islamskoznanje 

Reci ce mu (meleki) 'Spavaj kao sto spava mladozenja koga ne budi niko do najvoljenija mu 
osoba.' I tako ce ostati dok ga Allah ne prozivi iz njegove postelje..." 360 ; 

2) kabur ce mu se ispuniti zelenilom: 

U hadisu stoji: "...i ispunit ce se zelenilom i tako ostati sve dok ne bude ponovo 
prozivljen..." 361 ; 

3) kabur ce mu se prosiriti dokle mu dopire pogled: 

U hadisu: "...i kabur ce mu se prosiriti koliko mu dopire pogled" 362 ; 

4) djela ce mu se pretvoriti u lik covjeka koji ce ga obveseliti Dzennetom: 

"Doci ce mu covjek lijepog lica, lijepe odjece, prijatna mirisa i reci: 'Raduj se onom sto ce 
te veseliti, raduj se Allahovom zadovoljstvu i dzenetskim bascama, punim uzivanja. Ovo je 
dan koji ti je obecan.' Reci ce sahibija kabura: 'Allah te obradovao, a ko si ti? Tvoje lice je kao 
lice onoga koji donosi dobro.' Reci ce mu covjek: 'Ja sam tvoje dobro djelo.'" 363 



PREDZNAQ SUDNJEG DANA 



Islamska ulema podjelila je predznake Sudnjeg dana na male i velike. Razlog takvoj 
podjeli vezan je za vrijeme u kojem se desavaju kao i posljedice izazvane njima. Mali 
predznaci se uglavnom desavaju prije velikih i u vise vremenskih intervala u razlicitim 
drustvenim slojevima. Posljedice velikih predznaka izrazito su i neuporedivo vece. Zbog 
toga se kod nekih velikih predznaka ne prima pokajanje niti novo vjerovanje. 

lako je Uzviseni Allah sakrio tacno vrijeme nastupa Sudnjeg dana, ipak je naznacio i 
objavio neke njegove predznake koji ljude upozoravaju na njegovu blizinu. Islam zabranjuje 
predskazivanje Sudnjeg dana jerto znaci nevjerovanje u kur'anski ajet gdje Allah, dz.s., 
kaze: 

"Pitaju te o Sudnjem danu; kada ce se zbiti. Reci: 'To zna jed'mo Cospodar 
moj, On ce ga u njegovo vrijeme otkriti, a tezak ce biti nebesima i Zemlji, 
sasvim neocekivano ce vain doci. ' Pitaju te kao da ti o njeinu nesto znas. Reci: 
'To samo Allah zna, all vecina ljudi ne zna. '" 3M 

Ipak, slobodno mozemo reci da je on blizu, sto se da jasno vidjeti iz slijedecih ajeta i hadisa: 
"Priblizio se ljudima njihov obracun, a oni se u svojoj nemarnosti okrecu. " 36S 

"A sta ti znas, mozda je Sudnji dan blizu. " 366 

"Priblizio se Sudnji dan, a mjesec se raspuknuo. " i67 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Ja sam poslat a izmedu mene i Sudnjeg dana je 
ovoliko (pokazao je na blizinu kaziprsta i srednjeg prsta)." 368 



Islamskoznanje 135 



PODJELA I DEFINICIJA 
PREDZNAKA SUDNJEG DANA 

MALI PREDZNACI 

Oni se pojavljuju prije Sudnjeg dana na relativno duzi vremenski period i oni su uobicajene 
prirode, kao sto su nestanak nauke i pojava neznanja, rasireno pijenje alkohola, nadmetanje 
u gradnji visokih kuca... i tome slicno. Moguce je da se neki od malih predznaka pojavi 
skupa sa velikim predznacima. 

VELIKI PREDZNACI 

To su veliki dogadaji neuobicajene prirode koji ce se pojaviti pred Kijametski dan, kao 
sto su: 

- izlazak Sunca sa zapada, pojava Dedzala, silazak Isaa, a.s., dolazak Je'dzudza i 
Me'dzudza i drugi o kojim ce biti rijeci malo kasnije. 369 

Neki ucenjaci su ove predznake, s obzirom na njihovo pojavljivanje, podjelili natri grupe: 

1 . grupa koja se pojavila i prosla; 

2. grupa koja se pojavila, jos traje i ponavlja se; 

3. grupa koja se jos nije pojavila; 

Inace su prva i druga grupa, mali predznaci Sudnjeg dana, a u trecu grupu ulaze veliki 
predznaci kao i neki od malih predznaka. 370 

MALI PREDZNACI SUDNJEG DANA 

1 . Poslanstvo Muhammeda, s.a.v.s. 

Njegovo poslanstvo u ulozi posljednjeg poslanika jeste dokaz blizine Sudnjeg dana. On 
jerekao: 

"Ja sam poslat i izmedu mene i Sudnjeg dana je ovoliko (pokazujuci pri tome na kaziprst 
i srednji prst)." 371 



136 Islamskoznanje 

Hadis nas upucuje da je zemaljski zivot poslije Muhammeda, s.a.v.s., veoma kratak, u 
odnosu na zivot prije njegova poslanstva. 

2. Rascjepljivanje Mjeseca 

U vrijeme poslanika Muhammeda, s.a.v.s., Mjesec se rascijepio na dva djela. Ovaj 
dogadaj je spomenut u Kur'anu u suri El-Kamer, prvi ajet. 

3. Prizeljkivanje smrti 

Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Nece nastupiti Sudnji dan sve dok covjek ne bude prolazio pored kabura drugog 

covjeka i govorio: 'Kamo srece dasam ja natvome mjestu.'" 372 

Ovdje se zeli docarati teskoca vremena u kojem ce ljudi zbog velikih smutnji i iskusenja 

zeljeti smrt, kako bi sacuvali vjeru. 

4. Podizanje (nestajanje) znanja i pojava neznanja 

El-Buhari prenosi hadis od Enesa ibn Malika u kome Poslanik, s.a.v.s., kaze: 
"Od predznaka Sudnjeg dana je i to da ce nestati znanja, a pojavit ce se neznanje, pit ce 
se mnogo alkohol i rasirit ce se nemoral." 373 

5. Kratkoca vremena 

Ljudi ce osjecati da vrijeme sve brze i brze prolazi i da neme bereketa u njemu. 
U hadisu kojeg je zabiljezio Ahmed od Ebu - Hurejre, r.a., kaze se: 
"Nece nastupiti Sudnji dan sve dok ne nastupi kratkoca u vremenu, pa godina bude 
trajala kao mjesec, mjesec kao sedmica, sedmica kao dan, dan kao sat, sat kao varnica." 374 

6. Pojava laznih poslanika 

Od predznaka Sudnjeg dana jeste i pojavljivanje lazljivaca koji ce za sebe tvrditi da su 
poslanici. 

7. Mnostvo zemljotresa 

Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Nece nastupiti Sudnji dan sve dok ne bude mnogo zemljotresa." 375 

8. Bit ce mnogo zena, a malo muskaraca 

"Tako ce odnos biti pedeset zena naspram jednog muskarca." 376 Ibn-Hadzer kaze da 
ce Allah, dz.s., dati da se pred kraj dunjaluka malo radaju muska, a mnogo zenska djeca, i 
da je to mnostvo zena povezano sa pojavljivanjem dzehla i nestajanjem znanja. 377 

9. Oponasanje drugih naroda 

Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 



Islamskoznanje 137 

"Nece nastupiti Sudnji dan sve dok moj ummet ne bude slijedio (oponasao) ranije narode, 
pedalj po pedalj, arsin po arsin. 

'Poslanice, je li se to misli na Perzijance i Rimljane?' - upitase prisutni. 
'Pa na koga drugog ako ne na njih?' - odgovori Poslanik, s.a.v.s." 378 



POJAVA EL - MEHDIJA 

Hadisi koji tretiraju dolazak Mehdija djele se u tri grupe: 

1 . vjerodostojni; 

2.slabi; 

3. lazni i izmisljeni. 

Razlog postojanja laznih hadisa o Mehdiju lezi u pojavi brojnih frakcija u islamskim 
drustvima i tvrdnji mnogih od osnivaca istih frakcija kako su oni ti ocekivani mehdije. To je 
dovelo do izmisljanja i hadisa, jer je svaki lazni mehdija htio na taj nacin pridobiti mase. 

HADISI KOJI GOVORE MEHDIJU 

Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Nece nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada covjek iz moje porodice, zvat ce se 
kaoija." 379 

Udrugomrivajetusekaze: 

"Kada bi na dunjaluku ostao samo jedan dan, Allah bi produzio taj dan kako bi u njemu 
poslao covjeka iz moje porodice; zvat ce se kao i ja, a njegov otac ce se zvati kao i moj. 
Zemlja ce tada biti ispunjena pravdom kao sto je bila ispunjena nepravdom i nasiljem." 380 
Od Ebu - Se'ida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Pred kraj dunjaluka na moj ummet ce se spustit veliki belaj. Njima ce vladati zli vladari 
koji se do sada nisu pojavljivali i o kojima se nije culo. Zemlja ce im postati tijesna i bit ce 
preplavljena nepravdom i nasiljem. Vjernik nece moci naci pribjeziste u koje bi se sklonio od 
nasilja. U torn vremenu ce Allah poslati covjeka iz moje porodice i zemlju ispuniti pravdom 
kao sto je prije toga bila ispunjena nasiljem i nepravdom. Bit ce zadovoljan i stanovnik 
nebesa i stanovnik Zemlje. Nece nista biti posadeno u zemlju, a da iz nje ne nikne..." 381 



138 Islamskoznanje 



VELIKI PREDZNACI SUDNJEG DANA 

Huzejfe ibn Esid el-Giffarijj prenosi hadis u kome stoji: "Poslanik, s.a.v.s., zatekao nas 
je kako podsjecamo jedni druge na ono sto smo naucili, pa je upitao: 'Sta to ucite?' 'Ucimo o 
Sudnjem danu', rekosmo. Potom je on rekao: 'Sudnji dan nece nastupiti sve dok prije njega 
ne vidite deset predznaka', pa je spomenuo : dim, Dedzala, zivotinju iz zemlje, izlazak Sunca 
sa zapada, silazak Isa'a, sina Merjemina, Je'dzudza i Me'dzudza, tri velika zemljotresa; na 
istoku, zapadu i na Arabijskom poluotoku, a zadnji od njih ce biti vatra koja ce se pojaviti u 
Jemenu i potjerati ljude na mjesto obracuna.'" 382 

Kako vidimo iz hadisa, postoji deset velikih predznaka Sudnjeg dana, koji ce biti uvod u 
pocetakSudnjegdana. 



1. POJAVA DEDZALA 

Nazvan je Dedzalom zbog velikih lazi kojima je sklon. Jezicki "dedzal: znaci onaj koji 
pokriva istinu neistinom, a on ce svojim natprirodnim pojavama pokrivati istinu o sebi, tj. da 
je on samo lazac i da nije ono za sto ce se predstavljati. 

Opis Dedzala 

Poslanik, s.a.v.s., nam je precizno opisao Dedzala zbog opasnosti koju sa sobom 
donosi, tako da stalno budemo na oprezu i iscekivanju. Rekao je da lici na jednog ashabima 
poznatog covjeka po imenu Ibn-Katin iz plemena El-Huza'a i jednom jevreju koji je stanovao 
u Medini, a koji se zvao Ibn-Sajjad. 

Prema hadisu Dedzal ovako izgleda: velikog je tijela, kosa mu je kovrdzava, boja tijela 
mu naginje crvenilu, bice corav na jedno oko, veoma brzo ce se kretati, izmedu ociju ce mu 
pisati "kafir". 

Dedzalove natprirodne pojave 

1 . Na zemlji ce boraviti cetrdeset dana, jedan dan bit ce kao godina, jedan kao mjesec, 
jedan kao sedmica, a ostali dani su kao ovi nasi dani. 

2. U svome zavodenju i kretanju po zemlji bit ce veoma brz. Poslanik, s.a.v.s., uporedio 
ga je s kisom koju tjera vjetar. 

3. Sa sobom ce imati dvije rijeke koje ce teci: jedna ce biti vatra, a druga bistra pitka 



Islamskoznanje 139 

voda. 

4. Ozivljavat ce mrtve. (Doci ce beduinu i reci mu: "Hoces li vjerovati u mene ako ti 
ozivim roditelje?", itd.) 

5. Naredit ce zemlji pa ce izbaciti svoje plodove i naredit ce oblacima pa ce spustati kisu 
gdje bude htio. 

6. Rasjeci ce mladica na dva dijela pred ulazom u Medinu, a potom ce ga ponovo oziviti. 
Ovaj mladic nece povjerovati u njega. 

7. Isa, a.s., ubit ce ga u mjestu koje se zove Babul-ludd u Palestini. 



2. SILAZAK ISAA, A.S. 

Kur'anom je potvrdeno da Isa, a.s., nije ubijen niti je razapet, nego ga je Allah uzdigao 
kod Sebe. 

"I zbog rijeci njihovih: 'Mi smo ubili Isaa, sina Merjemina, Allahova 
poslanika', a nisu ga ni ubili niti razapeli vec im se pricinilo. Oni koji su se o 
njemu u misljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu nista 
pouzdano znali, samo su nagadali; a sigurno je da ga nisu ubili, vec ga je Allah 
uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema nijednog sljedbenika Knjige 
koji, kada bude umirao, nece u njega (onako kako treba) povjerovati, a na 
Sudnjem danu on ce protiv njih svjedociti. " 38i 

Isa, a.s., dusevno i tjelesno uzdignut je kod Allaha i nije umro na dunjaluku. 

Pod sljedbenicima Knjige u ovom ajetu smatraju se jevreji jer oni nisu povjerovali u Isaa 
prvi put, vec su ga zanijekali. Proglasili su da je on ubijen. Oni ce prilikom njegovog silaska 
na zemlju saznati istinu o njemu i vidjet ce da ona nije onakva kakvom su je smatrali i 
predstavljali krscani. 

Brojni su hadisi koji govore o silasku Isa'a, alejhisselam, a jedan od njih je i hadis kojeg 
prenosi El-Buhari od Ebu-Hurejrea, r.a., koji kaze da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Tako mi Allaha, nije daleko vrijeme kada ce medu vas sici sin Merjemin i pravedno 
suditi, zatim ce slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti dzizju. Tada ce se povecati imetak tako da 
ga niko nece htjeti primiti. Jedna sedzda bit ce vrednija nego sve drugo na ovome svijetu." 



140 Islamskoznanje 



3. IZLAZAK SUNCA SA ZAPADA 

Ovaj veliki predznak Sudnjeg dana predstavlja pocetak ili uvod u promjene prirodnih 
pojava. Sunce koje je do tada uvijek izlazilo sa istoka, izaci ce sa zapada i kada se to desi, 
nece vrijediti pokajanje gresnika koji se budu kajali. Ocito je da ce u torn momentu svi oni koji 
su sumnjali u istinitost Allahove vjere, povjerovati, ali im tada iman nece koristiti, kao sto to 
Uzviseni Allah kaze: 

"Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dodu, ni jednom 
covjeku nece biti od koristi to sto ce tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili 
ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio..." iSS 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 

"Prvi predznak koji ce se pojaviti jeste izlazak Sunca sa zapada i izlazak zivotinje iz 
zemlje ujutro istog dana. Koji se od njih prvi pojavi, drugi ga odmah slijedi." 386 



4. IZLAZAK ZIVOTINJE IZ ZEMLJE 

njoj Kur'an govori: 

"I kada dode vrijeme da oni budu kaznjeni, Mi cemo uciniti da iz zemlje 
izadejedna zivotinja koja ce im red da ljudi u dokaze Nase nisu vjerovali. " 387 

Iz ajeta se vidi da ce se njen izlazak desiti kada ljudi zapostave Allahove naredbe, kada 
se prosiri nered, nemoral i kada obicaji zamijene istinsku vjeru. 388 



5. JE'DZUDZ I ME'DZUDZ 

Je'dzudz i Me'dzudz jesu kur'anski naziv za narod koji ce se pojaviti pred sami pocetak 
Sudnjeg dana. Oni ce se niz sve strmine spustati i jesti zelen i sasuseno bilje koje nadu pred 
sobom. Niko im se nece moci suprotstaviti. Najvise ce nereda ciniti u arapskim zemljama, 
kako se spominje u hadisima. Kur'an ih spominje u kazivanju o Zul-Karnejnu u suri El-Kehf, 
ajeti 92-98. 

Je'dzudz i Me'dzudz spominju se u hadisu kojeg prenosi Muslim: 

"...i Allah ce poslati Je'dzudza i Me'dzudza, koji ce sa svih uzvisica silaziti pa ce njihov 



Islamskoznanje 141 

prvi dio preci pored jezera Taberijje i ispiti svu vodu, a kad oni zadnji naidu, reci ce: Izgleda 
daje ovdje nekad bilo vode.'" 389 



6. DIM 

Kaze Allah, dz.s.: 

"Zato sacekaj dan kada ce se na nebu ukazatijasan dim!" 390 

Pojava dima koji ce ispuniti prostor izmedu nebesa i Zemlje jeste predznak Sudnjeg 
dana koji ce se desiti u momentu kada svjetlost Sunca bude pocela slabiti. Obuhvatit ce sve 
ljude i bit ce im sa svih strana. Oni ce povikati: "Ovoje teska, nesnosna kazna. " m 

Prema vecini ucenjaka, dim ce se na Zemlji zadrzati 40 dana. 392 Svi ce ljudi tada povjerovati 
zbog strasnog prizora koji ce sa so bom donijeti dim. 393 

Reci ce: "Cospodaru nas, otkloni patnju odnas, mi cemo, sigurno, vjerovati!" 
Medutim, Allah, dz.s., ce reci: "A kako ce oni pouku primiti, a vec im je dosao 
istiniti Poslanik od koga oni glave okrecu i govore: 'Pouceni - umno poremeceni! '" 

394 



7. TRI VELIKA ZEMLJOTRESA 

Od velikih predznaka Sudnjeg danaspomenutih u hadisu Huzejfe ibn-Usejda 395 , r.a., 
jesu i tri velika zemljotresa, na istoku, na zapadu i na Arabijskom poluotoku. Postoji nekoliko 
hadisa u kojima se spominje ovaj veliki predznak Sudnjeg dana, kao: "Od Ummu Seleme 
prenosi se daje rekla: 'Cula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje kaze: 

'Poslije mene ce se desiti veliki zemljotres na istoku, zemljotres na zapadu i zemljotres 
na Arabijskom poluotoku'..." 396 

Ono sto se na osnovu drugih hadisa da zakljuciti jeste to da ce ovi zemljotresi biti uzasni 
i obuhvatit ce velika podrucja na istoku, zapadu i Arabijskom poluotoku. Ibn-Hadzer u 
komentaru Buharijinog Sahiha kaze da ce oni biti neuobicajeno jaki i da ce obuhvatiti veliki 
dio Zemlje. 397 

U hadisu se jos spominje i to da ce se potresi desiti kada se medu svijetom prosiri 
nemoral i grjesenje. A Allah o svemu tome najbolje zna. 



8. VATRA KOJA CE TJERATI LJUDE PREMA MAHSERU 

Posljednji veliki predznak Sudnjeg dana jeste pojava ogromne vatre koja ce ljude tjerati 
prema Mahseru. U sahih hadisima kaze se da ce se to desiti u Jemenu, u kotlini Aden. 398 



142 Islamskoznanje 

Neki od hadisa koji govore o ovoj vatri i mjestu njene pojave jesu i ovi: 

1 - u jednom rivajetu hadisa od Huzejfe ibn Usejda kaze se: "...i vatra koja ce se pojaviti 
u kotlini Aden i tjerat ce ljude" 399 ; 

2- imam Ahmed i Et-Tirmizi prenose od Ibn-Omera, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., kaze: 

'Pojavit ce se vatra iz Hadremevta ili iz mora kod Hadremevta prije Sudnjeg dana i tjerat 
ce ljude.'" 400 

Kada se pojavi ova velika vatra u Jemenu, prosirit ce se po citavoj zemlji i vodit ce ljude 
prema mjestu skupljanja. Oni koji ce tada biti tjerani od vatre bit ce podijeljeni u tri grupe: 

- prva grupa jesu oni koji ce jahati na svojim devama i bit ce im drago sto idu na skup; 

- druga grupa jesu oni koji ce se smjenjivati na jednoj jahalici. Jedan period ce jahati, a 
drugi pjeske ici; 

- treca grupa jesu oni koje ce vatra tjerati i sa svih strana ih obuhvatiti. One koji budu 
kasnili, progutatce vatra. 401 

MJESTO GDJE 6E SE LJUDI ISKUPITI 

Pred kraj ovoga dunjaluka ljudi ce biti iskupljeni na podrucju Sama (danasnji Jordan, 
Sirija i Palestina). 

Imam Ahmed prenosi hadis u kome je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Tamo cete se okupiti, tamo cete se okupiti, tamo cete se okupiti. Dolazit cete i jasuci i 
pjeske i puzuci." Rukom je pokazao prema Samu i opet rekao: "Tamo cete biti skupljeni." 402 



SLUED DOGADAJA NA SUDNJEM DANU 

U ovom dijelu kazivanja o Sudnjem danu navest cemo sve dogadaje koji ce se zbiti od 
pocetka Sudnjeg dana pa do ulaska vjernika u Dzennet a nevjernika u Dzehennem. Predznaci 
Sudnjeg dana jesu svakako uvod i znak da je ovaj veliki i strasni Dan blizu. Isto kao sto 
postoje predznaci koji se desavaju prije proljeca, u vidu promjena temperature, dizanja 
snijega, vracanja zivota na zemlju; tako isto i predznaci Sudnjeg dana (i mali i veliki) imaju 
funkciju najave i upozorenja na dan koji slijedi. 

Pocetak Sudnjeg dana bit ce obiljezen strahovitim potresom koji ne lici ovim potresima 
na Zemlji. On ce se zbiti u vrijeme dok ce ljudski zivot jos uvijek trajati. Svijet ce zadesiti 
velika panika i strah, tako da ce dojilja zanemariti svoje dojence. Trudnice ce od straha 
pobaciti, a ljudi ce izgubiti razum i svijest pa ce kao pijani izgledati. Kaze Uzviseni Allah: 



Islamskoznanje 143 

"0 ljudi, Cospodara svoga se bojte! Zaista ce potres, kada Smak svijeta 
nastupi, veliki dogadaj biti! Na dan kada ga dozivite, svaka ce dojilja ono sto 
doji-zaboraviti, a svaka ce trudnica svoj plod pobaciti, i ti ces vidjeti ljude 
pi jane, a oni nece pijani biti, vec ce tako izgledati zato sto ce Allahova kazna 
strasnabiti." m 

ovom zemljotresu govori se i u suri "Zilzal" (Zemljotres). Iz nje se jasno vidi da ce 
covjek jos uvijek biti na Zemlji jer ce se pitati "Stajoj je?" 

Osim ovoga u prirodi ce se desiti i brojne druge promjene u vidu izmjena dotadasnjih 
prirodnih zakona na Zemlji. Brda ce se pomjeriti i stijene ce se smrviti i postati kao rascupana 
vuna. Citava Zemlja ce ledinom postati. Mora ce se jedna u druga uliti, a zatim ispariti. 
Sazvjezda ce se rasuti i njihove putanje ce se promijeniti. Mjesec ce se sa Suncem sastaviti. 
Nebo ce se rascijepiti, a zatim ce se smotati kao sto se pisma smotaju. Zatim ce se Zemlja 
zamijeniti drugom Zemljom i nebo ce se izmijeniti pa ce izgledati kao drugo nebo. Kaze 
Uzviseni Allah, dz.s.: 

"Kada Sunce sjaj izgubi, i kada zvijezde popadaju, i kada se planine pokrenu, 
i kadsteone kamile bez pastira ostanu, i kada se divlje zivotinje sabem, i kada 
se mora vattom napune, i kada se duse s tijelima spate, i kada ziva sahranjena 
djevojcica bude upitana zbog kakveje krivice ubijena, i kada se listovi razdijele, 
i kada se nebo ukloni, i kada se Dzehennem raspali, i kada se Dzennet priblizi - 
svako ce saznati ono sto je pripremio. " ** 

Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Allah ce uzeti Zemlju, a nebesa ce smotati Svojom desnicom, a zatim ce reci: 'Ja sam 
Vladar, gdje su vladari Zemlje?'" 405 



PUHANJE U ROG (SUR) 

Nakon svih ovih promjena doci ce do puhanja u sur (rog) dva puta. Prvo ce puhanje biti 
znak da ce sve zivo i na nebesima i na Zemlji pomrijeti, osim onoga koga Allah bude htio 
ostaviti. Poslije prvog puhanja proteci ce period koji je samo Allahu poznat i tada ce ljudi 
boraviti u svojim kaburima (grobovima). Nakon toga desit ce se drugo puhanje u sur kada 
ce svi mrtvi ustati iz svojih grobova i biti prozivljeni. Povratit ce se zivot u svaku osobu i oni 
ce tada cekati. tome Kur'an govori u slijedecem ajetu: 

"I u tog ce se puhnuti i umrijet ce oni na nebesima i oni na Zemlji, ostat ce 
samo oni koje bude Allah odabrao; poslije ce se u tog po drugi put puhnuti i oni 
ce, odjednom ustati i cekati. " 4o6 Takoder kaze Uzviseni : "/ puhnut ce se u tog, pa 
ce oni iz grobova prema Cospodaru svome pohrliti. " m 



144 Islamskoznanje 



PROZIVLJENJE I HA§R (OKUPLJANJE) 

Vec smo spomenuli da ce nakon drugog puhanja u rog svi ljudi biti prozivljeni. U sahih 
hadisima spominje se da ce Muhammed, s.a.v.s., biti prvi koji ce biti prozivljen. On kaze: 

"Svi ljudi ce pomrijeti toga dana, a ja cu biti prvi koji ce ustati. Musa ce tada vec stajati 
pod Arsom. Ne znam da li je uopce umro sa ostalima." 4o8 

Svaki umrli bit ce prozivljen u stanju u kome je i umro i prema svjedocenju brojnih ajeta, 
smatrat ce se da od njegove smrti nije proslo vise od jednog ili nekoliko casova. Tako se 
desilo sa Ashabi-Kehfom (mladicima iz pecine), koje je Allah, dz.s., usmrtio i koji su prespavali 
tri stotine i devet godina; kada su se probudili, mislili su da su ostali samo jedan dio dana. 

Pocet ce iskupljanje ljudi na mjestu polaganja racuna. Uzasna situacija u kojoj ce se 
tada naci prekinut ce svaku vezu medu svijetom. Niko ni za koga nece brinuti. Otac za 
sinom, sin za ocem, niti majka za kcerkom, niti kcerka za majkom, niti muz za zenom, niti 
zena za muzem nece tada brinuti. Svak ce se o sebi zabaviti. Kur'an kaze: 

"Tada rodbinskih veza medu njima nece biti... " m 

Ljudi ce na Mahseru biti kao kad su tek rodeni: bez obuce, odjece i neobrezani. 

Aisa, radijallahu anha, rekla je: "Cula sam Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao: 'Na 
Kijametskom danu ljudi ce biti prozivljeni bosi, goli i neobrezani.' Rekla sam: 'Allahov Poslanice, 
jedni druge ce gledati?' Poslanik, s.a.v.s., odgovori: 

'Stanje ce biti toliko tesko da svijetu nece biti do toga da jedni druge gledaju.'" 410 

Svi ljudi od Ademado posljednjeg njegovog potomka, koji su na postelji umrli, u moru se 
ugusili, divlja zvijer ih pojela, iz aviona pali ili u vatri izgorjeli i pepeo im se u vazduhu rasprsio, 
sve ce ih oziviti Onaj Koji ih je prvi put iz niceg stvorio. 

"...Onako kako smo in prvi put iz nista stvorili, tako cemo ih ponovo iz nista 
stvotiti, toje obecanje Nase. Mi smo doista kadri to uciniti?" 4 " 

Allah ce nas sve sakupiti i prema Mahseru cemo biti povedeni; i ljudi i dzini i sejtani i 
zivotinje. 

".../ netremice gledajuci u glasnika i zureci, nevjernici ce govoriti: 'Ovo je 
tezakdan!'" 412 

Sto se tice vremenskog perioda iscekivanja prije polaganje racuna, to se tacno ne zna. 
Ono sto znamo jeste da ce to biti veoma dugo i tesko podnosljivo. 



Islamskoznanje 145 

POLAGANJE RACUNA, 
IZLAGANJE DJELA I PRESUDA 

Prvo s cime ce zapoceti sudenje na Sudnjem danu jeste izlaganje djela. Mozemo to 
usporediti sa dunjaluckom sudnicom gdje tuzilac i optuzeni iznose svoja djela i nakon 
preciznog razmatranja se ustanovi da li je optuzeni kriv ili ne i koliku kaznu zasluzuje. 
Naravno, dunjalucka preciznost u iznosenju djela nije kao ahiretska, kao sto ni dunjalucka 
pravda nije kao ahiretska. 

Dakle, svim ljudima bit ce predocena njihova djela i svaki covjek ce citati svoju knjigu u 
kojoj su savrseno i precizno zabiljezene sve pojedinosti njegovog djelovanja na ovom 
svijetu. tome Kur'an na vise mjesta govori: "Isvakom covjeku cemo ono sto uradi o 
vrat privezati, a na Sudnjem danu cemo mu otvorenu knjigu pokazati: 

"Citaj knjigu svoju, dosta tije danassto ces racun svoj protiv sebe svidati!" 413 

Knjige koje ce ljudi tada citati jesu sveske u kojima su covjekovi pratioci meleki biljezili 
sve sto je on radio na ovom svijetu. Ti meleki se zovu Kiramen katibin. njima Allah, dz.s., 
kaze: 

"A nad vama bdiju cuvari, kod nas cijenjeni pisari, koji znaju ono sto vi 
radite. " 4U "Ova knjiga Nasa o vama samo istinu govori, mi smo biljezili sve sto 
steviradili." 415 

Iz navedenih ajeta vidimo da ce svakoj osobi biti predocena njegova djela. Kada vidi 
svoja djela, covjek ce se sjecati momenata kada ih je pocinio na dunjaluku. Uzviseni kaze: 
"Dan kada se covjek bude sjecao onoga sto je radio. " 4W "Tada cete ispitivani 
biti, i nijedna tajna vasa nece skrivena ostati. " 4U 

Allah, dz.s., ce sa svakom osobom pojedinacno razgovarati, i to direktno i bez posrednika. 

Veoma tesko ce pasti covjeku to sto ce se njegova djela javno iznositi pred ostalim 
svijetom. Cija djela budu iznesena pred ostalim svijetom i knjiga mu bude data iza leda i ciji 
grijesi budu veci, to je znak da ce on biti detaljno ispitivan za svako svoje djelo, i malo i veliko. 
Aisa, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 

"Propao je svaki onaj cija se djela budu detaljno ispitivala na Sudnjem danu." 

Rekla sam: "Allahov Poslanice, zar Allah nije rekao: 'Onaj kome knjiga njegova bude u 
njegovu desnu ruku data, lahko ce racun poloziti?'" Poslanik, s.a.v.s., rece: 

"To se odnosi samo na izlaganje djela, a ko god bude pitan za svako svoje djelo bit ce 
i kaznjen." 418 



146 Islamskoznanje 



POLAGANJE RACUNA 

Nakon sto se izloze djela, pocet ce obracun. Pod obracunom se smatra skup i analiza 
svih djela a zatim izvodenje konacne presude o sudbini pocinioca djela. Neko ce vrlo lahko 
zavrsiti racun, dok ce drugi veoma dugo biti ispitivani i dosta znoja proliti. Sva covjekova 
djela bit ce obracunata, procjenjene sve okolnosti, ukazane sve lijepe namjere i skrusenost 
srca, sto ce predstavljati tezinu na strani njegovih dobrih djela. Isto ce tako biti ukazano i na 
dvolicnjastvo u njegovom srcu sto ce predstavljati tezinu na strani njegovih losih djela. 



SVJEDOCI I DOKAZI 

Svako sudenje, pa i ovo zadnje, i konacno pred Vrhovnim Sudijom ne moze proci bez 
svjedoka i dokaza. Razlika u dunjaluckim parnicama i svjedocenjima jeste ta sto se desava 
da su svjedoci lazni i "naruceni" te se pravda ne moze zadovoljiti. Na ahiretu je Sudija 
Gospodar svih svjetova, Njegova pravednost je potpuna. Svjedoci su poslanici, meleki, 
knjige, priznanja, itd. Mahmud Hattab es-Subki u djelu "Ed-Dinul-halis" kaze: "Znaj da ce 
protiv covjeka na torn velicanstvenom danu svjedociti 1 2 svjedoka: jezik, ruke, noge, sluh, 
vid, koza, zemlja, noc, dan, meleki pisari i imetak." 419 

svjedoCenje poslanika 

Svakom narodu bit ce sudeno po njegovom vjerozakonu i u prisustvu njihovih poslanika: 
"/ vidjet ces sve narode kako na koljenima klece; svaki narod bit ce pozvan 
prema svojoj knjizi. " 42 ° 

"...I knjiga ce se postaviti, vjerovjesnici i svjedoci ce se dovesti. " 421 

Bitno je znati da ce se ljudima koji su dosli u vrijeme i poslije posljednjeg Poslanika 
Muhammeda, s.a.v.s., koji je poslan svim ljudima, biti sudeno po posljednjem vjerozakonu, 
a ne po vjerozakonima zidova i krscana koji su djelimicno derogirani ili iskrivljeni. 



Islamskoznanje 147 



svjedocenje knjiga 

Djela koja cinimo na dunjaluku vjerno su i precizno zapisana u suhufe. Kada covjek 
umre, ona ce biti skrivena i savijena do Sudnjega dana. Ako se covjek pokaje, neka djela ce 
biti pobrisana, a ako se ne pokaje, ostat ce u knjizi i na Sudnjem ce se danu ti suhufi rasiriti: 
"A kada se listovi (knjige) rasire. " 4n Svaki covjek ce tada dobiti svoju rasirenu 
knjigu i reel ce mu se: Citaj svoju knjigu, dovoljno je da ti danas sam protiv sebe 
racun svidas.'" 423 



SVJEDOCENJE ZEMLJE 

Zemlja ce svjedociti za svako ljudsko djelo, jer je covjek na njoj stanovao i po njoj djela 
cinio. U suri "El-Zilzal" Allah, dz.s., kaze: 

"Kada se Zemlja najzescim svojim potresom potrese, i kada Zemlja 'abaci 
terete svoje, i covjek uzvikne: Sta jojje?! ' - toga dana ce ona vijesti svoje kazivati 
jet ce joj Cospodar tvoj narediti. Toga ce se dana ljudi odvojeno pojaviti da im 
se pokazu djela njihova: onajko bude uradio koliko trim dobra, -vidjet ce ga, i 
onaj koji bude uradio i koliko trun zla, - vidjet ce ga. " 

Tumaceci vijesti o kojima ce Zemlja kazivati, Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 

"...Njene vijesti su dace ona svjedociti za svako djelo koje su na njoj pocinili ljudi i zene, 
tako sto ce reci: 'Tog i tog dana je uradio to i to.' To su njene vijesti." 424 

SVJEDOCENJE UDOVA 
(JEZIK, RUKE, NOGE, OCI, uSl, KOZA) 

U Kur'anu se spominje da ce, prema tome sta je covjek radio, njegovi udovi svjedociti: 
jezik ce svjedociti o ljudskom govoru, ruke o djelima, oci o onome sto su gledale, usi sta su 
slusale, koza sta je dodirivala, a pet cula sta su osjecala. Allah, dz.s., kaze: 

"Danas cemo im usta zacepiti, ruke njihove ce Nam govoriti, a noge njihove 
ce Nam o onome sta su radile, svjedociti. " 42S 

"A na dan kad Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani, oni prvi bit ce 
zadrzani da bi ih sustigli ostali, i kad dodu do nje, usi njihove, oci njihove, i koze 
njihove svjedocit ce protiv njih o onom sto su radili. Zasto svjedocite protiv 



148 Islamskoznanje 

nas?', upitat ce oni koze svoje. 'Allah, Kojije dao sposobnost govora svakom 
bicu, dao je da i mi progovorimo', odgovorit ce. On vas je prvi put stvorio i 
Njemu ste se, evo, vratili. ' Vi se niste krili zato da ne bi usi vase i oil vase i koze 
vase protiv vas svjedocile, vec zato sto ste vjerovali da Allah tie ztia mnogo toga 
stosteradili." 426 



HAVD (POSLANIKOVO, S.A.V.S., VRELO) 

Havd je vrelo (izvor) naseg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., sa koga ce piti vjernici - 
njegovi sljedbenici. Veliki je broj hadisa koji o njemu govore i oni dostizu stupanj tevatura, tj. 
u njihovu ispravnost nema nikakve sumnje. Jedan od tih hadisa je i ovaj kojeg El-Buhari i 
Muslim prenose od Esme bint Ebu-Bekr: "Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 

'Ja cu biti na vrelu i gledati ko ce od vas prici do mene, neki ljudi ce biti udaljeni pa cu ja 
reci: 'Gospodaru moj, oni su moji i od mog ummeta.' Reci ce mi se tada: 'Ti ne znas sta su 
oni radili poslije tebe?'" 427 

Vrelo je ogromno, napaja se iz Dzenneta iz rijeke Kevser koja je bjelja od mlijeka, 
hladnija od leda, slada od meda, mirisa Ijepseg od miska. Vrelo je izuzetno prostrano, siroko 
onoliko koliko i dugo, razdaljina izmedu dvije njegove obale je onolika koliko traje pjesacki 
hod mjesec dana. Sto se bude vise iz njega pilo, ono ce se sve vise povecavati. Do njega 
nece moci doci ljudi koji su iskrivili sunnet Allahova Poslanika, s.a.v.s., poslije njegove 
smrti. 428 



MIZAN - VAGA (VAGANJE DJELA) 

Po zavrsetku polaganja racuna za djela, Allah, dz.s., postavit ce vagu (mizan) za 
vaganje djela Svojih robova. Ovaj je mizan dokaz potpune Allahove pravde i znak da niko 
nece biti zakinut. Uzviseni kaze: 

"Mi cemo tia Sudnjem danu ispravne terezije postaviti pa se nikome ktivo 
nece uciniti, ako nesto bude tezilo koliko zrno gorusice, donijet cemo ga. A i 
dosta je sto Mi racune svidamo. " 429 

Ispitivanje racuna je radi procjene djela, a vaganjem ce se odrediti tezina odredenog 
djela kako bi se na osnovu te tezine covjek kaznio ili nagradio. Vaga je istinska i tacna. 
Uzviseni kaze u drugom ajetu: 

"Mjerenje toga dana bit ce pravedno; oni cija dobra djela prevagnu, oni ce sta zele, 
postici, a oni cija djela budu lahka, oni ce, zato sto dokaze Nase nisu priznavali, stradati." 430 



Islamskoznanje 149 



SIRAT - CUPRIJA 



Sirat-cuprija jeste most postavljen preko ili iznad dzehenemske vatre. Svi ce ljudi morati 
preko njega preci, cak i poslanici i bogougodnici. Ovaj most je ostriji od sablje a tanji od 
dlake. Bit ce okruzen tamom. Brzina prelaska preko njega ovisit ce o djelima na dunjaluku. 
Neko ce ga prelaziti brzinom vjetra, neko brzinom treptaja oka, neko trceci, neko ce jednom 
nogom koracati, a drugom posrtati, a neko ce se jednom rukom uhvatiti, a druga ce mu se 
izmaci, i dokucit ce ga vatra. A onaj ko prede reci ce: "Hvala Allahu, Koji nas je spasio od 
tebe (vatre) nakon sto nam te je pokazao. Zaista nam je Allah podario sto nije nikom 
drugom." 431 



SEFA'AT - ZAUZIMANJE - POSREDOVANJE 

Postojanje sefa'ata jedan je od izraza Allahove milosti prema Svojim robovima. On zeli 
da im ovim dajos jednu mogucnost za izbavljenje i olaksanje patnji i da im poveca stupnjeve 
u Dzennetu. Sefa'at (posredovanje na Sudnjem danu kod Uzvisenog Allaha, dz.s., i 
zauzimanje za nekog) jeste pocast koju ce Allah, dz.s., ukazati Svojim poslanicima, iskrenim 
vjernicima, melekima, sehidima i drugim odabranim stvorenjima. Niko od njih nece se moci 
zauzimati niti posredovati prije nego sto im to Allah, dz.s., dozvoli: 

"Tog dana ce biti od koristi posredovanje samo onoga home Milostivi dopusti 
i dozvoli da se za nekoga govori. " 432 

Ljudi ce toga dana biti u velikoj potrebi da se neko od ugleda i vjere zauzme za njih kod 
Allaha, dz.s. Prolazit ce pored svih poslanika i moliti ih da se oni zauzmu za njih, ali ce ovi, 
svi odreda, to odbiti i uputiti ih na Muhammeda, s.a.v.s. 

Allah, dz.s., dopustit ce Svome poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., dasezauzimazasvoj 
ummet i to ce biti vid posebne pocasti prema njemu. Sefa'at spomenut u ovom hadisu jeste 
opci sefa'at koji obuhvata sve ljude, a na koji ce imati pravo samo Muhammed, s.a.v.s. 
ovoj vrsti sefa'ata govori se u slijedecem hadisu: "Svaki poslanik je imao pravo na dovu koja 
se prima i svi su oni pozurili da to pravo iskoriste. Ja sam svoju dovu ostavio da bude sefa'at 
za moj ummet na ahiretu." 433 

U hadisima se spominje da ce pravo sefa'ata imati i ucenjaci, sehidi, bogobojazni vjernici, 
meleki, Kur'an, Dzennet itd. Ibn-Madze prenosi od Osmana, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., 
rekao : "Pravo zauzimanja na Sudnjem danu imat ce tri grupe: poslanici, ucenjaci i sehidi." 434 

Muslim prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je cuo Poslanika, s.a.v.s., dakaze: "Ucite 



150 Islamskoznanje 

Kur'an, jer ce on na Sudnjem danu biti posrednik i zagovornik onima koji su ga ucili." 435 
A sto se tice meleka, o njihovom sefa'atu govori se u ovom ajetu: 
"A koliko na nebesima ima meleka cije posredovanje nikome nece biti od 

koristi, sve dok Allah to tie dozvoli onome kome On hoce i u korist onog kojim 

je zadovoljan." 436 

UVJETI SEFA'ATA 

Da bi neciji sefa'at bio primljen kod Allaha, dz.s., potrebno je ispuniti slijedece uvjete: 

- nece biti primljen sefa'at za one koji su Allahu druga pripisivali. Allah, dz.s., o tome 
kaze: 

"Allah nece oprostiti da Mu se neko drugi smatra tavnim, a oprostit ce 
manje grijehe od toga kome hoce" 437 ; 

- niko se nece moci ni za koga zauzimati bez Allahove dozvole i Njegovog zadovoljstva 
sa onim za koga se zauzima: 

"Toga dana ce koristiti posredovanje samo onoga kome Milostivi dopusti i 
dozvoli da se za nekoga govori" 438 ; 

- da onaj za koga se zauzima bude od iskrenih vjernika koji su jedino Allaha, dz.s., 
obozavali . '.../ oni ce se zauzimati samo za onoga kojim On bude zadovoljan, a 
oni su i sami, iz strahopostovanja prema Njemu, brizni. " 439 

VRSTE SEFA'ATA 

Postoji vise vrsta sefa'ata. Neke od njih su samo vezane za Poslanika, s.a.v.s., neke za 
ostale poslanike, a neke za druge zagovornike i posrednike koje smo vec spomenuli. 

Prva i najveca vrsta sefa'ata jeste "veliki sefa'at" kojim je Muhammed, s.a.v.s., odlikovan 
nad ostalom svojom bracom poslanicima. Njegovo zauzimanje ce obuhvatiti sve ljude na 
"mevkifu" mjestu iskupa. Na torn mjestu ce se on zauzimati za sve ljude kod Allaha, dz.s., 
za olaksanje muka proisteklih iz duzine stajanja i iscekivanja. Mnogi mufessiri (komentatori 
Kur'ana) kazu da je ovaj sefa'at poznat u Kur'anu kao "el-mekamul-mahmud" 440 (hvale 
dostojno mjesto). 

Zauzimanje za one cija dobra i losa djela budu podjednaka (ashabul-e'araf), kako bi im 
se Allah, dz.s., smilovao i uveo ih u Dzennet. 

Posredovanje za neke koji su osudeni na boravak u Dzehennemu, da u njeg ne udu. 

Zauzimanje za pocinioce velikih grijeha koji su usli u Dzehennem, da izadu iz njega. 
Poslanik, s.a.v.s., kaze: 



Islamskoznanje 151 

"Moje zauzimanje ce biti za velike gresnike iz mog ummeta." 441 

Zauzimanje Poslanika, s.a.v.s., za svoga amidzu Ebu-Taliba, koji je umro kao 
mnogobozac, a pomagao je Resulullahu, s.a.v.s., zbog rodbinskih veza sa njim, pa ce ciniti 
sefa'at za njega da bude izveden iz dna Dzehennema i stavljen negdje na njegov kraj, pa ce 
mu tim biti ublazena kazna, a ipak ce mu se staviti, zbog sirka i nevjerovanja, dvije 
dzehenemske zeravice pod pete pa ce mu mozak kljucati. 442 

Zauzimanje da neki vjernici udu u Dzennet bez polaganja racuna. 

Zauzimanje za ulazak u Dzennet svih vjernika. 

Zauzimanje za povecanje stupnja dzenetlijama u Dzennetu iznad onoga sto su zasluzili. 



DZENNET I DZEHENNEM 

Dzennet i Dzehennem je Allah stvorio sa ciljem konacnog ishoda za vjernike i nevjernike. 
Nakon prelaska Sirat-cuprije vjernici ce u povorkama uci u Dzennet: 

"A oni koji su se Gospodara svoga bojali, u povorkama ce u Dzennet biti 
povedeni..." 443 

Nevjernici ce pasti sa Sirat-cuprije u Dzehennem koji se ispod nje nalazi: "/ onice u 
grupama u njega ulaziti..." 444 



DZENNET 

Prvo sto nam na urn pada kada mislimo o Dzennetu jesu uzivanja, smirenost duse, 
Ijepota dzenetskih pejzaza, hurije, rijeke od meda, mlijeka i vina koje ne opija, svila i kadifa 
itd. Dzennet jeste takav, ali ne samo takav. On je mnogo bolji, Ijepsi i ljudski razum njegove 
Ijepote ne moze pojmiti. Kao sto kaze Resulullah, s.a.v.s., u jednom hadisu: 

"Ono sto oko nije vidjelo, uho nije culo, niti je ikada nekome na urn palo." 445 



152 Islamskoznanje 



KO £E Ufr u dzennet? 

Ljudi i dzini mogu uci u Dzennet samo Allahovom miloscu, a nikako samo svojim djelima 
i onim sto su zaradili na dunjaluku od sevaba. Kaze Poslanik, s.a.v.s. : 

"Niko nece uci u Dzennet svojim djelima." Pabiupitan: "Zarniti, Allahov Poslanice?" Pa 
rece: "Cak ni ja, osim da me Allah, dz.s., obaspe Svojom miloscu." 446 

Ali ipak mozemo reci na osnovu onoga cime nas je obavijestio Uzviseni Allah, dz.s., i 
Njegov Poslanik, s.a.v.s., kome je obecan Dzennet, da ce u njega uci vjernici, oni koji su 
dobra djela cinili, pozivali Allahu, borili se za uzdizanje Allahove rijeci i uspostavljanje Njegovog 
zakona na Zemlji, koji su strpljivo podnosili ono sto ih zadesi na putu ispovijedanja vjere i koji 
su se samo Allaha bojali. To su robovi Milostivog, spomenuti u suri El-Furkan i na drugim 
mjestima u Kur'anu i sunnetu. 



KAKO IZGLEDA DZENNET? 

Na osnovu Kur'ana i hadisa znamo da je Dzennet prostran koliko nebesa i Zemlja: 
"I nastojte da zasluzite oprost Gospodara svoga i Dzennet prostran kao 
nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje. " 447 U njemu ce biti odaje za 
koje Uzviseni kaze: "A one kojise Gospodara svoga boje, cekaju odaje, svejedne 
iznad drugih sagradene, ispredkojih ce rijeke teci..." 448 U Dzennetu su: "...basce 
cije se rastinje penje i rasprostire po tlima..." 449 ZaWm mjesto u Dzennetu "Dzennetul- 
me'va - dzenetsko prebivaliste, "Dzennatu 'adn" - Edenski vrtovi itd. Na osnovu ovih imena 
i njihovih znacenja vidimo da ce u Dzennetu biti vise stupnjeva i da ce njegovi stanovnici biti 
na razlicitim polozajima. U slijedecim ajetima Allah, dz.s., spomenuo je neke od Ijepota 
Dzenneta: "A oni koji su se Allaha bojali, oni ce na sigurnu mjestu biti, usred 
basca i izvora, u dibu i kadifu obuceni i jedni prema drugima okrenuti. Eto, 
tako ce biti i Mi cemo ih hurijama, krupnih ociju, zeniti. U njima ce mod, 
sigurno, koju hoce vrstu voca traziti; u njima, poslije one prve smrti, smrt vise 
nece okusiti i On ce ih patnje u ognju sacuvati, blagodat ce to od Gospodara 
tvoga biti; to ce, zaista, biti uspjeh veliki!" 450 



Islamskoznanje 153 



STANJE VJERNIKA U DZENNETU 

Stanovnici Dzenneta sastajat ce se sa svojom bracom i porodicom. Iz grudi dzenetlija 
bit ce odstranjena zloba. Zbog toga nece biti bolesti kakve su zavist, mrznja, smutnja, 
potvore itd. Bit ce sigurni, moci ce da jedu i piju sto im dusa pozeli. Posluzivat ce ih mlade 
sluge nalik na biser skriveni. 

Pored njih ce rijeke teci i bit ce okruzeni vocem svakovrsnim. Temperatura u njemu je 
ujednacena, nece ni hladnocu ni zegu osjetiti. Moci ce da se setaju po Dzennetu, da 
razgovaraju s kim god zele. Govorit ce samo ono sto je dobro, a pozdrav ce biti selam. U 
njemu ce vjecno boraviti. 



DZEHENNEM 

Za razliku od Dzenneta, ovdje nam prvo na um padne ogromna i velika vatra u kojoj ce 
se ljudi vjecno prziti. Dzehennem jeste takav, ali i jos vise strasniji i zesci. 

KO ce u njega uci? 

Onaj koji je dao prednost dunjaluku i njegovim slastima, bio ustrajan u nevjerovanju i 
poricanju prozivljenja: 

"Oni su prije toga raskosnim zivotom zivjeli i uporno teske grijehe cinili i 
govorili: Zar kad umremo i zemlja i kosti postanemo, zar cemo zbilja biti 
ozivljeni?'" 451 

Oni koji su bili gluhi pored sluha i razuma, oni koji su bili slijepi pored vida i oni koji su 
poslanike u laz utjerivali: 

"Da smo slusali Hi razmisljali, ne bismo mectu stanovnicima Dzehennema u 
ognjubili!" 452 



KAKO IZGLEDA DZEHENNEM? 

Dzehennem jeopisaoPoslanik, s.a.v.s., rekavsi: 

"Vasa vatra je samo jedan od sedamdeset dijelova dzehenemske vatre." Neko rece: 
"Allahov Poslanice, i ona 453 je, zaista, dovoljna." Poslanik, s.a.v.s., rece: "Dzehenemska 



154 Islamskoznanje 

vatra je zesca od dunjalucke 69 puta, svaki joj je dio ravan po temperaturi." 454 

Dunjalucka vatra spaljuje onog ko ude u nju, te osoba umre i time prestaje bol. 
Dzehenemskavatrajestalanbolnjenimstanovnicima: 

"Oni nece biti na smrt osudeni, i nece umrijeti, i nece im se patnja u njemu 
ublaziti." 455 

Kad god im jedne koze izgore, Allah ih zamijeni drugima da ponovo kusaju kaznu: 

"One koji ne vjeruju u dokaze Nase Mi cemo sigurno u vattu baciti; kadim se 
koze ispeku, zamijenit cemo im ih drugim kozama da osjete pravu patnju. 
Allah je zaista si Ian i mudar. " 4S6 

I u Dzehennemu ima hrane, ali je ta hrana ovako opisana u Kur'anu: 

"Drvo Zekkum bit ce hrana grjesniku, u trbuhu ce kao rastopljena kovina 
vreti." 457 

U njemu ima i pica, ali je to gnojna tecnost: 

"Pred njim ce Dzehennem biti - i on ce biti pojen odvratnom kapljevinom, 
much ce se da je proguta, ali je nikako nece mod prozdrijeti i smrt ce mu sa 
svih strana prilaziti, ali on nece umrijeti; njega ce teska patnja cekati. " 45S 

Ima i odjece ali je i ona od vatre: 

".... onima koji ne budu vjerovali bit ce odjela od vatre skrojena,... ", 4S9 
ihladovineod vatre: 

"Nadnjima ce bitinaslage vatre, a iispodnjih naslage;..." 460 

STANJE NEVJERNIKA U DZEHENNEMU? 

Bit ce privodeni u njega u grupama. Dzehennem ce se rasplakati i rasrditi od njihovog 

nevjerstva, ustrajnosti u kufru i neslijedenju Poslanika, s.a.v.s. 
Ulazitcenasedamvrata: 

"Ona ce iznad njih biti zatvorena, plamenim stupovima zasvodena. " 461 
Bit ce bacani u njega kroz tjesnac vezanih ruku, okovani u okove i sindzire i baceni u 

oganjrazbuktali: 

"Mi smo za nevjernike okove i sindzire i oganj razbuktali pripremili. " 462 
Najblaza je kazna u Dzehennemu da se covjeku stavi zeravica ispod stopala, a od nje 

ce mu mozak kljucati. 463 



Islamskoznanje 155 

VIDENJE ALLAHA 
(NA SUDNJEM DANU) 

Svako ko vjeruje u Allaha, dz.s., i boji Ga se, zarko zeli da vidi svoga Gospodara. Kur'an 
i sunnet nas upucuju na to da ce vjernici vidjeti svoga Gospodara i to svojim ocima kao sto 
vide mjesec u noci ustapa. A to znaci jasno i bez poteskoce. 

Videnje je Allaha vjeciti cilj iskrenih i bogobojaznih vjernika. Ta pocast je samo za njih. 
Kaze Uzviseni Allah: 

"Toga dana ce neka lica blistava biti, u Gospodara svoga ce gledati. " 464 
Ovaj ajet govori o videnju Allaha na Sudnjem danu, a ajet: 
"Pogledi do Njega ne mogu doprijeti... " *" 
govori da se Allah ne moze vidjeti na dunjaluku. 

I kaze Uzviseni: 
"Uistinu, oni ce toga dana od Gospodara svoga zaklonjeni biti. " 466 
U ovoj suri Allah, dz.s., govori o onima koji su istinu poricali i cinili velike grijehe. Takvi Ga 
nece moci vidjeti na ahiretu, tj. On ce od njihovih pogleda biti zaklonjen. Iz ovoga se zakljucuje 
da ce Ga svi oni koji nisu takvi vidjeti i da On nece od njih biti zaklonjen. Ovo se u usuli fikhu 
zove "mehfumul-muhalefe" (dokaz suprotnog shvatanja). 467 

Za ajet: "One koji cine dobra djela ceka ih nagrada, i vise od toga..., " 46H 

Poslanik, s.a.v.s., rekao je da "nagrada" jeste Dzennet, a da "/ vise od toga"jeste 
gledanje u Allahovo lice. 469 

"U njemu (Dzennetu) imat ce sto godzazele - a odNas i vise. " 470 AI ija , Enes ibn 
Malik i drugi ashabi su rijeci: "a odNas i Wse"protumacili kao videnje Allaha. 471 

HADISI VIDENJU ALLAHA 

Ibn Abdil-Berr prenosi svojim lancem prenosilaca od Dzerira ibn Abdullaha koji kaze: 
"Jedne noci dok smo sjedili sa Poslanikom, s.a.v.s., pogledao je u Mjesec u noci ustapa i 
rekao: 'Vi cete vidjeti svog Gospodara kao sto vidite ovo (Mjesec). Nece vas nista sprijeciti 
da Ga vidite.'" 472 Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se: "Ashabi su rekli: Allahov Poslanice, 
hocemo li vidjeti svog Gospodara na ahiretu?' On je odgovorio: 'Da li vas ista ometa da vidite 
Mjesec u noci ustapa?' 'Ne, Allahov Poslanice', rekli su. A da li vas sta ometa da vidite 
Sunce kada nema oblaka?' 'Ne, Allahov Poslanice!' 'E, tako isto cete Njega vidjeti...'" 473 



156 Islamskoznanje 



Sesti manski Sart 



VJEROVANJE U KADA' I KADER 

Sesti i posljednji temelj na kome se zasniva islamsko vjerovanje jeste vjerovanje u kada' 
i kader. Kao sto je vec spomenuto u hadisu koji se prenosi od Omera ibnul-Hattaba, Dzibril 
je pitao Poslanika, s.a.v.s., o imanu pa mu je odgovorio: "Iman je da vjerujes u Allaha, 
Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i da sve sto se dogada i zbiva, bilo dobro ili 
zlo, biva s Allahovim odredenjem." 474 

Iz njega vidimo da ne vrijedi vjerovanje u Allaha, dz.s., bez vjerovanja u kada' i kader. 

Prva generacija muslimana (ashabi) najbolje su shvatili kada' i kader. Oni su bili visokog 
odgoja prema svome Gospodaru i Njegovu Poslaniku, s.a.v.s. Ugledat cemo se na njih u 
shvatanju kada' i kadera i u tome ih slijediti. Tako cemo se spasiti zablude i postici Allahovo 
zadovoljstvo i uputu. 

Uzviseni Allah, dz.s., odredio je sudbine stvorenja i sve sto ce se desiti prije nego se 
desilo jos u ezelu (praiskonu). On je znao sta ce se desiti, dogoditi u odredeno vrijeme i na 
koje nacine i oblike ce se to ostvariti pa se, stoga, sve odvija onako kako je On odredio. 

ZNACENJE "KADA'A I KADERA" 

Kada' i kader na osnovu svega izlozenog jesu dva povezana pojma koja uzajamno 
proizilaze jedan iz drugog i ne iskljucuju se, jer jedan od njih ima funkciju temelja, a to je 
"kader", a drugi je na mjestu kuce, a to je "kada' ". Ko pokusa da ih razdvoji srusit ce kucu. 

Prema tome, sada mozemo izvuci jednu kracu definiciju kada' i kadera i reci: "Kader je 
Allahova odredba i plan a kada' je Allahova prakticna sprovedba toga plana u djelo." 

Poznati alim, nas savremenik, Ali Tantavi je u svojoj knjizi "Opci prikaz vjere islama" 
ovako to iskazao: "Na zgradama koje se podizu, objesi se ploca na kojoj pise: Projektant, 
inzenjer,... izvodac radova, poduzetnik... itd. Inzenjer crta plan, odreduje visinu zgrade, 
debljinu zidova, materijal koji ce upotrijebiti, postotaksvakog od njih, zatim gdje ce biti vrata, 
prozori. Ovo je primjer kadera. Poduzetnik realizuje ono sto je odredio inzenjer. To je primjer 
kada'a. I jedno i drugo su iskljucivo u Allahovoj, dz.s., kompetenciji. I kao sto inzenjer moze 
napraviti izmjene u detaljima plana tako je i Allah, dz.s., iz milosti ucinio dovu i sadaku 



Islamskoznanje 157 

uzrokom uklanjanja necega sto je bilo odredeno. Jedino ga je On odredio i jedino ga On, ako 
hoce, ukidadovom." 475 

Vjerovanje u kada' i kader zasniva se na cetiri temelja; kod koga se nadu sva cetiri, 
upotpunio je svoj iman u odredenje, a kod koga bude nedostajao jedan ili vise, njegovo 
vjerovanje u odredenje je nepotpuno. Ta cetiri temelja su : 

1 . vjerovanje u Allahovo sveobuhvatno znanje; 

2. vjerovanje da je Allah u Levhi-Mahfuzu zapisao sve pojave i dogadanja do Sudnjeg 
dana; 

3. vjerovanje u Allahovu volju i Njegovu potpunu moc, staje htio, bilo je, a sta nije htio, 
nijenibilo; 

4. vjerovanje da je Allah stvorio sve sto postoji i da On nema sudruga u stvaranju. 



1. VJEROVANJE U ALLAHOVO 
SVEOBUHVATNO ZNANJE 

Prvi se temelj ogleda u Allahovom savrsenom i vjecnom znanju kojim je odredio bit 
svemu sto je htio da stvori i precizno dao osobine stvorenjima koja je zelio stvoriti. Sve ovo 
je vec od prije bilo zapisano u "Levhi-Mahfuzu" 476 , knjizi u kojoj su navedene Njegove rijeci 
(odredbe) kao sto su: obim nebesa i Zemlje, njihova medusobna udaljenost, nacin formiranja, 
svijet i pojave, zakoni izmedu njih i u samim njima. Sve je to zapisano Njegovim savrsenim 
i neogranicenim znanjem, potpuno precizno i u detalje razradeno. Svemu tome jesu svjedok 
stvarnost i dogadanja koja se podudaraju sa znanjem koje je ranije zapisano. Pod kaderom 
podrazumijeva se i misli na prethodno odredenje onog sto je vec bilo u Allahovom znanju, a 
isto tako odnosi se i na ono sto je Allah stvorio i uredio na nacin koji Mu je vec od prije poznat. 



2. ALLAH JE U LEVHI-MAHFUZU 
ZAPISAO SVE POJAVE I DOGADAJE 

Muslim u svom "Sahihu" od Abdullaha ibn Amra ibn Asa biljezi da je ovaj rekao: "Cuo 
sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da kaze: 

'Allah je zapisao sudbine stvorenja 50 000 godina prije stvaranja nebesa i Zemlje, a 
Njegovo prijestolje je bilo na vodi.'" 477 



158 Islamskoznanje 

3. VJEROVANJE U ALLAHOVU SVEOBUHVATNU 
VOLJU I DJELOTVORNU M06 

Ovaj nas temelj obavezuje na vjerovanje u Allahovu djelotvornu volju i potpunu moc. 
Ono sto je Allah htio, bilo je, a ono sto nije htio, nije ni bilo. Nikakav pokret ni mirovanje na 
nebesima i na Zemlji ne bivaju bez Njegove volje. U Njegovoj vlasti biva samo ono sto On 
zeli. 

Kaze Uzviseni Allah, dz.s.: 

"A vi ne mozete nista htjeti osim htjenjem (odredbom) Allaha, Gospodara 
svjetova." 478 

"Kada bismo im meleke poslali i kad bi im mrtvi progovorili, i kad bismo 
pred njih ocigledno sve dokaze sabrali - oni opet ne bi vjerovali, osim ako bi 
Allah htio." 479 

"A da je Cospodar tvoj htio, oni to ne bi ucinili. " m 

"Izato On moze, kadnesto hoce, samo za to rekne Budi, i ono bude. " m 

"Onoga koga hoce, Allah ostavlja u zabludi, a onoga koga hoce, na praviput 
izvodi." 482 

Ono sto je Allah htio, stvorio je i to opstoji Njegovom moci, a ne svojom sposobnoscu i 
spretnoscu. 



4. VJEROVANJE DA JE ALLAH 
STVORIO SVE STO POSTOJI 

Allah, dz.s., stvorio je sve i odredio svemu njegova svojstva i pokrete kao sto kaze 
Uzviseni Gospodar: 

"Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim. " 483 

Rekaoje: 

".../ Kojije sve stvorio i kako treba medio. " m 

Ibrahimu, a.s., kaze da je rekao svom narodu: "Allah stvara i vas i ono sto 
napravite." 485 



Islamskoznanje 159 

sustina vjerovanja u kader 

Vjerovanje u kader pociva na tome da je Allah znao sve sto ce biti, sve zapisao, to htio 
i stvorio tako da ljudski razum moze ove cinjenice vrlo lahko i bez ikakvih poteskoca 
prihvatiti. Pitanje istrazivanja tajanstvenosti kadera i poniranje u njegove dubine sputava i 
rasipa snagu uma, a takoder i pokusaj da se shvati sustina Allahovog znanja, pisanja, volje 
i stvaranja te traganje za sustinom Allahovih sifata (svojstava); kako ona funkcionisu i kako 
se mogu razumom dokuciti? Sva ova pitanja koja smo naveli, spadaju u gaib (nevidljivo), i 
obavezni smo u njih vjerovati. Svaki pokusaj da se dopre do njihove sustinske spoznaje 
pada u vodu jer Allah ovu vrstu znanja nije otkrio ljudima. Nije dozvoljeno pitati o sustini 
kadera, a onaj koji traga za tim odgovorom jeste kao onaj koji pokusava odgonetnuti sustinu 
toga kako se Allah nadvisio nad Svojim Arsom. 

PRAVDANJE KADEROM 

Iz neshvatanja sustine vjerovanja u kader razvile su se brojne besplodne rasprave. 
Grjesnik koji je pocinio ubistvo tako se pravda kaderom jer na pitanje zasto je ubio covjeka, 
on kaze: "Zato sto mi je to predodredeno jos u Levhi-Mahfuzu." Naravno, covjek koji vjeruje 
ispravno u Allaha, dz.s., odbacit ce ovakav njegov argument i reci mu da nije u pravu iz vise 
razloga: u momentima prije ubistva, da li je ova osoba znala da je njoj predodredeno da ce 
ubiti covjeka? Naravno da nije znao. Pa kako onda ide da izvrsi presudu kadera o kojoj nista 
nije znao? Odnekud je, ipak, morao doci poticaj za ubistvo. Odakle je dosao ako nije zavirio 
u Levhi-Mahfuz i vidio da mu je tamo predodreden? Dosao je iz njega samog, iz njegove 
slobodne volje i on ce za ovo ubistvo odgovarati i nece se moci pravdati kaderom. 

OPASNOST RASPRAVE KADERU 

Nasi su razumi ograniceni i Allah, dz.s., stvorio ih je radi upravljanja ovim svijetom, a ne 
da istrazuju nepoznato (gajb) koje ne zna niko osim Njega. Jedna od tih gajb stvari jeste i 
sustina stvaranja ljudskih djela i volje od Allaha. Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i zabranio 
upustanje u polemiku o kaderu. Jednog danase Poslanik, s.a.v.s., strasno naljutio kadaje 
zatekao ashabe kako raspravljaju o kaderu. Lice mu se zacrvenje te je rekao: "Zar sam 
vam ovo naredio, ili zar sam radi ovoga poslan? Zaista su oni prije vas propali i bili unisteni 
kada su poceli raspravljati o ovoj stvari, zaklinjem vas da o tome vise ne diskutujete!" 486 



160 Islamskoznanje 

Ashabi, neka je Allah, dz.s., sa njima zadovoljan, odazvali su se odmah i prihvatili 
uputstvo i naredbu Poslanika, s.a.v.s., i nije poznato daje neko od njih o kaderu vise 
raspravljao. 

Jedan covjek dosao je Aliji, r.a., i upitao gao kaderu, nasto mu jeon odgovorio: "Tajna 
Allaha te se nemoj beskorisno truditi daje spoznas." 487 

Ove rijeci nam prikazuju svu bit bespotrebnog ulaska u raspravu o Allahovom, dz.s., 
kaderu. 



GAJB - NEVIDLJIVI SVIJET 

Razlika je medu ljudima u vjerovanju u nevidljivo. Tu se razdvajaju vjernici i nevjernici. 
Oni koji vjeruju u nevidljiv svijet na osnovu toga sto je to kazao Allah i Njegov Poslanik, oni 
su vjernici i iznad su onih koji vjeruju samo u ono sto vide. Zato je prvo svojstvo bogobojaznih: 

"...koji vjeruju u nevidljivo. " m 

Gajb u koji smo duzni vjerovati jeste sve ono sto je Allah, dz.s., spomenuo u Kur'anu kao 
i Njegov Poslanik, s.a.v.s., u vjerodostojnim (sahih) hadisima, a u sto spada: vjerovanje u 
meleke, dzine, sejtane, knjige, poslanike, Sudnji dan, polaganje racuna, nagradu i kaznu, 
kada' i kader, zatim ono sto je vezano za stvaranja nebesa i Zemlje, covjeka i svega ostalog 
za nas, nevidljivog i nedostupnog nasim culima. 

Materijalisti ne vjeruju u svijet gajba. Njihovo je osnovno pravilo da vjeruju samo u ono 
sto vide i svojim culima registruju. Njihovu je smijesnu teoriju veoma lahko oboriti, jer oni 
vjeruju i u stvari koje ne vide, kao sto je, npr. postojanje misli, osjecaja, snova, postojanje 
struje, itd. 

Postoji nekoliko vrsta gajba: 

1 . gajb koji se desio davno prije nas i kojem mi nismo bili svjedoci, ali su ga dozivjeli drugi 
ljudi. Takav slucaj je sa zivotom drevnih naroda: Rimljana, Asiraca, Osmanlija itd. Oni su za 
nas gajb zato sto mi nismo bili svjedoci njihova vremena i nismo ih vidjeli; 

2. gajb koji niko od ljudi nije dozivio niti vidio. To je gajb vezan za stvaranje nebesa i 
Zemlje, prvog covjeka itd; 

3. gajb kojeg osjetila ne mogu spoznati niti urn o njima moze prosudivati. Takav gajb jesu 
Allahova svojstva, meleki, dzini, sejtani, Sudnji dan, buducnost, itd. 

Postavlja se pitanje, kako mogu meteorolozi prognozirati kakvo ce vrijeme biti kada oni 
ne poznaju gajb. Odgovor je jednostavan. Njihov posao svodi se naobavjestavanje o kisi 
nakon pojave predznaka i njenog potpunog stvaranja u oblacima i oni time nista novo nisu 
rekli. Metereolozi vide oblake koji su vec spremni da spuste kisu i na osnovu ustaljenih 
Allahovih zakona u prirodi pretpostavljaju gdje ce se oni usmjeriti. Za metereologe se ne 



Islamskoznanje 161 

moze reci da su vidjeli gajb, nego su samo vidjeli uzroke kise pomocu sprava prije nego sto 
su drugi primijetili. 



VELIKI GRDESI 



Postoji dvadesetakdefinicija velikih grijeha i svaka od njih na svoj nacin govori o opasnosti 
posljedica njihovog cinjenja. Medu islamskom ulemom najpoznatija i najrasirenija definicija 
jeste ova: 

"Svaki grijeh koji za sobom povlaci strogu serijatsku kaznu na dunjaluku (kao na primjer 
smrtnu kaznu zbog namjernog ubistva nevine osobe ili zbog razbojnistva), ili prijetnju na 
ahiretu ili Allahovo prokletstvo i srdzbu." 489 

Duznost i nuzno je onome ko ucini veliki grijeh da se odmah i sto prije pokaje Uzvisenom 
Allahu, dz.s., (tevbu ucini) i da vrati ljudima njihova prava. Stav ucenjaka ehli-sunneta u 
pogledu pocinioca velikog grijeha jeste da on njime ne izlazi iz vjere (osim sirka) i to pod 
uslovom da ga ne smatra dozvoljenim. Takva osoba i ako bude usla u Dzehennem, nece 
vjecno boraviti u njemu ako je bila musliman. Taj je ipak vjernik, ali sa manjkavim imanom. 
Ukoliko je pocinio takve grijehe, a nije se pokajao za njih prije smrti, njegov slucaj je u 
Allahovoj volji. Ako mu oprosti, uci ce u Dzennet, a ako ne, neko vrijeme ce boraviti u 
Dzehennemu i biti kaznjen za grijeh prema njegovoj tezini, a poslije ce Allahovom miloscu 
uci u Dzennet, jer ispravni vjernik u Allahovu jednocu (tevhid) nece vjecno boraviti u vatri. 

Mnogi su pokusavali, na osnovu poznatih kriterija, da odrede tacan broj velikih grijeha. 
Jedni su misljenja da je njihov broj sveden na sedam grijeha koji su spomenuti u ovom 
hadisu: Poslanik, s.a.v.s., kaze: 

"Cuvajte se sedam grijeha koji vode u propast!" - "Koji su to, Allahov Poslanice?" - 
upitase ashabi. "Sirk (pridruzivanje Allahu drugih bozanstava), sihir, ubistvo bez opravdanog 
razloga, jedenje imetka siroceta, kamata, povlacenje sa bojnog polja i potvora cednih i 
postenih mu'minki" - odgovori Poslanik, s.a.v.s. 490 

Naravno, navedeni grijesi jesu veliki grijesi ali ne i jedini. Pored njih postoji jos mnogo 
slicnih. Neki ucenjaci, kao sto je imam Semsuddin ez-Zehebi 491 , navelisu oko sedamdeset 
velikih grijeha. Spominjanje odredenih velikih grijeha u hadisima, kao sto je ovaj, ne znaci 
njihovo svodenje na odredeni broj. Po spomenutoj definiciji mozemo odrediti sta je veliki 
grijeh, a Allah, dz.s., najbolje zna o svemu tome. 

Nasa duznost je da ih se cuvamo i pazimo da u njih ne zapadnemo, da ne smatramo 
neke grijehe beznacajnim i da ne ustrajavamo u njima, jer ustrajavanje u malim grijesima 
pretvara se u veliki grijeh. Grijeh je, ipak, grijeh i koliki god bio, Allahu nije drago da se on cini. 
Poslanik, s.a.v.s., kaze: 



162 Islamskoznanje 

"Kada covjek pogrijesi, na njegovo srce stavi se crna tacka, a ako se pokaje i odustane 
od tog grijeha i zamoli oprost, oslobodi se njegovo srce i postane cisto. Ako se tome grijehu 
ponovo vrati, poveca mu se crnina na srcu i ono postane potpuno crno. To je talog srca koji 
je Allah spomenuo u Kur'anu: "A nije tako! Onostosu radili prekrilo je srca njihova." 
(ElMutaffifun: 14) 492 



PRIMJERI VELIKIH GRIJEHA 

1 . Obozavanje nekog drugog mimo Allaha; 2. nepouzdavanje u Allaha i zapadanje u 
ocaj; 3. trajno grijesenje, makar i u manjim stvarima; 4. ubistvo bez opravdanog razloga; 5. 
neposlusnost roditeljima; 6. krivo svjedocenje; 7. kriva zakletva; 8. kleveta moralno ciste 
osobe; 9. uzurpacija imetka siroceta; 1 0. lihvarstvo; 1 1. krada; 12. zinaluk(blud); 13. pijenje 
alkohola; 14. bijeg sa bojnog polja 15; ostavljanje namaza; 16. samoubistvo; 17. sihr; 
nedavanje zekata; 18. neobavljanje hadza ako je u mogucnosti; 19. prekidanje rodbinskih 
veza; 20. laz na Allaha, dz.s.; 21 . uzimanje i davanje kamate; 22. kockanje; 23. laz; 24. 
nevladanje po Allahovim zakonima; 25. oponasanje zena od muskaraca i obratno; 26. 
neciscenje poslije mokrenja; 27. skrivanje znanja; 28. ogovaranje; 29. prenosenje tudih 
rijeci; 30. prevara-varanje; 31. neispunjavanje obecanja; 32. vjerovanje vracaru; 33. 
uznemiravanje susjeda; 34. oblacenje svile i zlata (muskarcu), itd. Ovo su neki veliki grijesi 
kojih se moramo kloniti. 



MALI GRIJESI 

Svi grijesi za koje ne slijedi odredena serijatska kazna na dunjaluku niti Allahova prijetnja 
i srdzba na ahiretu ubrajaju se u male grijehe. To su, ustvari, oni grijesi cije cinjenje je van 
kriterija velikih grijeha. Evo nekih primjera malih grijeha: ne pozdraviti muslimana islamskim 
pozdravom; razgovarati u vrijeme ucenja Kur'ana, ezana, ikameta, itd. Nazvani su malim 
grijesima zato sto ih ne slijedi direktna kazna, ali, ipak, njihovo konstantno cinjenje vodi 
velikom grijehu, kao sto smo vec spomenuli. 



Islamskoznanje 163 



ET-TEVBA - POKAJANJE 

Veliki broj islamske uleme smatra da je tevba vadzib grjesniku i da ona ima svoje uvjete 
koje treba ispuniti da bi bila primljena. Allah, dz.s., ostavio je mogucnost svakom grjesniku 
da se pokaje dok je jos na dunjaluku, jer je znao da je covjek slab i da ce ciniti grijehe. 
Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Svi ljudi grijese, a najbolji medu grjesnicima jesu oni koji se iskreno 
pokaju i grijeha se produ." 493 

Uvjeti primanja tevbe su: 

1 ) da covjek prestane ciniti odredeni grijeh; 

2) da se kaje zato sto ga je pocinio i zamoli Allaha za oprost; 

3) da odluci da se vise nikada nece vratiti tome grijehu; 

4) da njegovo kajanje bude iskreno i samo radi Allaha, a ne zbog necega drugog; 

5) da tevba uslijedi prije smrtnog casa kao sto kaze Uzviseni Allah u Kur'anu: "Uzaludno 
je kajanje onih koji cine losa djela, a koji, kadse nekom od njih priblizi smrt, 
govore: 'Sadse zaista kajem!', a i onima koji umru kao nevjernici. Njima smo 
bolnu patnju pripremili" 494 ; 

6) postoji i poseban uvjet, a to je ako je odredenim grijehom uzurpirano pravo nekoga, 
potrebno je nadoknaditi stetu doticnom ili se na neki drugi nacin izmiriti ili od njega zatraziti 
oprost. 495 

KUFR - NEVJERSTVO 

Jezi5ko zna5enje kufra je: 

"pokrivanje necega necim". Odatle je doslo u stvarnom znacenju kufra da je to pokrivanje 
istine neistinom. Dokaz ovakvog definisanja nalazi se i u Kur'anu: "...primjerza tojeste 
bilje ciji fast poslije kise odusevljava zemljoradnike..." 496 

U ovom ajetu za zemljoradnike je upotrijebljen izraz "kuffar"- mnozina od kafir, zato sto 
zemljoradnik zemljom pokriva sjeme. 497 

Serijatsko - terminoloSko znaCenje: 

Kufr je negiranje jedne od nuznih vjerskih istina zastupljenih u Kur'anu i sunnetu kao sto 
su Allah, Kur'an, meleki, Dzennet, Dzehennem, poslanici, itd. Ova vrsta nevjerstva jeste iz 
uvjerenja i slobodnog ljudskog izbora. Allah, dz.s., kaze u Kur'anu: 

"A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete Nase poricali bit ce stanovnici u 
vatri; u njoj ce vjecno ostati, a to ce uzasna sudbina bitil" 49S 



164 Islamskoznanje 

Druga vrsta nevjerstva jeste nevjerstvo djelom, a to je: ostavljanje odredenog djela cija 
je obaveznost cinjenja naredena jednim od dva vjerska izvora (Kur'an i hadis). Za primjer 
ovakvog kufra ucenjaci navode ostavljanje namaza. A kao dokaz za to uzeli su ovaj kur'anski 
ajet: "...vjemicima je natedeno da u odredeno vrijeme namaz oba vljaju. " 4W Zatim 
hadis koji pojasnjava gornji ajet, a u kome Poslanik kaze: "Izmedu covjeka i nevjerstva je 
ostavljanje namaza." 500 Ovdje postoji razilazenje medu muslimanskom ulemom u pogledu 
izvodenja ove vrste kufra iz vjere. Jedni kazu da i on kao i kufr iz uvjerenja izvodi iz vjere, 
te da bi covjek ponovo usao u vjeru, treba uciniti isto kao i onaj koji prvi put prima islam. 
Drugi kazu da je osoba koja ostavlja namaz bez opravdanog razloga, ali vjeruje da je on 
obavezan, veliki grjesnik - sto znaci da ne izlazi iz vjere. Medutim, i on je duzan pokajati se 
za svoj grijeh. Ukoliko ostavlja namaz i vjeruje da on nije obavezan niti propisan, u torn 
slucaju je od onih kojima je zaprijeceno vjecnim boravkom u vatri. 

Kazna za nevjerstvo jeste vjecni boravak u Dzehennemu. Ako covjek primi islam prije 
smrti i pokaje se, iskrena tevba brise ono sto je uradeno prije. 



SlRK 



Jezicko znacenjesirkaje: partnerstvo, udruzivanje. 
Serijatsko-terminolosko znacenje: Postoji sirk iz uvjerenja i sirk djelom. 

1) Sirkje: smatrati da pored Allaha postoji josjedan ili vise bogova koji zasluzuju da budu 
obozavani. Onaj koji vjeruje u ovakvu tvrdnju i umre kao takav vjecno ce boraviti u 
Dzehennemu, kao sto Allah kaze: "Allah nece oprostiti da Mu se neko drugi smatra 
tavnim, a oprostit ce manje grijehe od toga kome hoce... " m 



PODJELA SlRKA 



SIRK U ULUHIJJETU 

Ova vrsta u sebi sadrzi dvije podvrste, a to su veliki i mali sirk. 

Veliki sirk znaci da osoba pored Allaha uzme sebi nekog drugoga za boga kome ce 
robovati, zrtvovati, moliti, bojati ga se, ili mu upucivati bilo koju drugu vrstu ibadeta. Takav 
sirk cinili su mekanski musrici. Oni su za svoje bogove, obozavajuci ih, govorili: 



Islamskoznanje 165 

"...Ovo su nasi zagovornici kodAllaha. " "Red: Kako da Allahu kazujete da 
na nebesima i na Zemlji postoji nesto, a On zna da ne postoji! ' Neka je hvaljen 
On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim. " 502 

"...mi im se klanjamo samo zato da bi nas sto vise Allahu priblizili... " m 

Od ove vrste sirka jeste i klanjanje i moljenje mrtvima koje ljudi uzese za bogove i 
posrednike na taj nacin sto od njih traze pomoc koja se samo od Allaha trazi. 

Ko god danas iz uvjerenja vjeruje da mu mrtav ili ziv covjek moze nastetiti ili korist 
pridonijeti bez Allahove volje, on spada u musrike. Svejedno je pri tome da li predmet 
obozavanja bio covjek, kamen, sejtan, melek, drvo ili nesto drugo. 

Ova vrsta ponistava djela. Allah kaze: 

"...A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono sto 
sucinili." 504 

"A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: Ako budes druge Allahu ravnim 
smatrao, tvoja djela ce sigurno propasti, a ti ces izgubljen biti. '" 50S 

Mali je sirk "svako djelo koje vodi u sirk pod uslovom da nije doseglo stupanj ibadeta." 
Ovaj sirk ne izvodi iz vjere, nego spada u velike grijehe. Primjer ovoga sirka je zakletva 
necim mimo Allaha, kao sto se u hadisu kaze: "Ko se zakune necim mimo Allaha pocinio je 
sirk." 506 Ovaj sirk moze biti i veliki ukoliko osoba koja ovo cini ima namjeru izraziti vjeru u 
drugo bozanstvo. On indirektno utice na covjekovu vjeru i narusava je. Osoba ne izlazi iz 
vjere, ali je u velikoj opasnosti. Njegova djela mogu biti ponistena zbog toga, umanjit ce mu 
se nagrada, itd. Jedan od hadisa koji o tome govore jeste i ovaj: "Ebu-Umame kaze: 'Dosao 
je covjek Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: 'Stamislis o covjeku koji je izasao u boj radi 
nagrade i spominjanja, sta njemu pripada?' Poslanik, s.a.v.s., kaze: 

'On nema nikakve koristi od toga djela.' Ponovio je to tri puta, a potom je rekao: 'Allah 
nece primiti ni jedno djelo od Svoga roba koje nije iskreno u ime Njega i radi Njega.'" 507 

Od Mahmuda ibn Lebida prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Najvise cega se 
bojim za vas jeste mali sirk.' Upitali su ga: 'A sta je to mali sirk?' 'Rija'- pretvaranje.' ' Kada 
Allah bude nagradivao ljude za njihova djela, reci ce: Idite onima radi kojih ste radili ova djela 
na dunjaluku. Pogledajte, da li ce vas oni nagraditi za njih.'" 508 

Nakon navodenja svih ovih hadisa mozemo konstatovati: ako su ova djela koja su izraz 
poslusnosti prema Allahu nazvana sirkom zato sto covjek voli da ga drugi vide, kako je tek 
tezak grijeh veliki sirk? 



166 Islamskoznanje 



SlRK U TEVHIDUR-RUBUBIJJETU 

To je da smatramo da su covjek ili priroda ili bilo sta drugo samostalni cinioci u djelima. 
Naprimjer da kazemo da Sunce sija samo od sebe bez Allahove narebe ili volje. Takav sirk 
je prisutan i kod svih onih koji vjeruju da pored Allaha ima neko drugi samostalan ko 
opskrbljuje, daje kisu itd. Kao sto je Faraon za sebe rekao: "Ja sam Gospodar vas 
najveci!" 509 

IliNimrud Ibrahimu, alejhisselamu: "...Jadajemzivotismrt..." 510 
Ovo je veoma opaka vrsta sirka jer narusava cjelovitost vjere u jednog Boga. Kaderije 
koji kazu da covjek odreduje sudbinu dijelom spadaju u ovu vrstu sirka, zato sto negiraju da 
je Allah predodredio sve pojave i stvari. Uzviseni je Allah odgovorio zagovaracima ovakvih 
ideja u brojnim ajetima: "Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu nista da stvore, i 
sami su stvoreni, i koji im ne mogu pomoci niti mogu da pomognu sebi?" 511 



SIRK U TEVHIDUL-ESMAI VES-SIFAT 

Ova vrsta sirka djeli se na dvije vrste: 

1) poredenje Stvoritelja sa stvorenjima, kao onaj sto kaze da je Allahova ruka kao 
njegova ruka, ili Allahov vid kao njegov vid itd. To je sirk u koji su zapale mnoge zalutale 
sekte kao sto su "musebbihe". Allah, dz.s., im se obraca: 

"...nikonijekaoOn!...", 512 

"...a oniznanjem ne mogu Njega obuhvatiti";" 3 

2) izvodenje iz Allahovih lijepih imena naziva za njihova izmisljena bozanstva. Allah, 
dz.s., kaze: 

"Allah ima najljepsa imena i vi Ca zovite njima, a klonite se onih koji iskrecu 
Njegova imena - kako budu radili, onako ce bit! kaznjeni!" 5U 

Katade kaze da rijec "iskrecu" znaci "da sirk cine". 

A Ibn-Abbas rekao je da "iskretanje" znaci da covjek Allahovim imenima priziva Lata i 
Uzza'a. A Ibn-Dzurejdi kaze da su oni izveli ime Uzza od imena Aziz, a Lat od imena Allah. 515 



Islamskoznanje 167 

NIFAK (LICEMJERSTVO) 

Jezicko znacenje nifaka: pokazati i manifestovati ono sto se ne osjeca. 

Serijatsko-terminolosko znacenje nifaka: 

1 ) nifak iz uvjerenja, a on je: skrivanje nevjerstva koji je u srcu, a pokazivanje vjerovanja 
na jeziku. Smatra se da je ovakva osoba gora od samog kafira zbog upotrebe lazi, pretvaranja, 
ismijavanja itd. Allah za njih kaze: "Munafici ce na samom dnu Dzehennema biti i ti im neces 
zastitnikanaci." 516 

2) nifak djelom, a on znaci: da vjernik ima svojstva munafika koja su spomenuta u 
slijedecem hadisu: "Kod koga se nadu ova cetiri svojstva, on je munafik. A kod koga se 
nade jedno od njih, u sebi ima jedno od svojstava munafika dokle god ga ne ostavi: kada 
govori-laze, kada obeca-ne ispuni, kada mu se nesto povjeri-iznevjeri, a kada se prepire, 
prelazi sve granice u tome." 517 

Kada se nadu kod nekog neka od ovih pokudenih svojstava, to znaci da je njegov 
iman manjkav, a nikako da je na osnovu njih postao kafir. Duzan je osloboditi ih se i 
pokajatizanjih. 



HIDAJET (UPUTA) 



Hidajet ili upucivanje znaci "uputiti nekoga na dobro djelo - na pravi put". U suri El-Fatiha 
kaze se : "(Boze), uputi nas na pravi put!" Iz ajeta se vidi da je Onaj Koji upucuje na 
pravi put Allah, dz.s. U drugom ajetu On kaze: 

"Ti, doista, ne mozes uputiti na pravi put onoga koga tizelis uputiti - Allah 
ukazuje na pravi put onome home On hoce, i On dobro zna one koji ce pravim 
putem poci." " 8 

Posao je svih poslanika ukazivanje i objasnjavanje pravog puta dok je uputa na prihvatanje 
toga puta i istine jedino u Allaha, dz.s. 

Suprotno hidajetu jeste dalalet (zabluda), koja ima znacenje "odvesti nekoga na 
stranputicu". U serijatskom znacenju ona glasi ovako: "Skrenuti sa puta kojeg je propisao 
Allah, dz.s." Kaze se "pogresno ga je uputio", tj. ucinio je da luta. U Kur'anu se kaze: "...a 
koga Allah u zabludu dovede, niko ga na pravi put ne moze uputiti. " m 



168 Islamskoznanje 



LUERATURA 



Besim Korkut, "Kur'an s prevodom" Poklon Kralja Fahda ibn Abdil-Aziza Ali Sauda, stampano 
uMedini1993.god. 

Ibn Ebil-'Izzel-Hanefi, "Serhul-akidet-Tahavijje" Izdavac EI-Mektebul-islami, Bejrut, 1983. god. 
Sedmo izdanje. 

Ahmed ibn Hanbel: "Musnedul-imami Ahmed ibn Hanbel", EI-Mektebul-islami, Bejrut, 

1985.god. 

Ibn-Hadzer: El-Askalani "Fethul-Bari Serhu Sahihil-Buhari", Darul-fikr, Bejrut. 

Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: "Et-Tergib vet-terhib minel-hadisis-serif", Darul- 

mektebetil-hajat, Bejrut, 1987. god. 

Ahmed ibn Ibrahim ibn Isa es-Serki: "Serh Kasideti Ibnil-Kajjim", El-mektebul-islami, Bejrut, 

prvo izdanje, 1962.god. 

Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim", Daru ihjait-turasil-arebi, 1972. god., i 
Darul-fikr, Bejrut, drugo izdanje, 1978. god. 

Es-sejh Muhammed Salih el-'Usejmin: "Serhul-akide el-vasitijje lisejhil-lslam Ibni Tejmijje", 
Dar Ibnul-Dzevzi, cetvrto izdanje 

Ali Tantavi: "Opci prikaz vjere Islama", Izdavac "Taibah International", Zagreb, 1 993. god. 
Preveli sa arapskog Enes Ljevakovic i Ibrahim Husic. 

Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", Darul-ma'rife, Bejrut, 
prvo izdanje, 1994.god. 

Ebu-Davud Sulejman ibnul-Es'as es-Sidzistani: "Sunen Ebu-Davud", Daru ihjait-turasil-arebi, 
Bejrut. 

Ebu-Fida Ismail ibn Kesir: "Tefsirul-Kur'anil-azim", Ed-Darul-masrijje El-Lubnanijje, prvo 
izdanje, 1988. god. 

Dr. Muhammed Ne'im Jasin: "El-lman - erkanuhu, hakikatuhu nevakiduhu", Biblioteka "Et- 
Takva", Zenica 1 995, god. Preveo sa arapskog dr. Zuhdija Adilovic. 

Es-Sejjid Sabik: "El-akaid el-islamijje", Darul-kitabil-arebi, Egipat, prvo izdanje, 1964. god. 

Dr. Omer El-Eskar: "Er-Rusulu ver-risalat", Mektebetul-felah, Kuvajt, trece izdanje, 1 985.god. 

Dr. Muhammed Ne'im Jasin: "El-lman, erkanuhu, hakikatuhu nevakiduhu", Amman, 
1985.god. 



Islamskoznanje 169 

Safijjurrahman el-Mubarekfuri: "Zapecaceni dzenetski napitak", Izdavac 

"Odred El-Mudzahid", prevelasaarapskog Subhija Hadzimejlic-Skenderovic 

Dr. Abdurrahman Re'fet El-Basa: "Iz zivota ashaba" Izdavac "Organizacija aktivne islamske 
omladine", Zenica 1 997. god. S arapskog Mirsad Sedic i Sabri Puska 

Dr. Muhammed Revvas Kal'adzi i dr. Sadik Kunejbi "Mu'dzemul-lugatil fukaha', Izdavac 
"Daru Nefais", Amman, 1 988 god. 

Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani "El-Akide el-lslamijje", Darul-Kalem- 

-Damask, sesto izdanje, 1992. god. 

El-Imam Malik ibn Enes: "El-Muvetta", Daru ihjait-turasil-arebi, 1988.god. 

Ebu-lsa Muhammed Ibn isa et-Tirmizi: "Sunen Et-Tirmizi", Daru ihjait-turasil-arebi, 

Dr. Fuad Sedic "Mali predznaci Sudnjeg dana." Izdata u Ammanu, 1 995. god. 

Muhammed Fuad Abdul-Baki u "El-Lu'lu' vel merdzan fima ittefeka alejhis-sejhan", 

Darur-rejjan litturas. 

Dr. Vehbet ez-Zuhajli: "Et-Tefsirul-munir", prvo izdanje 1 991 .god. Izdavac "Darul-fikr" Dam- 
ask. 

Ebul-Kasim Sulejman ibn Ahmed et-Taberani u "EI-Mu'dzemul-kebir", drugo izdanje, 
1984.god. Mektebetuz-zehra El-hadise, Mosal. 

Muhammed Hattab es-Subki: "Ed-Dinul-halis", Mektebetul-medeni, trece izdanje, 1964. god. 

Ebu-lsa Muhamed ibn Isa: "Sahih Et-Tirmizi biserhi Ibnul-Arebi", Darul-kitabil-arebi, Bejrut. 

Ibn-Madze: "Sunen Ibn Madze", Daru ihjait-turasil-arebi, 1 975. god. 

Ebu-Abdillah ibn Muhammed ibn Bettah el-Askeri: "El-lbane 'an seriatil-firekin-nadzijeh ve 
mudzanebetul-firekil-mezmumeh", Darur-rajeh, Rijad, 1988. god. 

Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: "El-Dzami'u li ahkamil-Kur'an", Muessetul El- 
Hatib 

Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibn Muhammed ibn Abdil-Berr "Et-Temhid lima fil-Muvettai 
minel-me'ani vel-esanid", stampano 1979. god. 

Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan el-Adzuri: "Es-Seri'a", izdavac "Ensaru Sunne 
Muhammedijje", 1950. god. 

Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: "El-ltikad ala mezhebisselef Ehlis-sunneti vel- 
dzema'ati", Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje 1984.god. 

Semsuddin ez-Zehebi: "Kitab El-Kebair" - Darul-Masrijje El-Lubnanijje, Kairo, drugo izdanje, 
1988. god. 

Es-Sefarini: "Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el-eserijje li serhi Ed-durre el- 



170 Islamskoznanje 

medijje fi akdil-firkatil-merdijje", drugo izdanje 1 982.god, Muessetul-hafikin, Damask. 

Ebu-Bekr Ahmed ibn Ali ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi: "Tarihu Bagdad ev medinetusselam", 
Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992.god. 

Muhammed ibn Abdil-Vehhab: "Usulul-iman", Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib. 

Ebul-E'ala el-Mevdudi: "Mebadi'ul-islam", drugo izdanje, 1 957.god. Mektebet sebabil-muslim, 
Damask. 

Medzduddin Ebus-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibnul-Esir el-Dzereri: "En-Nihaje fi 
garibil-hadis vel-eser". 

Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi: "Et-Tezkire fi ahvalil- 
mevtaveumuril-ahire", Darul-fikr, Bejrut. 



FIKH 



DEFINICIJA FKHA 
I PODJELA NJEGOV1H PROHSA 

Fikh je nauka koja proucava islamsko zakonodavstvo, proizaslo iz Objave koja je 
dostavljena posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu. Ta nauka ocjenjuje sve postupke 
punoljetnih ljudi sa serijatskog gledista i odreduje da li se neko djelo, po vjerskim propisima, 
mora ili ne mora, smije ili ne smije ciniti, je li ga slobodno ciniti, ili je neko djelo pohvalno ili 
ruzno raditi. 520 

Fikhski propisi dijele se na: 

1) fard - to je ono sto je Allah strogo i jasno naredio, i za cije se izvrsenje zasluzuje 
nagrada, a za neizvrsenje kazna. Fard se dijeli na: 

fardi-ajn - to su strogo naredene radnje svakom serijatski punoljetnom muslimanu i 
muslimanki licno, kao sto je npr. pet dnevnih namaza; 

fardi-kifaje jesu radnje koje su obavezni izvrsavati neki medu muslimanima, i ako jedan 
broj obaveznika tu duznost izvrsi, sa drugih je skinuta odgovornost. Ali ako to niko ne izvrsi, 
svi ce biti grjesni. Primjer za fardi kifaje jeste dzenaza-namaz; 

2) vadzib su radnje koje je Allah, dz.s., naredio da se cine, ali manje strogom ili manje 
jasnom naredbom nego sto je farz, za cije se izvrsenje zasluzuje nagrada, a za neizvrsenje 
kazna; kao sto je sadekatul-fitr 521 ; 

3) sunnet ili mendub su djela koja je Resulullah radio i preporucivao da se rade i za cije 
se izvrsenje zasluzuje nagrada, a za izostavljanje nema kazne 522 , osim kad se u cijelosti 
svjesno zanemari. Sunneta imamo dvije vrste: 

a) - muekkede (pritvrdeni), a to su djela koja je Poslanik redovno radio, te bismo zbog 
toga i mi trebali da ih radimo; kao sto je sabahski, podnevski aksamski i jacijski sunnet 
poslije farza te podnevski prije farza; 

b) - gajru muekkede (nepritvrdeni), a to su djela koja je Poslanik ponekad izostavljao, 
kao sto je ikindijski sunnet 523 ; 

4) mubah su djela koja nisu ni naredena ni zabranjena i cijim se radom ne zasluzuju 
nagrada niti kazna; kao sto je jelo, pice, hodanje itd. Medutim, ako se ovakva dijela cine sa 



174 Islamskoznanje 

lijepim nijjetom, zasluzit ce se nagrada. Naprimjer, ako covjek hoda sa nijjetom da ide u 
dzamiju, onda ce imati nagradu za svaki ucinjeni korak, a ako se uputio na mjesta gdje ce 
ciniti grijehe, to hodanje postaje zabranjenim; 

5) mekruh su radnje koje je pokudeno ciniti. Dijeli se na dvije vrste: 

- mekruh tahrimen, a to je ono sto je zabranjeno raditi i ciji pocinitelj zasluzuje kaznu, ali 
njegova zabrana nije jasna kao kod harama; kao sto je slucaj sa prosidbom djevojke koja je 
veczarucena; 

- mekruh tenzihen jeste ono sto je ruzno i pokudeno raditi, i cija radnja se ne kaznjava, 
kao npr: jedenje lijevom rukom 524 ; 

6) haram su djela koja je Allah, dz.s., strogo zabranio, i ciji pocinitelj zasluzuje kaznu. Tu 
spada zinaluk (blud), pijenje alkohola, kockanje, laz, potvora, ubistvo, itd. 



PODJELA FIKHA 

Islamski ucenjaci podijelili su fikh na sest dijelova. 

PRVI DIO: ibadat (obredoslovlje) 

Ovaj dio regulise vezu izmedu covjeka i njegovog Stvoritelja, te covjekovo ispravno 
iskazivanje pokornosti Allahu, dz.s., odajuci Mu na taj nacin svoje priznanje kao Gospodaru, 
Koji je jedini zasluzan i Kome jedino dolikuje da bude obozavan. 

DRUGI DIO: muamelat (medusobni postupci ljudi) 

Ovaj dio ureduje odnose ljudi, jednih prema drugima, u svakodnevnom zivotu, u sto 
spada kupoprodaja, poklon, oporuka, iznajmljivanje, udruzivanje i svaki drugi imovinski 
kontakti. 

TRECI DIO: munakehat (bracno pravo) 

Ovaj dio regulise odnose izmedu muza i zene u toku zivota i nakon smrti, a obuhvata 
sklapanje braka, razvod, iddet "cekanje" (pricek) nakon razvoda ili nakon smrti muza, 
nasljedstvo, oporuku, ustanovljavanje porijekla, podizanje potomstva i druga prava i duznosti 
bracnih drugova. 

CETVRTI DIO: ukubat(kazneno pravo) 

Ovaj dio definise granice prestupa i prekrsaja te odreduje njihov stupanj i propisuje 
kazne i popravne mjere, odreduje iskupljenje za pojedine prestupe. 

PETI DIO: murafeat (tuzilastvo) 

Ovaj dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optuznice i parnicenje medu 
ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom zivotu, u sta spada odredivanje svojstva sudije, 
vodenje postupka, podizanje i pobijanje optuzbe, zakletve, svjedoci i drugi poslovi koji prate 
sudstvo. 



Islamskoznanje 175 

SESTI DIO: vojni pohodi 

Ovaj dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja, uredivanje odnosa izmedu 
jednih i drugih, vrste medusobnih ugovora, odredivanje glavarine, proglasavanje rata i mira, 
propise o borbi (dzihadu), ratnom plijenu i dr. 525 

Iz navedene podjele fikha moze se vidjeti da islam nije religija koja se bavi samo obredima, 
kako, nazalost, neki misle, astoje plod njihovog poistovjecivanja islama sa drugim, iskrivljenim 
vjerama, nego je to jedna sveobuhvatna, uravnotezena vjera, koja se bavi covjekovom 
stvarnoscu i rjesava njegove svakodnevne probleme i pitanja, te garantuje uspjeh i napredak 
drustvu kojeje primjenjuje. 



MEZHEBI 

Mezheb je put ili pravac kojim je neki mudztehid isao rjesavajuci pitanja iz fikha; odnosno, 
to je nacin na koji je odredeni mudztehid 526 uzimao propise iz izvora fikha (Kur'an, sunnet, 
idzma 527 , kijas 528 , i dr.) 

Danas kod nas, sunnijskih muslimana, postoje cetiri rasirena i priznata mezheba koji su 
nazvani po istaknutim pravnicima koji su cinili idztihad, naucnom metodologijom rjesavali 
pravna pitanja i kao takvi stekli sljedbenike koji su slijedili i sirili njihovo ucenje. 

1 . Hanefijski mezheb dobio je ime po imamu Ebu-Hanifi, Allah mu se smilovao. Rodio se 
u Kufi 80-te, a umro u Bagdadu 1 50-te godine po Hidzri. Ovaj je mezheb prosiren u Bosni i 
uopce na Balkanu, zatim u Turskoj, Afganistanu, Pakistanu i kod muslimana novooslobodenih 
nekadasnjih ruskih republika, a ima ga i u arapskom svijetu u podrucju Sama. 

2. Malikijski mezheb dobio je ime po imamu Maliku, Allah mu se smilovao. Rodio se u 
Medini 93-ce, a umro 1 79-te godine po Hidzri. Sakupio je poznatu zbirku hadisa "Muvetta". 
Ovaj mezheb je dosta prosiren u africkim zemljama. 

3. Safijski mezheb dobio je ime po imamu Safiji, Allah mu se smilovao. Roden je u Gazzi 
(Palestina) 1 50-te, a umro u Misiru (Egiptu) 204-te godine po Hidzri. Ovaj je mezheb veoma 
prosiren u arapskom svijetu. 

4. Hanbelijski mezheb dobio je ime po imamu Ahmedu ibn Hanbelu, Allah mu se smilovao. 
Roden je u Bagdadu 1 64-te, a umro 241 -te godine po Hidzri. Sabrao je poznatu hadisku 
zbirku "Musned" Ovaj mezheb je rasiren u Saudijskoj Arabiji i jos nekim arapskim zemljama. 

Sto se tice ova cetiri mezheba (islamske pravne skole), moramo znati da su sva cetiri 
priznata medu ulemom i utemeljena na islamskim principima i izvorima. Oni koriste naucnu 
metodologiju dokazivanja i crpe dokaze iz Kur'ana i sunneta kao dva glavna izvora Serijata. 
Razlozi koji su doveli do pojedinih razilazenja medu ulemom su objektivne prirode. Oni su 
jezicke (lingvisticke) prirode ili su rezultat razilazenja oko hadisa i pravne metodologije. 



176 Islamskoznanje 

Prema tome, ni u kom slucaju ne smijemo napadati one koji za ono sto rade imaju valjan 
dokaz kao sto je dizanje ruku u namazu, izgovaranje naglas amin, nakon sto imam prouci 
Fatihu naglas, jer su to postupci utemeljeni na sunnetu Allahovog Poslanika, a ne po necijem 
nahodenju. Postojece razlike trebaju biti podsticaj svima nama dajos vise proucavamo 
islam i upoznajemo se sa njegovim vrijednostima, a ne smijemo nikako zbog toga siriti 
netrpeljivost i razdor medu muslimanima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i naucnoj 
metodologiji ne smiju smetati muslimanu. Svi su muslimani duzni boriti se protiv novotarija 
koji nemaju utemeljenja u izvorima Serijata. 



FRVO POGLAVLJE 



CistoCa 



VODA I NJENE VRSTE 

Ima vise vrsta voda: 

- cista i cisteca - to je ona voda koja je sama po sebi cista i kojom se postize cistoca, bez 
obzira da li se radi o morskoj vodi, kisnici, snijegu ili izvorskoj vodi. U ovu vrstu racuna se 
i ona voda koja je izmijenjena zbog dugog stajanja, ili zbog mijesanja sa necim sto je cisto a 
ne moze se odvojiti od vode, poput lisca ili zemlje; 

- cista ali ne i cisteca - njome se ne moze postici ciscenje. To je tekucina za koju se ne 
moze reci da je voda. Tu spada sirce, ruzina voda i druge tecnosti, kao i voda koja je 
promijenila svoje svojstvo necim sto se moze odvojiti od nje (npr. sapun ili safran). 

Sto se tice vode u koju upadne necist, ona prestaje biti cista i cisteca ako promijeni jedno 
od tri svojstva: boju, okus ili miris; 

Su'r je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. Covjeciji su'r, kao i su'r zivotinja cije se 
meso jede, cist je i cisteci. Su'r psa ili svinje je necist. 

Sto se tice su'ra macke, ptica grabljivica, i si., takvom se vodom moze abdestiti, iako je 
bolje da upotrijebimo cistu vodu ako je imamo. 



VRSTE NE&STOCa 



1 . Strv-mrljina - tu spada sve sto ugine (bez serijatskog klanja), osim ribe i skakavca. 529 
Ako zivotinja bez gubitka krvi upadne u vodu i ugine, to nece uticati na njenu cistocu, 

pod uvjetom da voda ne promijeni neko od svojih svojstava. Koza mrljine postaje cista 

stavljenjem. 



178 Islamskoznanje 

2. Krv, svejedno da li se radi o krvi koja istice, ili krvi hajza i nifasa. Krv buha i njima 
slicnih zivotinjica ne smeta. 

3. Gnoj, ono sto se povrati, izmet i mokraca. 

4. Zivotinjski izmet. 

5. Pas i svinja su necisti. Posudu iz koje pas nesto pojede ili popije treba oprati sedam 
puta i to prvi put se pere zemljom ili cvrstim sredstvima za pranje kao vim i si. 

6. Vedijj - vrsta sluzave tekucina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja (sekret 
prostate). 

7. Mezijj - sluzava tekucina koja izlazi prilikom nadrazaja, kod muskarca i zene, s tim sto 
kod zene izlazi vise. Sto se tice sperme ona se, ako je u tekucem stanju, mora oprati, a ako 
se osusi, onda se moze samo dobro istrti. 

ClSCENJE POSLIJE VELIKE I MALE NUZDE 

Kada covjek obavi veliku ili malu nuzdu, duzan je ocistiti mjesto odakle je necistoca 
izasla. Najbolje jetaj dio oprati vodom. Ukoliko nemavode, onda kamenom ili necim slicnim 

cime se moze ostraniti necist. Prilikom obavljanja nuzde treba se pridrzavati slijedecih 
pravila-adaba: 

1 . kada se pode u nuznik, ne smije se nositi sa sobom nista na cemu ima napisano neko 
Allahovo ime ili ajet iz Kur'ana; 

2. prouciti euzu i bismillu prije ulaska u nuznik, ili prije skidanja odjece kada se nuzda vrsi 
na otvorenom prostoru, tako sto ce se reci: 

"Bismillahi, Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi." ("Allahu zastiti me od 
svih necistoca izlihdzina"); 

3. treba sutjeti prilikom obavljanja nuzde i ne govoriti nista osim u slucaju da se nesto 
mora progovoriti; 

4. postovati pravac Kabe tako sto joj se nece okretati ni sprijeda ni otraga, nego ce se 
okrenuti tako da mu ona bude s desne ili lijeve strane, osim u slucaju kad je zaklonjen od 
Kabe necim u neposrednoj blizini, kao sto je zid i si.; 

5. ne obavljati nuzdu u zivotinjsku jazbinu zbog mogucnosti da u njoj budu zivotinje ili 
druga bica koja bi mu nanijela zlo i koje ce uznemiriti bez razloga; 

6. ne obavljati nuzdu po putevima kojima prolaze ljudi i gdje ljudi odsjedaju i pricaju; 

7. bez nuzde ne mokriti stojeci 530 , jer to odudara od dostojanstva, a postoji i mogucnost 
prskanja mokracom; 

8. ne mokriti na mjestu gdje se kupa, niti u stajacu ili tekucu vodu, niti na kabur, niti u 
dzamiji, pa makar to bilo i u kakvu posudu ; 



Islamskoznanje 179 

9. u nuznik ulaziti lijevom nogom, a iz njega izlaziti desnom, i prilikom izlaska izgovoriti 
rijeci "gufraneke" 531 . ("Trazim oprost od Tebe") ; 

10. ne cistiti se sasusenim zivotinjskim izmetom i kostima, (jer je to hrana dzina 
muslimana). Poslije obavljenog brisanja ili pranja treba dobro oprati ruke sapunom. 



ABDEST 

Uzviseni Allah je rekao: "0 vjemici, kada hocete da namaz obavite, lica svoja i 
ruke svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza 
clanaka (operite)."" 2 

Ruknovi abdesta, tj. sastavni dijelovi abdesta bez kojih nam abdest nije valjan jesu: 

1 . nijjet, odluka da ce se uzeti abdest 533 ; 

2. pranje lica vrsi se odakle je kosa nikla, pa do pod bradu uzduz i od uha do uha u sirinu, 
i to onaj koji nema bradu, a ako je ima, pere dio lica na kome nema brade (dok ce kroz bradu 
proci mokrim prstima, a nece je prati kada uzima abdest); 

3. pranje ruku do iza laktova; 

4. potiranje glave. Bolje je potrati cijelu glavu. "Prenosi se od Abdullah ibn Zejda da je 
Poslanik, s.a.v.s., rukom potrao glavu sprijeda ka unazad i odzada ka naprijed. Poceo je od 
prednjeg dijela glave skroz do zatiljka, a potom ih je vratio (ruke) na mjesto sa kojeg je poceo 
potiranje" 534 ; 

5. pranje nogu do iza clanaka. 535 



SUNNETI ABDESTA 

To su radnje od kojih ne zavisi valjanost abdesta, ali ih trebamo obaviti jer ih je Poslanik, 
s.a.v.s., radio, a i nagrada je obecana za njihovo cinjenje: 

1 . ucenje bismille na pocetku; 

2. pranje zuba misvakom. Misvak je drvce kojim se ciste zubi. Najbolji je onaj izraden od 
eraka koji se donosi iz Hidzaza jer on ucvrscuje desni i odstranjuje zubne bolesti, a to zato 
sto u sebi ima poseban koristan sastojak. Ako nema misvaka, zubi ce se oprati cetkicom, 
ili bar prstom protrljati. Upotreba misvaka se preporucuje i pred obavljanje namaza, pred 
ucenje Kur'ana, nakon budenja iz sna i prilikom promjene zadaha u ustima; 

3. pranje ruku do iza saka tri puta na pocetku abdesta; 

4. izapiranjeustatriputa; 

5. izapiranjenosa tri puta; 



180 Islamskoznanje 

6. provuci, prstekrozbradu; 

7. trljanje izmedu prstiju pri pranju ruku i nogu; 

8. pranje svakog dijela tijela po tri puta, osim potiranja glave (jedanput); 

9. pocinjanje od desne strane prilikom pranja ruku i nogu; 

1 0. trljanje rukom prilikom pranja; 

1 1 . uzastopnost, to jest da se uzimanje abdesta ne prekida nekim poslom; 

12. potiranje usiju nakon potiranja glave i to unutrasnjosti usiju kaziprstima, savanjske 
strane palcevima. Potiranje usiju obavlja se jedanput bez uzimanja nove vode, jer je Resulullah, 
s.a.v.s., potirao glavu i usi jedanput. 536 

Sto se tice potiranja vrata, ne postoji ni jedan vjerodostojan hadis da je to Poslanik, 
s.a.v.s., radio, pa zatoulemanesmatradaje to sunnnet. Doduseu nekim mezhebima kaze 
se da je to od lijepih stvari prilikom abdesta. Ako potrazimo hadise o pranju vrata, naci cemo 
dva slaba. Prvi prenosi imam Ahmed u kojem se kaze da je Poslanik, s.a.v.s., potrao glavu 
toliko da je dostigao prostor izmedu usiju na zadnjem dijelu glave i dio vrata ispod toga. Cak 
i ako bi se prihvatio ovaj hadis, ne vidimo da vrat treba potirati posebno, nego je to samo u 
cilju upotpunjavanja potiranja glave. U drugom se kaze: "Potiranje vrata je osiguranje od 
okova." Medutim, Nevevi za ovaj hadis kaze da je mevdu' (lazan), a neka ulema kaze da je 
daif 537 ; 

13) voditi racuna o umjerenosti prilikom trosenja vode, tako da se ne pretjeruje pri 
upotrebivode; 

1 4) ucenje dove poslije abdesta 538 ; 

1 5) potrati cijelu glavu. 



MEKRUHI ABDESTA 

1 . Pretjerano vodu prosipati ili je previse cuvati. 

2. Pljuskati vodu po lieu ili drugim dijelovima tijela. 

3. Sluziti se necijom pomoci bez potrebe za tim. 

4. Uzimati abdest na prljavom mjestu. 

5. Za onoga ko posti, mekruh je pretjerivati u izapiranju usta i nosa, jer moze doci do 
gutanjavode. 



Islamskoznanje 181 



ONO Sto kvari abdest 

1 . Sve sto izade na prirodne otvore (prednji i zadnji): mokraca, izmet, vjetar, sperma, 
vedijj i mezij. 539 Ako se posumnja u pustanje vjetra, to ne utice na valjanost abdesta, osim u 
slucaju da se cuje zvuk ili osjeti neugodan miris, tj. da se bude siguran u to. 

2. Duboki san pri kojem je covjek u lezecem polozaju, ili je naslonjen na nesto, pa ako bi 
se to uklonilo, pao bi. Znaci misli se na to da je covjek potpuno zaspao i da postoji mogucnost 
da ispusti vjetar. 

3. Gubljenje svijesti, bez obzira da li se radilo o ludilu, padanju u nesvijest, pijanstvu, ili 
gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih lijekova. 

4. Neki ucenjaci, medu kojima i imam Ebu-Hanife, rahimehullah, rekli su da se abdest 
kvari ako potece krv, gnoj ili sukrvica, te ako se povrati punim ustima. 540 

Sto se tice dodira spolnog organa, po hanefijskom mezhebu to ne kvari abdest, ali je 
bolje to izbjegavati, jer su neki alimi, kao sto je imam Safija rekli da to kvari abdest. 

Sto se tice dodira zenskog tijela to ne kvari abdest, osim ako bi se dodirnulo sa strascu, 
jer postoje hadisi u kojima stoji da je Poslanik, s.a.v.s., poljubio jednu od svojih zena, te je 
zatim klanjao a da nije uzimao abdest. 541 U drugom hadisu se spominje da bi Poslanik, 
s.a.v.s., prije nego bi klanjao vitr-namaz, nogom dodirnuo Aisu koja je lezala ispred njega 
ispruzena poput mrtvaca. 542 (En-Nesai). 

Onaj ko uzme abdest, pa kasnije posumnja da li ga je izgubio ili ne, smatra se da ga ima, 
jer je fikhsko pravilo: "Sumnja ne utice na uvjerenje" (ne kvari ga). Medutim, ako sumnja da 
li je uopce uzeo abdest, racuna se da nije pod abdestom. 



KADA JE OBAVEZNO 

UZIMANJE ABDESTA I STA JE 

ZABRANJENO RADITI BEZ ABDESTA 

1 . Obavljanje namaza, bez obzira da li je u pitanju farz-namaz ili nafila — dobrovoljni 
namaz. 

2. Tavaf - obilazenje oko Kabe. 

3. Neki ucenjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta. 543 
Bilo bi lijepo da se uzme abdest prije spavanja, zatim kada je covjek dzunup 544 pa hoce 



182 Islamskoznanje 

da jede, pije ili ponovo opci; prije kupanja; radi ucenja ezana i radi ucenja neceg iz Kur'ana. 
Na kraju da napomenemo jos jednu bitnu stvar; a to je da se na dijelovima tijela koji se 
moraju oprati prilikom abdesta, ne smije naci nista sto sprecava dodir s vodom, kao sto je 
lak na noktima. U torn slucaju abdest nece biti ispravan. 



PRIRODNA OBILJEZJA U ISLAMU 

1 . Simbol islama, a i praksa ranijih poslanika, jeste obrezivanje ili sunecenje. Preporucuje 
se da se ta duznost obavi sedam dana nakon rodenja. Svrha obrezivanja je visestruka: da 
se ne skuplja prljavstina na kozici, da covjek bude u mogucnosti dobro iscijediti mokracu 
nakon mokrenja, da ne umanjuje nadrazaj prilikom spolnog opcenja, itd. 

2. Uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta i ispod pazuha moze se uciniti brijanjem ili sisanjem, 
a obrezivanje nokata preporucuje se svake sedmice. 

3. Pustanje brade zahtijeva bujnost, sto znaci da se ne smije toliko kratiti da izgleda kao 
da je obrijana, a moze se skratiti da ne prelazi duzinu sake. 545 

4. Sto se tice kose na glavi, dozvoljeno ju je brijati, ali je mekruh brijati dio glave, a dio 
izostavljati. Pohvalno je odgoditi brijanje kose do hadza, ili umre, ako ce se to uskoro obaviti. 

5. Pohvalno je mirisati se mosusom ili nekim drugim mirisom koji je prijatan. Sve ovo je 
Resulullah, praktikovao i naredivao dase praktikuje. 



MESH PO OBU& 546 



Umjesto pranja nogu kod abdesta, dozvoljeno je uzeti mesh po obuci 547 , to jest potrati 
mokrom rukom po njoj. To je propisano kao olaksica ljudima, posebno kada su na putu zimi, 
kada je hladno. Carape koje ne spadaju s nogu i nisu providne mogu se takoder potirati. 

Uslovi za valjanost mesha po obuci: 

1 ) da se obuce kad osoba ima abdest; 

2) da bude cista i da pokriva noge do iza clanaka; 

3) daje moguce u njoj hodati; 

4) da nije pocijepana koliko tri mala nozna prsta; 

5) da sama stoji na nogama. 

Mesh se uzima s gornje strane obuce, potiruci od prsta prema zglobu, i to samo jedanput. 
Vrijeme vazenja mesha je jedan dan i noc za onog ko je kod kuce, a tri dana i tri noci za 
putnika. Pocetak je racunanja od momenta gubljenja abdesta, nakon sto ju je osoba vec 
obukla, a ne od momenta njihovog oblacenja. 



Islamskoznanje 183 

Mesh prestaje vaziti, te se obuca mora skinuti, a noge prilikom abdesta oprati, u slijedecim 
slucajevima: 

Listekrokavazenja; 

2. akosepostanedzunup; 

3. ako se obuca skine sa jedne ili obje noge; 

4. ako cijepanjem obuce dode do pojave noge koliko tri nozna prsta, ili vise od toga. 



MESH PO ZAVOJIMA ILI GIPSU 548 

Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta, pa smo na taj dio tijela 
stavili zavoj ili gips, onda, umjesto pranja, mozemo mesh uciniti po zavoju ako ne smijemo 
taj dio prati niti po njemu direktno mesh ciniti. Mesh po zavoju ima istu vrijednost kao i pranje 
tog dijela tijela, nije ogranicen vremenski, ne mora se biti sa abdestom kad se zavoji povijaju; 
vrijednost njegova se ne gubi time sto je zavoj spao ili se odmotao, osim ako je rana zarasla 
pa su zavoji postali nepotrebni. 



G U S U L - KUPANJE 

Kada kupanje postaje obavezno? 

1 . Nakon izlaska sjemene tecnosti u mlazu i sa strascu, u snu ili na javi, kod muskarca 
ili kod zene. Ako sperma izade bez nadrazaja, zbog bolesti npr. onda nije obavezno kupanje. 
Ako se nesto sanja, ali se na odjeci ne primijeti trag sperme, nije se duzno kupati. Kada se 
probudi iz sna i osjeti vlaznost na odjeci, a ne sjeca se sna, ako se ustanovi da se radi o 
spermi, obavezno se okupati. 

2. Poslije spolnog odnosa, (to jest, dodirivanja dva spolna organa), makar i ne doslo do 
izlucivanja sperme, obavezni su se okupati i musko i zensko. 

3. Nakon prestanka hajza i nifasa. 

4. Nakon smrti. Svi se slazu da je obavezno okupati mrtvaca, osim sehida koji pogine na 
bojnom polju. Sehid se ukopava bez kupanja (gusula) u odjeci u kojoj je poginuo. 

5. Neki ucenjaci kazu da je nevjernik duzan okupati se kada se vrati u islam, sto 
dokazuju hadisom koji se prenosi od Kajsa ibn Asima da je primio islam, pa mu je Poslanik, 
s.a.v.s., naredio da se okupa vodom i lovorom. 549 U torn smislu postoji i hadis Surname. 550 

Medutim, jedan dio ucenjaka kaze da je nevjernik duzan da se okupa samo ako je bio 
dzunup, a ako nije, onda mu je lijepo da se okupa. To dokazuje time sto je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., nekima rekao da se okupaju, a nekima nije. To ukazuje na to da kupanje u torn 



184 Islamskoznanje 

slucaju nije farz, jer bi, ako je farz, Poslanik, s.a.v.s., svima naredio da se okupaju. Na kraju 
zakljucujemo daje, zasvaki slucaj, bolje dase nevjernikokupa kad se vrati islamu. 

NACINUZIMANJA GUSULA: 
-opratiruketriputa; 

- zatim oprati stidna mjesta; 

- potom uzeti abdest kao sto se uzima za namaz, s tim sto se pranje nogu odgada do 
zavrsetka gusula; 

- potom oprati glavu tri puta uz rastavljanje kose; 

- a onda vodom oprati cijelo tijelo, peruci prvo desnu stranu, obracajuci paznju da se 
opere ispod pazuha, zatim unutrasnjost usiju, pupak i nozni prsti, kao sto je praktikovao 
Resulullah, s.a.v.s. 

Sto se tice zene, ona ce gusul obaviti kao muskarac, s tim sto nije duzna rasplitati 
pletenice, ali voda mora doprijeti do korijena kose, jer se prilikom gusula cijelo tijelo mora 
pokvasiti. 

Ukoliko se zena kupa nakon hajza ili nifasa, preporucuje se rasplitanje pletenice. 

Kada je preporuceno okupati se? 551 

1 . Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore do dzuma-namaza, a najbolje bi bilo 
pred sam odlazak na dzumu. 

2. Kupanje na Ramazanski i Kurban-bajram. 

3. Kupanje nakon opremanja mrtvaca. 

4. Kupanje pred oblacenje ihrama za hadz ili umru. 

5. Svi ucenjaci preporucuju kupanje pred ulazak u Meku, iako za izostavljanje toga 
kupanja ne predvidaju fidju (iskupnina za ucinjeni prekrsaj), a vecina ih smatra da se 
umjesto kupanja moze uzeti abdest. 

6. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat. 

7. Nakon sto covjek dode sebi poslije padanja u nesvijest. 

Sta je zabranjeno da cini osoba koja je neokupana (dzunup)? 

1 . Klanjati ili ciniti sedzdei-tilavet. 552 

2. Ciniti tavaf (obilazak) oko Kabe, jer se tavaf smatra ibadetom. 553 

3. DoticatiKur'an. 

4. Uciti nesto iz Kur'ana, osim sa ciljem da se prouci neka kur'anska dova. 554 Sto se tice 
samog gledanja u Kur'an bez ucenja i dodirivanja to je dzunupu dozvoljeno. 

5. Boraviti u dzamiji. Dozvoljeno je proci kroz dzamiju ukoliko postoji potreba zatim. 



Islamskoznanje 185 



TEJEMMUM 

Tejemmum znaci: rukama dotaci cistu zemlju, zemljane tvari ili prah i njima potrati lice i 
ruke. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemoguce njih uzeti. 
Tejemmum se moze uzeti zbog slijedecih razloga: 

1 . ako se ne nade voda, ili se nade kolicina koja je nedovoljna za ciscenje ili je potrebna 
zapice; 

2. kada je covjek bolestan ili ranjen, pa se boji da ce mu se upotrebom vode pogorsati 
bolest ili otezati proces izljecenja, pod uvjetom da bude siguran u to na osnovu vlastitog 
iskustva ili izjave pouzdanog lijecnika muslimana; 

3. ako voda bude toliko hladna, pa se boji da ce mu nauditi ako je upotrebi; 

4. kada je voda u blizini, ali se covjek boji za sebe, svoju cast, ili svoj imetak, ili izostajanje 
saputnikaakoodepovodu; 

5. isto tako u slucaju kada mu je potrebna voda za pice, ili pice nekom drugom, makar 
ipsu. 

Nacin uzimanjatejemmuma 

Prvo se odluci da ce se uzeti tejemmum (nijjet) u srcu, potom se prouci bismilla, a onda 
se rukama dotakne cista zemlja te se potare lice. Potom se drugi put dotakne zemlja i potaru 
se sake do iza laktova. 

Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemmuma s ruku otrese i opuse prasina i da se ne 
trlja lice rukama, vec da se samo potare. 

Jednim tejemmumom moze se klanjati vise farzova. 

Stakvari tejemmum 

1 -Sve sto kvari abdest. 

2 - Dolazak vode za onog ko je nije imao. 

3 - Prestanak razloga za nemogucnost upotrebe vode. 

Kada se neki namaz obavi tejemmumom, a potom dode voda nakon sto je namaz 
obavljen, nije obavezno ponavljati namaz, pa makar jos bilo vremena za njegovo ponovno 
obavljanje. Ako voda dode prije nego sto se zavrsi namaz, tejemmum ce se pokvariti pa je 
potrebno ponovo uzeti abdest i klanjati. 



186 Islamskoznanje 



HAJZ I NIFAS 

Hajz (menzis) je pojava krvi iz spolnog organa zene dok je zdrava, a koju nije 
prouzrokovalo radanje djeteta. 

Prema misljenju vecine ucenjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa 
ako se ranije primijeti krv, to je zbog neceg drugog. 

Boja krvi, koja se pojavljuje prilikom hajza, moze biti crna, crvena, zuta ili negdje izmedu 
bijele i erne. Najmanje trajanje hajza nije ograniceno, a za najduze trajanje neki kazu da je 
deset dana, a po nekima i petnaest dana. Najduzi period cistoce izmedu dva hajza nije 
ogranicen, anajkracijepetnaestdana. 

Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo radanje djeteta. Najkraci period nifasa nije 
ogranicen, a najduzi moze biti cetrdeset dana. 555 

Staje zabranjeno ciniti u toku hajza i nifasa 

1 . Zabranjeno je sve ono sto je zabranjeno i dzunupu (klanjati, ciniti tavaf oko Kabe, 
doticati Kur'an, uciti nesto iz Kur'ana 557a i ulaziti u dzamiju, osim u velikoj potrebi). 

2. Zabranjeno je zeni postiti i klanjati s tim sto je obavezna napostiti one dane koje nije 
postila u toku hajza ili nifasa, dok izostavljene namaze nije duzna naklanjavati, jer je Poslanik 
naredio da se naposti propusteni post, a nije naredio da se naklanjaju namazi. 556 

3. Zabranjeno je spolno opciti sa zenom koja ima hajz ili nifas, sve dok oni ne prestanu 
i dokse ne okupa, jer Uzviseni je Allah rekao: "I pitaju te o mjesecnom pranju. Reci: 'To je 
neugodnost'. Zato ne opcite sa zenama za vrijeme mjesecnog pranja i ne prilazite im dok se 
ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite." 557 

Dozvoljeno je dodirivanje zene u takvom stanju iznad pupka i ispod koljena. 
Kad prestanu hajz i nifas, zena ce se okupati i sve duznosti normalno obavljati. 



ISTIHAZA 

Istihaza je izlazak krvi izvan uobicajenog perioda hajza (menstruacije) ili nifasa. Ako je 
period hajza poznat prije istihaze, taj period ce se smatrati hajzom, a krvarenje izvan toga 
je istihaza. 

Zena nije obavezna kupati se zbog istihaze da bi mogla klanjati u bilo koje doba, osim 
onda kad joj prestane hajz, ali je obavezna da uzima abdest za svaki namaz. Isto tako 



Islamskoznanje 187 

obavezna je da prije uzimanja abdesta opere svoj spolni organ i zastiti ga krpom ili vatom od 
izlaska necistoce. 

Istihaza je poput sahibi uzura (onoga koji ima neku ranu iz koje neprestano curi krv) i 
abdest za neki namaz se ne uzima prije nastupanja vakta toga namaza. Poznajemo istihazu 
po prestanku vremenskog perioda hajza kao i po boji krvi koja se razlikuje od krvi hajza. 

Njenom muzu je dozvoljeno opcenje sa njom. Ona se smatra cistom, pa je obavezna 
klanjati i postiti, a moze boraviti i u itikafu. 

SAHIBI UZUR 

Ko bude imao neki uzur (opravdanje), kao sto je: nemogucnost drzanja mokrace, 
nekontrolisan izlazakvjetra ili istihazu, da bi bio cistza namaz, mora uraditi slijedece stvari: 

1 . oprati mokracu ili krv nakon nastupanja namaskog vremena; 

2. zastititi se krpom koja ce sprijeciti odlijevanje krvi, ili zamotati spolni organ necim sto 
ce sprijeciti mokracu da uprljatijelo i odjecu; 

3. kad nastupi namasko vrijeme, uzeti abdest za doticni namaz, a potom ne obracati 
paznju hoce li nesto isteci; 

4. s jednim abdestom se moze klanjati samo jedan farz-namaz i vise sunneta. 

Ako se desi da bude izmedu dva pojavljivanja, mokrace ili krvi, toliko vremena da se 
moze ocistiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur duzan u torn vremenu ocistiti 
se i klanjati. 



DRUGO POGLAVLJE 

NAMAZ 

DEFINICIJA I ZNA6AJ NAMAZA 



Namaz je posebnavrstaibadeta koji pocinjetekbirom azavrsavaselamom. Namaz ima 
veoma znacajno mjesto u islamu. Kao sto ni jedna gradevina ne moze opstojati bez temelja, 
tako ni islam ne moze opstojati bez namaza. To je prvi farz, poslije ocitovanja Allahove, 
dz.s., jednoce i priznavanja Resulullaha cime je Uzviseni Allah obavezao ljude: "Prvo djelo 
za koje ce ljudi biti pitani na Sudnjem danu jeste namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna 
su i ostala djela, a ako bude neispravan, neispravna su i ostala djela" 558 , kaze Resulullah. 
Namaz je posljednja oporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u trenucima njegova rastanka s 
ovim svijetom. Paznju namazu islam poklanja i u najtezim zivotnim situacijama: bolesti, 
strahu , ratu i si. "Cuvajte namaze i srednji namaz. Klanjajte u ime Allaha, skmseno 
i ponizno. Ako ste u strahu, onda ga obavljajte pjesice ilijasuci. "" 9 

Punoljetni muslimani muskarci nikako ne smiju propustiti namaz, bilo da su bolesni, 
zarobljeni, nepokretni, ili ne mogu uzeti abdest, gusul, tejemmum. Klanjatce kako mogu pa 
cak i bez abdesta, kupanja ili tejemmuma, zanijetivsi srcano kao da uzimaju tejemmum. Isto 
vazi i za zenu, osim sto ona ne klanja u hajzu i nifasu. Namaz je stup vjere i prvi ibadet kojim 
je Allah obavezao Svoje robove. Svi su muslimani jednoglasni da onaj ko ostavlja namaz 
zanijekavsi obaveznost njegovog izvrsavanja postaje nevjernik. Medutim, ko priznaje njegovu 
obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili lijenosti, prema misljenju vecine ucenjaka, 
ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grjesnik i duzan je pokajati se. Ukoliko ustraje u 
takvom odnosu prema namazu, ulema kaze da zasluzuje najtezu dunjalucku kaznu. 



Islamskoznanje 189 



NAMASKA VREMENA 

Namaza kojima nas je Uzviseni Allah zaduzio ima pet u toku dana i noci i to u tacno 
odredena vremena. Uzviseni Allah kaze: 

"Vjemicima je propisano da u odredeno vrijeme namaz obavljaju. " S60 

1 . Vrijeme sabah-namaza pocinje od pojave prave zore (kada se pocne razdanjivati) i 
traje do izlaska sunca. 

2. Vrijeme podne-namaza pocinje kad sunce prede polovinu neba i traje dok se sjenka 
nekog predmeta ne poveca za jednu svoju duzinu, ne uzimajuci u obzir sjenku koju je 
predmet imao dok je sunce bilo u zenitu. Sunnet je da se za vrijeme velikih vrucina podne- 
-namaz odgodi do jedne trecine njegovog vremena. 

3. Vrijeme ikindija-namaza pocinje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odgadati 
ikindiju dok sunce ne pozuti (priblizi se zapadu). 

4. Vrijeme aksam-namaza pocinje od zalaska sunca i traje do nestanka sunceva crvenila 
na zapadu. 

5. Kada nestane sunceva crvenila, pocinje vrijeme jacije i traje sve do pola noci i to je 
njeno pravo. Vrijeme ukoliko se jacija ne klanja u torn vremenu dozvoljeno ju je klanjati sve 
do zore. U torn smislu Muslim prenosi od Katade da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U spavanju 
nema grijeha, nego je pocinio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego sto nastupi vrijeme 
slijedeceg namaza." 

Ovo su namaska vremena u kojima se moraju klanjati namazi. Medutim, ako covjek 
malo okasni, ali stigne klanjati makar jedan rekat farz-namaza prije isteka namaskog vremena, 
racuna se da je stigao na vrijeme obaviti taj namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko 
uspije klanjati rekat od namaza uspio je klanjati cijeli namaz." 561 

Medutim, ovo ne treba olahko shvatiti i odgadati namaze do pred kraj njihovog vremena 
jertakav postupakje znak licemjerstva. Ako neko nenamjerno prespava ili zaboravi namaz, 
smatrat ce se da je namaz klanjao u njegovom vremenu. 



190 Islamskoznanje 



VREMENA U KOJIMA SE NE KLANJA 562 

a) Vremena u kojima je mekruh tahrimen 563 

klanjati bilo kakav namaz (farz ili nafilu), ili ciniti sedzdei-tilavet 564 : 

Lvrijemeizlaskasunca; 

2. kad je sunce na polovini neba; 

3.kadasuncezalazi. 

b) Vremena u kojima je mekruh tahrimen klanjati nafile, a dozvoljeno je klanjati propusteni 
farz, te ciniti sedzdei-tilavet: 

1 . nakon sabah-namaza dok sunce ne odskoci za jedno koplje; 

2. nakon ikindije pa dok sunce ne zade. 

Medutim, neka ulema je spomenula odredene izuzetke o ovom pitanju rekavsi da se u 
ovim vremenima 565 mogu klanjati namazi za koje postoji povod kao sto je tehijjetul-mesdzid, 
dzenaza-namazitd. 

MJESTA NA KOJIMA 
NIJE DOZVOLJENO KLANJATI 566 

1 . Mezarje, jer je Poslanik, s.a.v.s, zabranio da se klanja na mezarju. Zato treba izbjegavati 
da se dzamije prave u blizini mezarluka ili da se muslimani ukopavaju u blizini dzamije. 

2. Crkva, jer je to mjesto skupljanja sejtana zbog postojanja velikog broja slika i kipova. 
Ukoliko bi se ti kipovi i slike uklonili ili se necim prekrili, onda bi u crkvi bilo dozvoljeno klanjati. 

3. Smetljiste 

4. Klaonica 

5. Srediste puta 

6. Torovi deva 

7. Hammam(kupatilo) 

8. Iznad Kabe. 



Islamskoznanje 191 



EZAN I IKAMET 

Ezan je oglasavanje pocetka namaskog vremena posebnim rijecima, i to je jedno od 
obiljezja islama. Ezan i ikamet su za muskarce sunneti muekkede pred klanjanje farza, 
makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod kuce ili na putu. 

Ezan glasi: 

"Allahu ekber" (4 puta), "eshedu en la ilahe illellah" (2 puta), "eshedu enne Muhammeden 
resulullah" (2 puta), "hajje alessalah" (2 puta), "hajje alel felah" (2 puta), "Allahu ekber" (2 
puta), "la ilahe illellah" (1 put). 

Znacenje ezana: "Allah je najveci" (4 puta), "svjedocim da nema drugog boga osim 
Jedinog Allaha" (2 puta), "svjedocim da je Muhammed Allahov poslanik" (2 puta), "dodite na 
namaz" (2 puta), "dodite na spas" (2 puta), "Allah je najveci" (2 puta), "nema drugog boga 
osim Allaha." 

Kod sabahskog ezana uci se iza "hajje alel-felah" jos "essalatu hajrun minen-nevm" (2 
puta), sto znaci: "Bolji je namaz od spavanja." 

Ikamet sadrzi iste rijeci kao i ezan, samo iza rijeci "hajje alel-felah" kod svih namaza 
doda se "kad kametis-salatu" (2 puta), tj. "namaz upravo nastupi". Dok se ezan uci sporije 
i visokim glasom i sa odmorima, ikamet se uci brze i bez zastajanja. 567 

Mustehab je onome ko cuje ezan ponavljati ono sto govori mujezin, osim poslije rijeci 
"hajje ales-selah" i "hajje alel-felah", kadatreba reci " la havle ve la kuvvete ilia billah". 

Nakon ezana sunnet je prouciti slijedecu dovu: 

"Allahumme Rabbe hazihid-da'vetit-tammeti vesselatil-kaimeti ati Muhammedenil-vesilete 
vel-fadilete veb'ashu mekamen mahmudenillezi ve'adtehu. 568 

"Gospodaru ovog savrsenog poziva i nastupajuceg namaza, podari Muhammedu 
El-Vesilu 568a i visoku cast, i nakon prozivljenja postavi ga na casni polozaj koji si mu 
obecao." 

Sunnet je da onaj koji ezan uci i ikameti bude pod abdestom, zatim da ih uci stojeci, 
okrenuvsi se u pravcu Kabe, s tim sto ce se pri izgovaranju rijeci "hajje ales-salah", okrenuti 
glavom i grudima na desnu stranu, a pri izgovaranju rijeci "hajje alel-felah" na lijevu stranu. 
Prste ce staviti u usi. Treba ostaviti dovoljno vremena izmedu ezana i ikameta kako bi oni 
koji cuju ezan mogli da se pripreme za namaz i prispiju u dzemat. 



192 Islamskoznanje 



NAMASKI SARTOVI 



Sartovi-uslovi za valjanost namaza jesu slijedeci: 

1 . cistoca tijela, odjece i mjesta gdje se klanja; 

2. uzeti abdest, a ako je osoba dzunup, mora se okupati; 

3. biti propisno obucen. Stidni dio tijela kod muskarca jeste od pupka pa do ispod 
koljena, i taj dio tijela mora biti pokriven pred svijetom, svejedno, bio covjek u namazu ili van 
namaza. Medutim, svakako da ce covjek u namazu biti sto Ijepse i potpunije obucen, jer on 
staje pred Uzvisenog Gospodara. Sto se tice zene, ona mora pokriti cijelo tijelo osim lica, 
ruku do saka i nogu do clanaka. 569 Sto se tice situacije kad je zena izlozena pogledima 
muskaraca koji joj nisu mahrem, onda joj cijelo tijelo mora biti pokriveno, osim lica i ruku do 
saka. 

Medutim, moramo znati da ima ucenjaka koji smatraju da zena mora pokriti cijelo tijelo, 
pa i lice, i za tu svoju tvrdnju posjeduju jake dokaze. Hanefijski je mezheb tog stava da lice 
i ruke do saka nisu stidni dio tijela kod zene, ali ako je takva situacija da je zena mlada i da 
postoji mogucnost fitneta, tj. da ce njeno lice izazvati poglede i strasti, onda i hanefije 
smatraju da bi tada zena morala pokriti lice. 570 

Trebamo znati da odjeca kod muskarca, a pogotovo kod zene, ne smije biti prozirna. 
Mekruh je klanjati u tijesnoj odjeci koja ocrtava sramotna mjesta. Sto se tice pokrivanja 
glave, to nije obavezno za muskarca i on moze klanjati i gologlav; 

4. spoznajadajenastupilonamaskovrijeme. 
Allah, dzellesanuhu, kaze: 

"Vjernicima je propisano da u odredeno vrijeme namaz 
obavljaju." (En-Nisa' 103); 

5. okrenuti se u pravcu Kabe. Onaj koji vidi Kabu, duzan je da se prema njoj okrene, 
a onaj ko nije u mogucnosti da je vidi, duzan je da se okrene u njenom pravcu. 

Jedino je dozvoljeno da putnik, u toku nafila-namaza, bude okrenut u pravcu prema 
kojem ide njegovo prevozno sredstvo. Ko se ne mogne okrenuti u pravcu Kabe, npr. 
usljed bolesti ili se boji iza leda neprijatelja ako se okrene u torn pravcu, neka se okrene 
kuda moze ili smije, jer u takvim situacijama prestaje obaveza okretanja u pravcu Kabe. 

Ko ne bude znao na kojoj je strani Kaba, a nema koga upitati, niti ima drugoga nacina 
da to dozna, on ce se nakon istrazivanja i razmisljanja, osloniti na svoje zakljucivanje i 
tako se okrenuti i klanjati. Ako bi poslije doznao da se nije u pravom smjeru okrenuo, nece 
ponavljati namaz ukoliko je namasko vrijeme isteklo. Ako bi tokom samog namaza saznao 
pravac Kabe, okrenut ce se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljajuci prvi dio 
namaza. Ako bi neko poceo klanjati bez istrazivanja Kabe, namaz mu ne bi bio valjan; 



Islamskoznanje 193 

6. nijet- odluka u srcu da ce se klanjati odredeni namaz. Sto se tice izgovaranja nijeta 
rijecima, ne prenosi se od Poslanika, s.a.v.s., niti od njegovih ashaba da su oni prilikom 
namaza naglas izgovarali nijet. Svi ucenjaci se u tome slazu, sto je slucaj i sa hanefijskim 
mezhebom. 571 

Prema tome, pogresno je smatrati da je izgovaranje nijeta jezikom uslov za valjanost 
namaza, ili da je to sunnet, jer kao sto smo rekli, to Poslanik nije radio. Stoga, ucenjaci kazu 
da je duznost da radimo onako kako je to radio i Poslanik, s.a.v.s., i da srcem donesemo 
nijet izgovarajuci pocetni tekbir (bez izgovaranja nijeta rijecima) i time smo stupili u namaz. 

Ucenjaci koji spominju mogucnost donosenja nijeta rijecima, ne tvrde de je to sunnet i da 
se to mora raditi, nego to spominju samo u cilju spajanja odluke srcem sa izgovaranjem 
jezikom i u cilju bolje koncentracije na odluku da se klanja odredeni namaz. 



NAMASKI RUKNOVI 
(SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA) 

Misli se na stvari koje su osnovni dijelovi namaza i bez kojih nema namaza. 
Pod ruknovima se podrazumijevaju stvari koje su sastavni djelovi namaza i bez kojih 
nema namaza. 

1 . Pocetni tekbir (iftitahi tekbir), koji glasi: "Allahu ekber" (Allah je najveci). 

2. Kijam - stajanje u namazu. 572 Ko ne moze stajati klanjat ce sjedeci, a ko ne moze ni 
sjedeci, onda lezeci na strani. Ako bi u farz-namazima klanjao sjedeci, a moze stajati; 
namaz mu nije ispravan, dok mu se u nafili samo umanjuje sevap. Ako imam zbog bolesti ili 
nemoci klanja sjedeci, cijeli dzemat pratit ce ga u namazu sjedeci, kao sto se desilo sa 
Poslanikom . 

3. Kiraet - (ucenje Kur'ana) na kijamu. 

4. Ruku - (pregibanje, poklanjanje). 

5. Sudzud - (padanje licem na tlo), i to dvije sedzde za svak rekat. 

6. Ka'dei ehire - (posljednje sjedenje i predavanje selama na desnu stranu). 



194 Islamskoznanje 

NAMASKI VADZIBI 

To su stvari koje se moraju uraditi u toku namaza. 

a. Ako klanjac slucajno izostavi koju od njih, u torn slucaju mora uciniti sehvi-sedzdu. 

1 . Ucenje Fatihe na namazu. 573 

2. Poslije Fatihe prouciti jednu makar kracu suru ili tri ajeta, a moze i jedan duzi. Ovo vazi 
za prva dva rekata farza te za svaki rekat vitr-namaza, sunneta i nafile. 574 

3. Prvo prouciti Fatihu a onda suru koja se uci poslije nje. 

4. Na sedzdi pored cela i nos spustiti na tlo. 575 

5. Uciniti prvo sjedenje u namazima koja imaju dva sjedenja. Posljednje sjedenje jeste 
farz i ne moze se nadoknaditi sehvi-sedzdom. 

6. Prouciti: "Et-tehijjatu" na prvom sjedenju, zatim odmah ici na treci rekat. 

7. Predati selam na kraju namaza, prvo na desnu pa na lijevu stranu. 

8. U podnevskom i ikindijskom namazu, kao i u svim dnevnim nafilama, Fatihu i suru uciti 
usebi. 

9. Da imam uci glasno Fatihu i suru na sabahskom, aksamskom i jacijskom farz- namazu, 
te na dzumi, bajramima, teraviji i vitr-namazu uz ramazan. 576 

1 0. Prouciti kunut dovu na vitr-namazu. Kunut dova glasi: 

"Allahumme inna neste'inuke ve nestagfiruke ve nestehdike ve nu'minu bike ve netubu 
ilejke ve netevekkelu 'alejke ve nusni 'alejkel-hajre kullehu neskuruke ve la nekfuruke ve 
nahle'u ve netruku men jefdzuruke, Allahume ijjake n'abudu ve leke nusalli ve nesdzudu ve 
ileke nes'a ve nahfidu nerdzu rahmeteke ve nahsa azabeke, inne azabeke bil-kuffari mulhik." 

Prevod dove: "Gospodaru moj, od Tebe pomoc, oprost i Uputu trazimo, u Tebe vjerujemo 
i Tebi se kajemo, na Tebe se oslanjamo i Tebi na svakom dobru zahvaljujemo, Tebi smo 
zahvalni i napustamo i ostavljamo one koji su Ti nepokorni. Gospodaru moj, Tebe obozavamo, 
Tebi se klanjamo i sedzdu cinimo, Tebi zurimo zeleci Tvoju milost, a bojeci se Tvoje kazne; 
Tvoja kazna ce uistinu stici nevjernike." 

1 1 . U bajram-namazima prouciti 3 tekbira na prvom i tri na drugom rekatu. 

12. Kad se klanja u dzematu, muktedija 577 treba sutjeti u momentima kad imam uci 
naglas. 

13. Ta'dilul-erkan, tj. sastavne dijelove namaza obaviti polahko i smireno. 578 
Ovome se malo posvecuje paznja, pa vidimo pojedince kako sedzdu cine poput pijetla 

koji kljuca zrnevlje, samo da bi sto prije zavrsio sa namazom. Medutim, trebamo imati na 
umu slijedeci hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre, r.a.: "Neki covjek usao je u mesdzid dokje 
Poslaniksjedio na jednom kraju dzamije. Klanjao je i dosao kod Poslanika, s.a.v.s., te mu 
nazvao selam. Poslanik, s.a.v.s., mu rece: 'Ve alejkesselam, vrati se i klanjaj, jerti nisi 
klanjao.' 579 Covjek je klanjao, dosao i nazvao selam. Muhammed, s.a.v.s., mu opet rece: 'Ve 



Islamskoznanje 195 

alejkesselamu, vrati se i klanjaj, jer ti nisi klanjao.' Covjek je ponovo klanjao, dosao te 
nazvao selam. Poslanik, s.a.v.s., mu ponovo rece: 'Ve alejkesselam, vrati se i klanjaj, jer ti 
nisi klanjao.' Onda je covjek rekao: 'Poduci me, o Allahov Poslanice, jer ja drugacije ne 
znam.' On mu rece: 'Kada hoces da obavis namaz, upotpuni abdest, a potom se okreni 
prema Kabi i donesi tekbir 'Allahu ekber'. Zatim prouci iz Kur'ana ono sto ti je lahko. Onda idi 
na ruku' i tako ostani sve dok se ne smiris u torn polozaju. 580 Potom se podigni tako da se 
ispravis stojeci, a onda ucini sedzdu i budi na njoj sve dok se potpuno ne smiris. Zatim se 
podigni tako da se smiris u sjedecem polozaju. I tako radi u cijelom namazu.'" 581 



NAMASKI SUNNETI 

To su radnje koje svakako trebamo raditi u toku namaza, ali ako se slucajno ne obave, 
namaz nije pokvaren, i nece trebati ciniti sehvi sedzdu, ali je propusteno ono sto je bolje. 
Napominjemo, da je ovo tumacenje hanefijskog mezheba. 

1. Kod donosenja pocetnog tekbira dici ruke do spram usiju. 582 Prsti trebaju ostati 
ispruzeni. Zene dizu ruke do ramena. 

2. Na kijamu staviti desnu po lijevoj ruci, stavljajuci desnu na zglob ili podlakticu lijeve 
ruke. 583 

3. Prouciti pocetnu dovu na kijamu. Kod nas je uobicajeno da se prouci: 
"Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve te'ala dzedduke va la ilahe 
gajruke." Mogu se prouciti i druge dove slicne ovoj, a koje su navedene u sunnetu da ih je 
Poslanik, s.a.v.s. ,ucio. 

4. Poslije proucenog "subhaneke" prouciti "euzu", a "bismilu" prouciti na pocetku svakog 
rekata. Sve troje se uci u sebi. 

5. Po zavrsetku Fatihe reci "amin". 584 

6. Dizuci se sa rukua izgovoriti "Semiallahu limen hamideh", pa onda "Rabbena lekel- 
hamd". 

7. Da imam naglas izgovara "Semiallahu limen hamideh" i tekbire. 

8. Prvi rekat na sabahu uciniti duzim od drugog. 

9. Izgovaranje tekbira, prilikom dizanja i spustanja, sjedenja i stajanja, osim poslije 
vracanja sa rukua kada se izgovara "Semiallahu limen hamideh. 

1 0. Prilikom ucenja sehadeta na sjedenju, kaziprstom dati znak (pokrenuti ga navise). 

11. Na sjedenju prouciti salavate: "Allahumme salli 'ala Muhammedin ve 'ala ali 
Muhammedin kema sallejte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime inneke hamidun medzid, ve 
barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammedin kema barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali 
Ibrahime, inneke hamidun medzid." Prevod: "Allahu, spasi Muhammeda i njegovu porodicu, 



196 Islamskoznanje 

kao sto si spasio Ibrahima i njegovu porodicu, Ti si, uistinu, hvale dostojan i plemenit. I 
blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu, kao sto si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu, 
Ti si, uistinu, hvale dostojan i plemenit." 

STA KVARI NAMAZ 

1 . Ako se namjerno progovori nesto sto nije iz namaza, osim upozorenja imamu, kad 
pogrijesi, rijecima "subhanellah". 585 

2. Glasno smijanje i plakanje zbog ovosvjetskih razloga isto tako kvare namaz. 

3. Ako se namjerno nesto pojede ili popije. 586 

4. Pokreti koji nisu vezani za namaz, koji su uzastopni i ponovljeni, tako da se, ako 
covjek gleda klanjaca sa strane, stice utisak da on nije u namazu. Ucenjaci kazu da tri ili vise 
takvih pokreta kvare namaz. Medutim, ako smo prinudeni radi popune safadase pokrenemo, 
to ne kvari namaz. 

5. Izostavljanje uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza, kao sto su: okretanje prsa 
od pravca Kabe 587 , otkrivanje stidnog dijela tijela, gubljenje abdesta, izostavljanje rekata, itd. 

6. Ludilo ili gubljenje svijesti. 

7. U namazu uciti pogresno tako da dolazi do promjene znacenja rijeci. 588 

8. Ako zena klanja uporedo sa muskarcem bez pregrade izmedu njih. 

9. Ako osoba sa tejemmumom vidi vodu kojom bi se mogla okupati ili abdest uzeti. 

STA JE DOZVOLJENO KLANJA&J 

1 . Smijesak bez glasa ne kvari namaz. 

2. Klanjacu je dozvoljen mali pokret, kao sto je namjestanje odjece ili nakasljavanje. 589 

3. Poravnavanje covjeka u safu pomjeranjem nazad i naprijed, to ne kvari namaz. 

4. Podsjecanje imama u ucenju ili ispravljanje ako pogrijesi. 

5. Sprecavanje da neko prode ispred klanjaca, ne kvari namaz. 

6. Odvracanje selama isaretom ruke, dopusteno je u namazu. 

7. Cesanje po tijelu (manje od tri puta) nece pokvariti namaz, ali umanjuje skrusenost, a 
samimtimisevap. 

8. Ako u toku namaza treba na nesto upozoriti, muskarac ce reci: "Subhanallah", a ako 
zena upozorava, ona nece nista govoriti, nego ce dlanom udariti po gornjoj strani druge 
ruke, anedlanomodlan. 

9. Ubiti zmiju, akrepa, i sl.od cega je steta i postoji opasnost da nam naskodi. Isto tako 
ovdje se podrazumijeva cuvanje dijeteta da ne padne i tome slicno. 



Islamskoznanje 197 



NAMASKI MEKRUHI 

Klanjacujemekruh: 

1 . izostaviti neki od namaskih sunneta; 

2. igrati se odjecom u toku namaza; 

3. dizati pogled prema nebu i gledati u nesto sto ce skrenuti misli od namaza; 

4. zatvaranjeociju; 

5. pomjeranje ruku pri predaji selama, sto je obicaj kod nekih; 

6. klanjanje u prisustvu jela, ili pod pritiskom potrebe zaobavljanjem nuzde, ili necega 
drugog sto umanjuje koncentraciju; 

7. klanjanje u pospanom stanju (kadasan savladuje); 

8. pridrzavanje posebnog mjesta za klanjanje u dzamiji, osim u slucaju imama; 

9. pokreti glavom ili ocima; 

10. sjedenjenapetama; 

1 1 . spustanje laktova ruku prilikom cinjenja sedzde. 

SEHVI - SEDZDA 

Sehvi-sedzda jeste sedzda koju treba uciniti zbog propusta nekog od vadziba ili 
nenamjernog dodavanja neceg u namazu. Sastoji se u tome da se ucine dvije sedzde nakon 
predavanja selama, a potom se ponovo preda selam. 590 

Sehvi sedzda se cini iz slijedecih razloga: 

1 . kad se preda selam, prije nego sto se namaz zavrsi, ako se to desi u zaboravu, a 
potom sjeti; 

2. ako se iz zaborava doda nesto u namazu; 

3. ako se zaboravi prvi tesehhud, (sjedenje u namazu) ili ako se zaboravi sjesti, pa se 
sjeti prije nego sto se ustane; u torn slucaju vratit ce se na sjedenje, a ako se potpuno 
ustane, nece se vracati, u torn slucaju ce se uciniti sehvi-sedzda 591 ; 

4. kada se posumnja koliko je klanjao odbacit ce ono u sta nije siguran i nastaviti od 
onoga u sta je siguran (manji dio), a potom uciniti sehvi-sedzdu. Ako imam ucini sehvi- 
sedzdu, s njim ce je uciniti i oni koji klanjaju za njim. Na primjer, ako nije siguran da li je 
klanjao dva ili tri rekata, racunat ce po sigurnom, a to je da je klanjao dva rekata i nastavit ce 
treci sa cinjenjem sehvi-sedzde na kraju namaza; 

Po hanefijskom mezhebu sehvi-sedzdom moze se popraviti i izostavljanje nekog 
namaskog vadziba. 



198 Islamskoznanje 



SEDZDEI - TILAVET 

Sedzdei-tilavet jeste ona sedzda koja se cini kad se prouci ili cuje odredeni ajet iz 
Kur'ana. Takvih ajeta ima cetrnaest i kod svakog je sa strane oznaceno da je tu sedzda. 

Po hanefijskom mezhebu to je vadzib a kod drugih sunnet. 

Ona se obavlja tako sto se donese tekbir, ucini se jedna sedzda na kojoj se prouci tri 
puta "Subhane rabbijel-e'ala" te se opet donese tekbir i vrati se sa sedzde, izgovarajuci 
"Semi'na ve eta'nagufraneke rabbena ve ilejkel-mesir." 

Ako se sedzdei-tilavet zadesi u namazu, ucinit ce se sedzda neposredno poslije 
proucenog ajeta, bez obzira da li se klanja kao imam ili pojedinacno, a onaj koji klanja za 
imamom ucinit ce sedzdu zajedno sa imamom. 

Da bi se mogla uciniti sedzdei-tilavet, potrebno je okrenuti se u pravcu Kabe i biti 
propisno obucen, te biti pod abdestom. 

Treba napomenuti da bi se sedzdei-tilavet trebala obaviti i kad se preko radija ili 
kasetofona cuje ajet koji zahtijeva cinjenje sedzde. Tako, ako se ajet sa sedzdom ponovi i 
na drugom mjestu, onda se mora ponoviti i sedzda. 



STAVLJANJE PERDE 
(PREGRADE) ISPRED KLANJACA 

Mustehab je da klanjac ispred sebe postavi perdu, koja bi sprecavala prolaz ispred 
njega. Za perdu se moze koristiti sve sto moze uspravno pred klanjacem stajati pa cak i kraj 
njegove postelje. Izmedu njega i perde treba biti onoliko koliko se moze uciniti sedzda. 
Zabranjeno je prolaziti izmedu klanjaca i njegove perde. Kad klanjac postavi perdu, njemu je 
dozvoljeno da onemogucava prolazak ispred sebe. Po mogucnosti perda bi trebala biti 
dugacka makar 1 zira' (46,2 cm.). 



Islamskoznanje 199 



NAMAZ U DZEMATU 

Namaz u dzematu jeste pritvrdeni sunnet, a neki ucenjaci smatraju da je vadzib - 
obavezna duznost za sve punoljetne muskarce koji su u mogucnosti da ga obave. 
vrijednosti zajednickog namaza govore mnogi hadisi. Tako Allahov Poslanik kaze: "Namaz 
u dzematu je vredniji od pojedinacnog namaza za dvadeset i sedam stupnjeva." 592 A u 
drugom rivajetu stoji: "...za dvadeset i pet stupnjeva." 593 Mustehab je da se u dzamiju ide 
dostojanstveno, a mekruh je zuriti. Najprece je da za imama bude postavljen onaj koji 
najvise poznaje Allahovu Knjigu, a ako su u tome isti, onaj koji nabolje poznaje sunnet, a ako 
su i u tome isti, onda onaj koji je stariji po godinama. 

Nije dozvoljeno da onaj ko je sahibi uzur bude imam onome ko nije sahibi uzur, te onaj ko 
ne moze uciniti sedzdu ni ruku' onome koji moze ciniti sedzdu i ruku'. 

Moze biti imam onaj koji sjedi onome koji moze da stoji u namazu, a onaj koji je sa 
tejemumom onome ko je sa abdestom, te onaj koji potire po obuci onome koji je oprao noge. 

Imam ne bi trebao uciti dugo u namazu kada je u dzematu, a kada klanja sam, neka uci 
koliko hoce. To ne znaci da treba zuriti, pa da valjanost namaza dode u pitanje. Ako se 
imamu dogodi nesto u namazu, npr. gubljenje abdesta, dozvoljeno mu je postavljanje nekog 
drugog da dovrsi namaz. Ako imam izostavi neki namaski sart ili rukn, duzan je obnoviti 
namaz, a muktedija nije, ako nije znao za to. Medutim, ako sazna, onda ce i on obnoviti 
namaz. Ako se slucajno ne ode u dzamiju, onda covjek moze klanjati sa ljudima koji se 
zadese u blizini ili sa svojom porodicom. Ako se klanja u necijoj kuci, onda ce imam biti 
domacin, osim ako to on dozvoli nekom drugom. 

Sto se tice zena, i one mogu prisustvovati dzematu u dzamiji, iako im je bolje da klanjaju 
kod kuce, jer je Poslanik rekao: "Nemojte braniti vasim zenama da idu u dzamiju iako su im 
njihove kuce bolje za njih." 594 Medutim, kada su u pitanju predavanja, zene bi trebale da im 
prisustvuju kako bi stekle potrebno znanje o islamu. 



PRISPIJEVANJE U DZEMAT 

Kad covjek zakasni u dzemat, donijet ce pocetni tekbir stojeci, a potom ce pratiti imama, 
bez obzira u kom se stanju nalazio. Ako stigne imama na rukuu-stigao je na taj rekat. Kad 
imam preda selam na desnu stranu, on nece predati selam, nego ce ustati i naklanjati 
propustene rekate. Medutim, mora voditi racuna da je za njega prvi rekat onaj na koji je 
prispio. Tako ce npr. ako je stigao imama natrecem rekatu aksamskog farza, pratiti imama 



200 Islamskoznanje 

sve do predaje selama, a onda ce ustati klanjati drugi rekat, a potom sjesti na prvo sjedenje. 
Zatim ce klanjati treci rekat, izvrsiti posljednje sjedenje i predati selam. 



NAKLANJAVANJE PROSLIH NAMAZA 

Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava, obavezan gaje klanjati kad se sjeti i kad se 
probudi. U tome se slazu svi ucenjaci. 

Medutim, ko svjesno izostavi namaz, po misljenju vecine ucenjaka, duzan je naklanjati 
ga, (iako grijeh ostaje, jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). 

Propusteni namaz treba odmah naklanjati, s tim da se prvo klanja propusteni namaz pa 
tek onda redovni namaz u cijem vaktu se covjek nalazi. Ako covjek, da nas Allah tog 
sacuva, ima vise propustenih namaza, onda je duzan da ih naklanja po redu onako kako ih 
je izostavio. Red nije obavezan u tri slucaja: 

1 . ako je vrijeme redovnog namaza na izmaku, jer ce tada prvo klanjati redovni namaz; 

2. ako je izostavljeno sest ili vise namaza; 

3. ako zaboravi na izostavljeni namaz, pa se naknadno sjeti da nije klanjao ne znajuci 
tacno kojije to namaz. 



DZUMA-NAMAZ 

Dzuma-namaz je farzi-ajn, kojeg je duzan klanjati svaki musliman, Slobodan, punoljetan, 
pametan, a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od dzemata. 

Prema tome dzumu nisu duzni klanjati: dijete, rob ili zarobljenik, putnik, duznik koji se 
plasi hapsenja niti onaj koji ima neko opravdanje i zapreku zbog koje mu je dozvoljeno 
izostajanje od dzemata. 

U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., zene su dolazile i klanjale dzuma - namaz. Medutim, 
fikhski ucenjaci smatraju da zene nisu obavezne klanjati dzuma - namaz, a to mogu ciniti 
ako hoce. 



Islamskoznanje 201 



USLOVI ZA VALJANOST DZUME 

Uslovisu sljedeci: 

1 . da se obavi u podnevskom vremenu; 

2. da se klanja u dzematu. U hadisima ne postoji tacno odreden najmanji broj ljudi za 
valjanost dzume, pa su se stoga ucenjaci razisli u torn pitanju. Stav hanefijskog mezheba je 
da se dzuma moze obaviti sa najmanje tri covjeka osim imama; 

3. hanefijski mezheb uslovljava da dzumu klanja vladar ili od njega ovlastena osoba 595 ; 

4. da se prije namaza obavi hutba koja treba sadrzavati zahvalu Uzvisenom Allahu, 
salavat na Poslanika, s.a.v.s., i vaz (predavanje). Sastoji se iz dvije hutbe izmedu kojih se 
malo sjedne. Prisutni su obavezni slusati hutbu i zabranjen im je razgovor za vrijeme 
hutbe. 596 

Onome ko ce prisustvovati hutbi sunnet je da se okupa, obuce cistu odjecu i da porani 
udzamiju. Nakon ezanaza dzumu zabranjenaje kupoprodajakao i sklapanje svih ugovora. 
Mustehab je petkom prouciti suru Kehf ; 

5. neki ucenjaci uslovljavaju i to da se dzuma obavlja u vecim mjestima. 597 



NAMAZ MUSAFIRA 

SKRACIVANJE NAMAZA 

Musafiru-putniku je Kur'anom i sunnetom propisano skracivanje cetverorekatnih namaza 
na dva rekata. 598 Uzviseni je Allah rekao: " Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite." 599 

Skracivanje namaza pocinje kada musafir izade iz mjesta boravka pa sve do njegovog 
povratka. U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja duzina putovanja na kojoj je dozvoljeno 
skracivanje namaza. Vecina ucenjaka smatra da je to dan hoda, odnosno cetrdeset osam 
milja. 600 

Covjek se smatra musafirom od momenta kada napusti mjesto u kome stanuje, pa dok 
se ne vrati do prvih kuca u mjestu boravka. 

Neki imami smatraju da je vadzib skracivati namaze, zbog prakse Resulullaha koji je 
kao musafir uvijekskracivao cetverorekatne namaze, i zbog rijeci Aise, r. a.: "Kadaje Allah, 
dzelle sanuhu, propisao namaz, propisao je prvobitno dva rekata, zatim je dopunio dva 
rekata za covjeka koji boravi u svom mjestu, a namaz na putu ostavljen je onako kako je i 
propisan." 601 



202 Islamskoznanje 

Ako musafir odluci boraviti u nekom mjestu petnaest dana, on gubi status musafira, te 
ce klanjati kao kada je u svom mjestu (mukim). 602 

Medutim, ako nije donio odluku boravka, a desi se da zbog odredenih okolnosti ostane 
u jednom mjestu, skracivat ce namaz, bez obzira koliko ostao u torn mjestu. Dokaz za ovo 
jeste postupak Ibn-Omera koji je ostao u Azerbejdzanu sest mjeseci i cijelo to vrijeme 
skracivao namaz. Slicno se prenosi i od drugih ashaba. 603 

Treba napomenuti da ce musafir koji bude klanjao za imamom mukimom, namaze 
klanjati bez skracivanja jer je obavezno slijedenje imama. S druge strane, ako je imam 
musafir, onda ce dzematlije koje nisu musafiri, nakon sto imam preda selam poslije dva 
rekata, ustati i dopuniti jos dva preostala rekata, klanjajuci samostalno svako za sebe. 

Sto se tice obavljanja nafila i sunnet-namaza, neki ucenjaci su misljenja da se oni na 
putovanju uopce ne klanjaju, jer Buharija i Muslim prenose od Ibn-Omera da je rekao: 
"Druzio sam se sa Poslanikom i nisam ga vidio da na putu klanja neki dobrovoljni namaz." 

Medutim, vecina ucenjaka, medu kojima su i ucenjaci hanefijskog mezheba, smatraju 
da je za musafira dozvoljeno da klanja nafila i sunnet-namaze. To dokazuju opcim hadisima 
koji podsticu nadobrovoljne namaze, te hadisomdaje Poslanik, s.a.v.s., nadan osvojenja 
Meke klanjao duha-namaz 604 , i nekim drugim hadisima koji ukazuju na to da je Poslanik, 
s.a.v.s., klanjao neki od dobrovoljnih namazadokje bio na putu. 



SPAJANJE NAMAZA 

Sto se tice ucenjaka hanefijskog mezheba, oni ne dozvoljavaju spajanje namaza, osim 
prilikom hadza na Arefatu i to podne i ikindije, a na Muzdelifi aksama i jacije. Medutim, 
postoje sahih hadisi da je Muhammed, a.s., na putu sastavljao namaze te su svi drugi 
ucenjaci i mezhebi dozvolili musafiru da u podnevskom vremenu spoji podne i ikindiju(dzem'ut- 
takdim) ili u ikindijskom vremenu(dzem'ut-te'hir), te da u aksamskom vremenu spoje aksam 
i jaciju(dzem'ut-takdim), ili u jacijskom vremenu-(dzem'ut-te'hir). 

Tako Buharija i Muslim prenose od Enesa, radijallahu anhu, da bi Allahov Poslanik, kada 
bi krenuo na put prije nego sto sunce klone zapadu, odgadao podne do vremena ikindije, a 
potom bi stao i sastavio ih. A ako bi sunce klonulo zapadu prije nego sto bi se uputio, klanjao 
bi podne, a onda biuzjahao. 

Da je Poslanik, s.a.v.s., spajao namaze prenosi se i od Ibn-Omera 605 i Muaza ibn 
Dzebela 606 . 

S obzirom nato daje Poslanik, s.a.v.s., kao musafir spajao podne i ikindiju, te aksam i 
jaciju, i mi mozemo upotrijebiti tu olaksicu, pogotovo ako nam nije lahko obaviti svaki namaz 
u njegovom vremenu. Napominjemo daje najbolje klanjati svaki namaz u svome vremenu, 
ako je covjek u mogucnosti. Ucenjaci hanefijskog mezheba kazu daje spajanje namaza od 



Islamskoznanje 203 

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ustvari bilo prividno jer je on klanjao podne na kraju njegovog 
vremena, a ikindiju na pocetku ikindijskog vremena. 

Neki ucenjaci smatraju da je spajanje dozvoljeno i prilikom kise, velike hladnoce i bolesti. 

Ako neko spaja namaze u vremenu prvog namaza (dzem'ut-takdim), onda ne smije 
praviti veliku pauzu izmedu ta dva namaza, i trebao bi na pocetku namaza odluciti da ce 
klanjati sastavljeno, i to prvo taj namaz koji je nastupio pa onda slijedeci. 



BAJRAM-NAMAZI 

Bajram-namaz je vadzib klanjati onome ko je duzan klanjati dzumu. 607 

Poslanik, s.a.v.s., klanjao ga je redovno. Naredivao je i muskarcima i zenama da dodu 
na Bajram-namaz. 

Za Bajram je mustehab okupati se, namirisati i obuci najljepse odijelo. 

Bajram se moze klanjati u dzamiji, ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla), 
osim u Meki, gdje ga je najbolje klanjati u Mesdzdul-haremu. 

Preporucuje se dolazak na musallu djece, zena, svejedno da li se radi o djevojkama, 
udovicama, staricama ili onima kod kojih je u toku mjesecno pranje, s tim sto ce ove 
posljednje stati izvan musalle i nece klanjati nego ce slusati hutbu i ucestvovati u dovi. 

Vrijeme je klanjanja namaza kad sunce odskoci za tri koplja (oko 45 minuta) pa do 
podne. 

Sunnet je da se namaz na Kurban-bajram klanja nesto ranije kako bi ostalo vise vremena 
za klanje kurbana, a Ramazanski bajram treba klanjati nesto kasnije kako bi ostalo vise 
vremena za davanje sadekatul-fitra. Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet. 

NA&N klanjanja bajram-namaza 

Bajram -namaz klanja se ovako: 

Naumi se klanjati odredeni bajramski namaz, zatim se donese tehrime (pocetni tekbir) 
prouci "subhaneke", donesu tri bajramska tekbira i pri svakom se ruke dizu kao pri tehrimi 
Zatim ce imam prouciti euzu i bismillu u sebi, a naglas Elham i sure (mendub je prouciti 
"Sebbihisme rabikel-eala") pa ce poci na ruku' i sedzde. Na drugom ce rekatu prouciti 
bismillu (u sebi), a zatim Fatihu i suru (mendub je "Hel etake hadisul gasije"), onda tri 
bajramska tekbira dizuci svaki put ruke kao i na prvom rekatu, a onda sa cetvrtim tekbirom 
otici na ruku', sedzdu, tesehhud, pa selam predati. 

Mogli bi se i na drugom rekatu tekbiri obaviti kada i na prvom, tj. prije ucenja (kiraeta). 



204 Islamskoznanje 

Poslije namaza ce imam obaviti dvije hutbe u kojim ce pouciti prisutne o sadekatil-fitru, 
odnosno o kurbanu i tekbiri tesriku. 608 

Mustehab je Bajram cestitati prijateljima slijedecim rijecima: "Tekabellellahu minna ve 
minke" ("Neka Allah primi od nas i od tebe"). Sunnet je za vrijeme Bajrama donositi tekbire, 
izgovarajuci: "Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber, Allahu ekber ve 
lillahil - hamd." 

Vrijeme tekbira za Ramazanski bajram jeste kada se vidi mladak (uoci Bajrama) pa dok 
imam ne izade da klanja Bajram, a za Kurban-bajram od sabaha na Dan Arefata do ikindije 
posljednjeg dana Bajrama. 

DZENAZA-NAMAZ 
I PROPISI VEZANI ZA UMRLOG 

Sunnet je obici bolesnika. Time se iskazuje postovanje i paznja prema njemu i na taj 
nacin udovoljavamo obavezi koju imamo prema njemu. Zabranjenoje bolesniku koji boluje 
od zarazne bolesti boraviti medu zdravim osobama. 

Pozeljno je sto cesce podsjecanje na smrt i pripremanje za nju cinjenjem dobrih djela. 

Sunnet je covjeka na samrti nenametno upucivati na izgovaranje: "La ilahe illellah", i 
trebalo bi ga okrenuti u pravcu Kabe, tako da lezi na desnoj strani, kao sto bi i prilikom 
spavanja trebalo lezati na desnoj strani, jer je tako radio Poslanik. Ako je umirucem ovo 
namjestanje tesko, treba ga ostaviti da lezi onako kako mu je najlakse. Kada covjek umre, 
povezat ce mu se vilice i zaklopiti oci. Zatim ce se necim pokriti. 609 

Treba pozuriti sa opremanjem i ukopavanjem umrlog, cim se smrt sigurno utvrdi. 
Dozvoljeno je plakati za umrlim, ali pri tome se ne smije podizati glas i naricati jer je to 
zabranjeno u islamu. 

Mustehab je da rodaci i komsije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena 
tugom. 

Sto se tice obicaja da porodica umrlog spravlja hranu posjetiocima i da se radi toga 
okupljaju u kuci umrlog, to je mekruh (pokudeno) prema misljenju svih imama, i suprotno 
praksi Resullullaha. 

Opremanje umrlog, umotavanje u define, klanjanje dzenaze i ukopavanje, sve su to 
propisi koji predstavljaju farzi-kifaje, tj. kolektivnu duznost muslimana, koju, kada jedni 
izvrse, odgovornost spada sa drugih, a sevap imaju oni koji to obave. 

Sehid koji pogine na bojnom polju nece se kupati, nego ce se zamotati u njegovu odjecu 
koja moze posluziti kao i cefini, i klanjat ce mu se dzenaza. Ovo je stav ucenjaka hanefijskog 
mezheba, dok vecina ucenjaka smatra da se sehidu koji je poginuo na bojnom polju ne 



Islamskoznanje 205 

klanja dzenaza, na osnovu hadisa koji govori da Poslanik sehidima Uhuda nije klanjao 

dzenazu. 610 

naCin kupanja umrlog 



Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto, skine se odjeda sa njega, pokrije se carsafom, te 
mu se blago pritisne tijelo kako bi iz njega izaslo ako ima sta izaci. Potom ce onaj koji kupa 
zamotati ruke krpom, odnosno obuci rukavice, zanijetiti kupanje mrtvaca, a onda oprati i 
ocistiti njegova stidna mjesta, (te ih prekriti prekrivacem). Zatim demo mu uzeti abdest, a 
potom ga okupati tri ili pet puta, pocinjuci s desne strane i stavljajuci kamfora ili sapuna, pri 
posljednjem kupanju. Kad se zavrsi kupanje, posusiti tijelo cistom krpom i staviti ga u 
namirisane define. 

Ako mu, nakon kupanja, a prije stavljanja cefina, izade nesto iz stomaka, obavezno je 
oprati ono na sto padne necistoca, a ne mora mu se ponovo uzimati abdest. 

Zenu moze kupati samo zena, dok je muskarcu dozvoljeno da ga okupa njegova 
supruga. 611 Ebu-Bekraokupalaje njegova zena Ummu Ruman. Vedina islamskih ucenjaka 
smatra da je dozvoljeno da covjek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je Alija okupao 
svoju suprugu Fatimu, radijallahu anha. 

Onaj koji kupa umrle osobe treba biti pobozan i tajiti sve sto vidi na umrlom kako bi 
postigao sto vecu nagradu, i da to radi u ime Allaha, dz.s. Bilo bi bolje da taj covjek ne uzima 
nikakvu naknadu radi kupanja umrlog, ali ako se bavi samo tim poslom, onda mu je dozvoljeno 
uzeti naknadu jer je zauzet tim poslom i nije u mogucnosti na drugom mjestu zaraditi za 
zivot. 

Umrlog je farz zamotati u define. Mustehab je da se muskarac zamota u tri carsafa: 
lifafa, izar i kosulja, a zensko u pet: izar, kosulja, krpa za lice, krpa za prsa i lifafa, te da cefini 
budu bijeli i cisti, a nije uvjet da budu novi. 

Mekruh je pretjerivanje u pogledu cefina i nije dozvoljeno praviti define od svile. 

Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog, ako je ostavio imovine, a ako nije, 
onda na onog koji je bio duzan da ga izdrzava, bez obzira da li se radilo o muskarcu ili zeni. 



206 Islamskoznanje 



naCin klanjanja dzenaza-namaza 

Klanjanje dzenaza-namaza je farzi kifaje. Klanjac ce donijeti pocetni tekbir dizuci ruke. 
Potom ce prouciti "subhaneke..." ili drugu propisanu dovu. Nakon toga ce donijeti drugi 
tekbir i prouciti salavate. Potom ce donijeti treci tekbir, te prouciti dovu u kojoj ce moliti za 
sebe, umrlog i za ostale muslimane. Onda ce donijeti cetvrti tekbir i predati selam na desnu 
pa na lijevu stranu. Ruke se dizu samo kod prvog tekbira, iako ne bi smetalo da se dizu 
prilikom svakog tekbira. 612 

Sto se tice dove, kod nas je uobicajena slijedeca: 

"Allahum-magfir lihajjina ve mejjitina, sahidina va gaibina, ve kebirina ve sagirina, ve 
zekerina ve unsana. Allahume, men ahjejtehu minna, fe tevefehu alel iman. Allahume la 
tahrimna edzrehu ve la tudillena ba'dehu." 613 

Umrlom novorodencetu, ako je pokazivalo ikakve znake zivota, nadjet ce se ime, okupat 
ce se i klanjati mu dzenaza-namaz. Ako nije pokazivao nikakvih znakova zivota, nadjet ce 
mu se ime, okupat ce se, zamotati u kakvo platno i ukopati bez klanjanja namaza. Samoubica 
ce se okupati i namaz ce mu se klanjati, iako je veliki grjesnik. Postoji dio ucenjaka koji kazu 
da mu se nece klanjati dzenaza. Sto se tice klanjanja dzenaze odsutnom, hanefijski mezheb 
stoji na stanovistu da to nije dozvoljeno, iako su neki ucenjaci kazali da je to dozvoljeno jer 
je Poslanik, s.a.v.s., klanjao dzenazu Njegusu, koji je umro u Abesiniji. 614 Dzenaza se moze 
klanjati u dzamiji, ali je bolje klanjati je izvan dzamije. 

Mekruh je pri pracenju dzenaze podizati glas, pa makar se radilo i o zikru ili o ucenju 
Kur'ana, zbog postojanja zabrane u torn pogledu i prakse prvih muslimana da sute prilikom 
pracenja dzenaze. Neki ucenjaci poput Nevevije, cak smatraju da je to haram. 



NOSENJE I UKOPAVANJE UMRLOG 

Sunnet je da odraslog mrtvaca nose cetiri covjeka. Mustehab je da svaki ucesnik 
ponese mejita makar cetrdeset koraka, zapocevsi od prednje strane i zavrsivsi sa zadnjom 
lijevom. Mustehab je prilicno brzo nositi dzenazu, ali ne tako brzo da bi se umrli poceo drmati 
u tabutu. Mekruh je iduci naglas za dzenazom uciti Kur'an ili sta drugo. 



Islamskoznanje 207 



GROB (KABUR, MEZAR) 

Grab ce se iskopati koliko za pola ljudskog stasa ili koliko do prsa, a jos bolje i dublje. Pri 
dnu groba u pravcu Kabe iskopat ce se jedna jama u duljini i sirini umrloga zvana "lahd". To 
ce se uciniti naravno samo ondje gdje to teren dopusta. Mrtvac ce se metnuti u grab na 
stranu kible, a onaj koji ga bude stavljao neka rekne: "Bismillahi ve ala milleti Resulillah!" 
Okrenut ce ga u pravcu Kabe na desnu stranu, a iza njega ce podmetnuti malo zemlje ili sta 
drugo da se mrtvac ne izvrne na leda. Zatim ce mu odrijesiti sveze kojim su bili kefini 
povezani. Onda ce se jama "lahd" zazidati cerpicem ili prucem, a ako nema ovih, onda cim 
bib. 

Ako zemlja nije mocvarna, onda se moze kopati, kao sto se kod nas i radi, tj. jednostavno 
staviti mrtvaca u grab okrenuvsi ga na desnu stranu u pravcu Kabe, pa ga natkriti daskama 
i zakopati. Ko umre na brodu koji je na otvorenom moru i podaleko od kopna, njega ce se 
okupati, zamotati u kefine, klanjati mu dzenazu i zatim ga baciti u more. 

Nakon ukopa mustehab je prouciti dovu za umrlog i zamoliti Allaha, dz.s., da ga ucvrsti 
prilikom kaburskih ispitivanja. 

Za ucenje talkina, poslije ukopa, nema pouzdanog dokaza. U torn pogledu se jedino 
prenose izjave nekih ashaba, ali je sened tih izjava slab (daif). 

Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god 
u njemu budu ostaci od njegovih kostiju. Kad on istruhne i postane zemlja, onda se moze 
kopati u njegov kabur. 



POSJETA GROBLJU 

Mustehab je muskarcima da posjecuju groblje jer to podsjeca na buduci svijet (ahiret) i 
koristi umrlom jer se za njega cini istigfar. 

Posjetu grobljima zenama dozvolili su neki imamijerta posjeta imazacilj podsjecanje na 
buduci svijet, a u torn pogledu nema razlike izmedu muskaraca i zena. Aisa, radijallahu 
anha, posjetilajemezarsvogabrataAbdurrahmana. 

Medutim, ceste posjete zena mezarlucima zabranjene su jer je Poslanik rekao : "Allah je 
prokleo zene koje cesto posjecuju groblja." 

Prilikom posjeta grobljima treba se pridrzavati slijedecih uputa: onaj ko cini posjetu doci 
ce do kabura, okrenuti se prema lieu umrlog, nazvati mu selam i uciniti dovu za njega, 
govoreci: "Es-selamu alejkum ehled-dijari minel mu'minine vel muslimin. Ve inna insaellahu 



208 Islamskoznanje 

bikum lahikun. Entum fertunave nahnu lekum tebeun. Neselullahe lena ve lekumul-afijeh." 615 
Ucenje dove i traznje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: "Oni koji poslije njih 

dolaze, govore: 'Gospodaru, oprosti nama i braci nasoj koji su prije nas vjerovali.'"(sura El- 

Hasr:10) 

Zabranjeno je (haram) pored kabura upraznjavati neislamske postupke kao sto je: 

naricanje, dozivanje umrlog ili trazenje pomoci od njega. Umrlom ce koristiti dobra djela koja 

je on uradio dok je bio ziv i ona djela kojima je on bio uzrocnik, u skladu s rijecima 

Vjerovjesnika: "Kada covjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slucaja: trajna sadaka, 

nauka kojom se koristi ili dova koju mu cini dobro odgojeno dijete." 



NAMAZ U STRAHU 

Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe, a nacin njegova 
obavljanjaspomenutje u Kur'anu: "Kada ti budes inectu njima i budes zajedno namaz 
obavljao, neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oruzje uzmu; i dok 
budete obavljali namaz neka drugi budu iza vas, a onda neka dodu oni koji jos 
nisu obavili namaz pa neka i oni obave namaz sa tobom, all neka drze oruzje 
svoje i neka budu optezni... " (En-Nisa ': 102). 

1 . Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kabe, jedna skupina ce klanjati sa imamom, 
jedan ili dva rekata, a potom ce ga napustiti i sami upotpuniti namaz. Nakon sto oni zavrse 
i stanu nasuprot neprijatelja, doci ce druga skupina, a imam koji ih je cekao na namazu, 
klanjat ce s njima ono sto mu je ostalo od namaza, te ce oni, nakon njegovog selama, 
upotpuniti svoj namaz. 

2. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kabe, svi ce klanjati zajedno, ali ce na sedzdu za 
imamom ici samo prva skupina, dokce druga pratiti neprijatelja. Kad se oni vrate sa sedzde, 
tek tada ce druga skupina ici na sedzdu, i tako cio namaz. 

3. Ima jos nekih oblika namaza u strahu. 

4. Kada se strah jos vise pojaca i bojni redovi se poremete, svako ce klanjati onako 
kako moze: iduci, jasuci okrenut u pravcu Kabe ili ne, spustajuci se na ruku i sedzdu koliko 
mogne. Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju sa njega. 



Islamskoznanje 209 



NAFILAMA 

Nafile su dobrovoljni namazi, tj. namazi koje nismo obavezni klanjati, ali cemo biti nagradeni 
za njihovo obavljanje. 



noCni namaz 



Nocni je namaz veoma pozeljan s obzirom da Allah, dz.s., pohvaljuje one koji obavljaju 
nocni namaz i uvrstava ih u Svoje odabrane robove te kaze: 

"I oni koji provode nod, pred Gospodarom svojim na tie padajud i stojeci. " 
(El-Furkan:64.) 

Nocni namaz nema odredeni broj rekata. 

Najbolje je slijediti Poslanika, s.a.v.s., koji nije ni u ramazanu ni izvan njega klanjao vise 
od jedanaest rekata, kao sto od njega prenosi Aisa, radijallahu anha. 

Poslanik, s.a.v.s., podsticao je na nocni namaz. Tako je izmedu ostalog rekao: "Ko u 
ramazanu klanja nocni namaz, vjerujuci u Allaha i ocekujuci Njegovu nagradu, bit ce mu 
oprosteni raniji grijesi." 

Nocni se namaz moze klanjati u dzematu, jer je Poslanik, s.a.v.s., to ponekad cinio, a 
Omer, r.a., naredio je da se, u toku ramazana, nocni namaz klanja u dzematu. 

Dozvoljeno je da se nocni namaz klanja i pojedinacno. 

Prve generacije obicavale su klanjati sa dugim rekatima, pa su tako na jednom rekatu 
ucili i do dvjesto ajeta. 



DUHA - NAMAZ 

Vrijeme ovog namaza pocinje kada sunce odskoci koliko jedno koplje i traje do zevala. 
Moze imati dva, a najvise osam rekata. 



210 Islamskoznanje 



ISTIHARA 

Ko hoce da ucini neku dozvoljenu radnju, a dvoumi se da li je to za njega dobro ili nije, 
sunnet mu je da klanja dva rekata, u bilo koje doba noci ili dana, i na njima uci sta hoce, 
nakon Fatihe, a poslije toga se obrati Allahu, dz.s., dovom u kojoj ce Ga moliti da mu ukaze 
naono stoje bolje. Buhariprenosi rijeci Dzabira, r.a.: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poucavao 
nas je istihari, u svim poslovima, kao sto nas je poducavao kakvoj suri iz Kur'ana; govorio 
je: "Kad neko od vas hoce nesto uraditi, neka klanja dva rekata, mimo farza a zatim neka 
kaze: 

"Allahume, inni estehiruke bi'ilmike ve estakdiruke bi kudretike ve es'eluke min fadlikel 
azimi, fe inneke takdiru ve ene la akdiru, ve inneke ta'lemu ve la ealemu ve ente allamul - 
gujub. Allahumme, in kunte t'alemu enne hazel - emre" (ovdje treba spomenuti ono sto se 
zeli uraditi) "hajrun li fi dini ve measi ve akibeti emri" - ili je rekao: "Adzili emri ve adzilihi 
fakdirhu li ve jessirhu li summe barik li fihi. Ve in kunete ta'lemu enne hazel emre (ponovo 
spomenuti ono sto se zeli uraditi) serrun li fi dini ve measi ve akibeti emri - ili je rekao: "Adzili 
emri ve adzilhi fsrifhu anni vakdir lijel - hajre hajsu kane summe - rdini bihi." 



NAMAZ ZA KISU 

Ovaj je namaz sunnet. Obavlja se kada zavladaju dugi susni periodi. Imam ce tada sa 
muktedijama klanjati dva rekata u vrijeme kada nije mekruh klanjati. Naglas ce uciti, na 
prvom rekatu "Fatihu" i "sebbihismul rabbikel-eala, a na drugom "Fatihu" i "El-Gasiju". 
Potom ce imam odrzati hutbu, a kad zavrsi sa hutbom, svi klanjaci ce pustiti ruke (dolje) 
okrenuti se u pravcu Kabe i uputiti dovu Allahu, dz.s. 



TEHIJJETUL - MESDZID 

To je namaz koji se klanja prilikom ulaska u dzamiju. Sastoji se iz dva rekata i klanjaju se 
prije nego se sjedne. To se moze postici klanjanjem bilo kojeg namaza s tim da se tako 
zanijetiusrcu. 



tre£e poglavlje 
ramazanski post 

DEFINICIJA 



Post je uzdrzavanje (imsak) od svega sto ga kvari (npr. jelo, pice, pusenje, spolno 
opcenje i si.) u vremenu od pojave zore do izlaska sunca. To je stroga obaveza propisana 
i potvrdena Kur'anom, sunnetom i idzma'om. 

Allah, dz.s., kaze: "0 vjernici, propisan vam je post kao sto je bio propisan i onima prije 
vas, da biste bili bogobojazni." 

"Ko od vas bude prisutan tog mjeseca, neka ga posti!" (El-Bekara, ajeti 183 
i 185). 

Muhammed, s.a.v.s., veli: "Islam se temelji na pet stvari: 'Sehadet - svjedocenje da 
nema drugog bogaosim Allaha, klanjanju propisanih namaza, davanju zekata, postu mjeseca 
ramazanaihadzu."' 

Post je potvrden i idzmaom - konsenzusom islamskog ummeta. Svi muslimanski ucenjaci 
i svi muslimani slazu se da je to jedan od ruknova islama, cijim se nijekanjem izlazi iz islama 
i postaje murtedom, otpadnikom od vjere. 



RUKNOVI POSTA 

Post se sastoji iz dva rukna. To su: 

1 . Uzdrzavanje (imsak) od onog sto kvari post od pojave zore pa do zalaska sunca. 
Dokaz zato su rijeci Uzvisenog: 

"Ijedite i pijte dok tie budete razlikovali nit bijelu od niti erne (dok zora ne 
zabijeli), zatim upotpunite post do nod. " (El-Bekara, 187.) 



212 Islamskoznanje 

2. Nijjet(odluka) 

Potvrda za to je hadis Poslanika, s.a.v.s., koji kaze: "Djela se racunaju po nijetu..." 
Potvrda zato jeste i hadis koji prenosi Ibn-Umer od Hafse da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: 
"Ko ne zanijjeti ovaj post prije sabaha, nema posta." 616 Treba napomenuti da je dovoljno da 
u srcu zanijetimo da cemo postiti, jer je srce mjesto nijeta. 



VRIJEDNOST RAMAZANA, 
POSTA I IBADETA U NJEMU 

Od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pet dnevnih namaza, 
dzuma do dzume, a ramazan do ramazana, brisu grijehe pocinjene izmedu njih, ukoliko se 
izbjegavaju veliki grijesi. " 617 

Takoder, prenosi se od Ebu-Hurejrea da je Muhammed, a.s., rekao slijedece: "Ko 
isposti ramazan sa imanom iskreno trazeci zadovoljstvo i nagradu od Allaha, dz.s., bit ce 
mu oprosteni prijasnji grijesi." 618 

"Allah, dz.s., vam je propisao post ramazana kao strogu obavezu, a nocno klanjanje 
vam je sunnet. Ko ga isposti i isklanja za imamom, iskreno trazeci i zeleci Allahovo zadovoljstvo 
i nagradu, izaci ce iz ramazana cist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila." 619 



TERAVIH-NAMAZ 

Sto se tice ramazanskog dobrovoljnog namaza (teravije), to je sunnet za muskarce i 
zene. 

Svi muhadisi osim Tirmizije prenose od Aise, radijallahu anha, da je rekla: "Poslanik, 
s.a.v.s. , klanjao je teraviju u dzamiji, a za njim je klanjalo mnogo svijeta. Potom je klanjao i 
druge noci pa se broj klanjaca povecao. Trece noci su se iskupili, ali Poslanik, s.a.v.s., ne 
izade pred njih. Ujutro im je rekao: 'Vidio sam da ste se okupili i nista drugo me nije sprijecilo 
da vam se pridruzim osim bojazni da vam se teravija ne propise kao farz.'" Poslanik, 
s.a.v.s., klanjao je osam rekata teravih-namaza. 

U vrijeme hilafeta Umera, Usmana i Alije klanjalo se dvadeset rekata teravije. Prema 
tome, sunnet je klanjati osam rekata, a ostalih dvanaest je lijepo (mustehab), jer je nafile, 
inace, sevab klanjati. 

Ne bi trebalo pretjerivati sa dugim klanjanjem da se ne oteza onima koji tesko podnose, 
ali ne bi trebalo, takoder, od teravije praviti obicno gimnasticiranje. 620 



Islamskoznanje 213 

Posto je teravija-namaz, kao i ostali namazi, ne bi trebalo da se njeno klanjanje razlikuje 
od ostalih namaza. Fatiha koja se uci na sabahu i jaciji ista je kao i ona sto se uci na teraviji. 
Zato bi se trebalo odnositi prema teraviji kao i spram ostalih namaza, ne zuriti i ne kvariti je 
zurbom. Sedzde i ruku'e treba izvrsavati sa smirenoscu (ta'dili erkan), praveci propisne 
pauze izmedu sedzdi, nakon ruku'a (na stajanju) i uopce ponasati se u namazu kako i 
dolikuje tome ibadetu, putem kojeg se obraca Stvoritelju, Vladaru svega. 

Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Najgori je kradljivac onaj koji krade od svog namaza". Upitase 
ga: "Allahov Poslanice, kako neko krade od svog namaza?" On odgovori: "Kada ne 
upotpunjava ruku'e i sedzde." 621 



KO JE DUZAN POSTITI? 

Islamski ucenjaci slozili su se da obaveza posta pada na pametnog i punoljetnog, spolno 
zrelog muslimana i muslimanku koji se nalaze kod kuce i nemaju neku zapreku da poste kao 
sto je hajz i nifas kod zena, tj. kad su zene u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon 
porodaja. 

Prema tome, nisu duzni postiti: nenormalne osobe, djeca, putnici, oni koji imaju opravdan 
razlog kao sto je bolest koju post pogorsava. 

Sto se tice onih kojima se dozvoljava da ne poste uz obavezu davanja fidje (otkup za 
post), to su : starac, starica, bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje, oni koji rade na 
teskim poslovima, a nemaju druge mogucnosti da rade i zive od drugog posla. Svi ovi 
trebaju nahraniti po jednog siromaha za svaki dan koji ne poste. 

Oni kojima se dozvoljava da ne poste sa obavezom naknadnog posta jesu: bolesnik koji 
se nada ozdravljenju i musafir (putnik). 

Bolest u kojoj se dozvoljava prekidanje posta jeste ona koja se pojacava postom ili 
postoji bojazan da ce se usporiti ozdravljenje. 

Sto se tice putnika, ucenjaci su se razisli u vezi s pitanjem da li mu je vrednije postiti ili ne 
postiti. Ebu-Hanife, Safija i Malik smatraju da je vrednije i bolje postiti onome ko je snazan i 
moze izdrzati, a onome ko je slabiji, vrednije je da ne posti. 

Svi ucenjaci slozili su se da zena u hajzu i nifasu ne smije postiti i post joj je haram, a ako 
bi i postila u torn stanju, post joj je nevazeci. Zena u oba ova stanja ne smije postiti, ali mora 
napostiti poslije, cim joj se ukaze prilika. 



214 Islamskoznanje 



POST VOJNIKA 

Post je vojnika u ratu obavezan ako se nalazi na obicnom zadatku i ako se ne smatra 
putnikom. Ako je u akciji i smatra se putnikom, tada ima izbor kao i putnik: da posti ili da ne 
posti, ali sa obavezom napastanja. Ako je u teskoj i opasnoj akciji na koju bi mu post mogao 
negativno djelovati ili dovesti u pitanje uspjeh, ili njegov zivot, ili zivot njegovog suborca, bilo 
da je kod kuce ili na putu, onda mu je obaveza da ne posti i da naposti poslije, kada mu se 
ukaze prilika. 

Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je rekao: "Ratovali smo uz Poslanika, s.a.v.s., 
u mjesecu ramazanu. Bilo nas je koji smo postili, a bilo je i onih koji nisu postili. Niti je postac 
zamjerao nepostacima, a niti nepostac postacima. Smatrali su da je lijepo postiti onome koji 
ima snage. Smatrali su, takoder, da je lijepo onome ko osjeti slabost da prekine post." 622 



ADABI POSTA 

Lijepo je da se svaki postac pridrzava slijedeceg: 

1. rucak (sehur) 

Cijeli islamski ummet slaze se s time da je mustehab rucati prije zaposcenja, ali nema 
grijeha onome ko ga izostavi. 

Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Rucajte, zaistaje u rucku (sehuru) 
bereket." 623 

Racuna se da je covjek rucao, odnosno ispunio formu, makar popio gutljaj vode. Od 
Ebu-Seida el-Hudrije, r.a., prenosi se: "U sehuru je bereket, ne ostavljajte ga pa makar 
pijenjem gutljaja jer Allah, dz.s., i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na 
sehur" 624 ; 

2. pozurivanje sa iftarom 

Postacu je mustehab pozuriti sa iftarom cim nastupi njegovo vrijeme. 

Od Sehla ibn Sa'da prenosi se da je Muhammed, a.s., rekao: "Ljudi ce biti na dobru sve 
dok budu pozurivali sa iftarom." 625 

Iftar bi trebao da se sastoji od nekoliko hurmi (datula). Lijepo je da to bude neparan broj 
(1 , 3, 5, 7) i si. ili isti toliki broj gutljaja vode. 



Islamskoznanje 215 

Od Enesa, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., iftario tako sto je pojeo nekoliko hurmi 
prije klanjanja aksama, a ako ne bi bilo toga, onda bi se iftario popivsi nekoliko gutljaja 
vode." 626 

U ovom je hadisu dokaz da je lijepo iftariti na ovaj nacin, a poslije obavljanja aksam- 
namaza moze se nastaviti sa vecerom; 

3. dova za vrijeme iftara i u toku posta 

Ibn-Madze prenosi od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa da je Muhammed, a.s., 
rekao: "Postacu nece biti odbijena dova koju uputi Allahu, dz.s., prilikom iftara." 
"Allahumme leke sumtu, ve bike amentu, ve ala rizkike eftartu." 
"Allahu, Tebi sam postio, Tebi vjerujem i od Tvoje opskrbe se iftarim."; 

4. ostavljanje svega sto je u suprotnosti sa postom 

Postac se treba cuvati svega sto moze pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. Od Ebu- 
Hurejrea, r.a., prenosi se da je Muhammed, a.s., rekao: "Nije post samo uzdrzavanje od 
hrane i pica, nego i od bespotrebnog govora, svadanja, a ako te neko vrijeda ili napada, reci: 
'Japostimjapostim'"; 627 

5. upotreba misvaka 

Lijepo je da postac upotrebljava misvak za vrijeme posta, i nema razlike u tome da li ga 
upotrebljava na pocetku ili kraju dana. Analogno ovome, mustehabb je za vrijeme posta prati 
zube cetkicom, posto kod nas nema misvaka, ali treba voditi racuna da vode ne ode u grlo ; 

6. darezljivost i provodenje vremena uceci Kur'an 

Lijepo je biti darezljiv i baviti se ucenjem i izucavanjem Kur'ana, azimussana, u svakom 
vaktu, a posebno u ramazanu. 

Buharija biljezi hadis koji prenosi Ibn-Abbas, r.a.: "Poslanik, s.a.v.s., bio je najdarezljiviji 
covjek, a najdarezljiviji je bio u mjesecu ramazanu kada mu je dolazio Dzibril. Dolazio mu je 
svake ramazanske noci da bi ga poucavao Kur'anu, tako da je Poslanik, s.a.v.s., postajao 
blazi od blagog povjetarca u cinjenju dobra"; 

7. pojacavanje ibadeta u zadnjih deset dana ramazana 

Buharija i Muslim biljeze hadis kojeg prenosi Aisa, radijallahu anha, po kojem je Poslanik, 
s.a.v.s., obiljezavao noci zadnje trecine ramazana ibadetom, budeci zene i ustezuci se od 
spolnog opcenja. 



216 Islamskoznanje 



§TA JE DOZVOLJENO POSTA&J (MUBAH)? 

1 . Postacu je dozvoljeno kupanje i rashladivanje vodom 

Ako ude voda u zeludac bez namjere da se to desi, post nije pokvaren. 

2. Podvlacenje surme i upotreba kapi za oci i si. dozvoljeno je makar i osjetio okus toga 
u grlu jer oko nije prirodni put hrane u zeludac. 

3. Poljubac postaca, ako moze suzdrzati i savladati svoje strasti. 

Od Aise, radijallahu anha se prenosi da ju je Poslanik, s.a.v.s., znao poljubiti dok je 
postio, apoznatojedajebio najsavrseniji covjek u samosavladivanju. 

U hanefijskom je mezhebu poljubac mekruh samo ako izazove strast, ali u svakom 
slucaju za postaca je bolje ostaviti se toga. U istoj ravni je doticanje rukom i zagrljaj. 

4. Pustanje krvi 

Postacu je dozvoljeno pustanje krvi, osim ako to utice na fizicko slabljenje postaca. U 
torn slucaju pustanje krvi je mekruh. Davanje krvi za laboratorijske analize i si. ima isti 
tretman, sto znaci da je dozvoljeno. 

5. Ispiranje usta i nosa 

Dozvoljeno je ispiranje usta i nosa ali je mekruh u tome pretjerivati. Ebu-Hanife stoji na 
stanovistu da onaj ko ispira usta i nos pa se omrsi tako sto mu voda ode niz grlo, makar i ne 
htijuci, post ce mu biti pokvaren. 

6. Stvari od kojih se ne moze cuvati 

Isto vrijedi kao i za ispiranje usta, i za stvari od kojih se ne moze cuvati, kao sto je 
pljuvacka, prasina koja je na putu ili od brasna, slina, i si. 

7. Dozvoljeno je u ramazanskim nocima jesti, piti i spolno opciti sve do pojave zore. 

8. Postacu je dozvoljeno da osvane dzunup, kao sto je dozvoljeno zeni koja je bila u 
hajzu ili nifasu pa joj je prestalo krvarenje da zaposti prije kupanja, a kupanje moze odgoditi 
do iza zore s tim da mora zanijetiti post, a kupanje mora obaviti prije isteka namaskog 
vremena kako bi se sabah-namaz na vrijeme klanjao. 



STA KVARI POST? 



1 . Ako se nesto svjesno pojede ili popije. 

2. Ako se namjerno prouzrokuje povracanje. 

3. Ako dode do pojave hajza ili nifasa. 

4. Ako dode do ejakulacije usljed ljubljenja ili samonadrazivanja. Ako sjeme izade kao 



Islamskoznanje 217 

posljedica gledanja ili razmisljanja, to nece pokvariti post. 

5. Ulazakhrane ili neceg drugog u unutrasnjosttijela. 

6. Primanje infuzije. Mislimo da nema nikakve razlike da li se tijelo hranilo kroz usta ili 
putem injekcije, jer se u oba slucaja hrani. Ako je postac primoran da prima infuziju, onda u 
vecini slucajeva nije duzan postiti jer se smatra bolesnikom. U torn slucaju, napostit ce dan 
zadan. 

Odredene radnje, pored toga sto kvare post, zahtijevaju napastanje i kaznu (kefaret). 
Pod kefaretom se podrazumijeva iskupljivanje za namjerno pokvareni post, i to: 

- oslobadanjem roba (sto danas nije moguce uciniti, jer ne postoje robovi u fizickom 
smislu); 

- postom sezdeset dana uzastopno; 

- nahranjivanjem sezdeset siromaha s tim da je duzan napostiti i taj dan u kojem je 
pokvario post. 

Te radnje koje uz napastanje iziskuju i kaznu jesu svako namjerno kvarenje posta, bez 
obzira na koji nacin se to uradilo (spolnim opcenjem, jelom, picem, itd.) 

Dokaz za kaznu (kefaret) jeste hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre, koji kaze da je neki 
covjekdosao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: 

"Propao sam, Allahov Poslanice!" 

"A sta te upropasti?" - upita ga Poslanik, s.a.v.s. 

"Opcio sam sa zenom u ramazanu." 

"Imas li roba da ga oslobodis?"- upita ga Poslanik, s.a.v.s. 

"Ne" - odgovori. 

"Mozes li postiti dva mjeseca neprestano?" 

"Ne", odgovori. 

Potom je sjeo, a Poslanik, s.a.v.s., otisao je i donio kosaru hurmi rekavsi mu: "Podijeli 
ovo kao sadaku." 

"Hocu li dijeliti siromasnijim od nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove 
hurme potrebnije od nas?", odvratio je Poslaniku, s.a.v.s., ovaj siromasni ashab. 

Poslanik, s.a.v.s., nasmijao se tako da su mu se sjekutici ukazali od smijeha i rekao mu: 

"Id i i time nahrani svoju porodicu." 628 

Kefaret se po vecini islamskih pravnika uzima po redoslijedu, kako je spomenuto u 
prethodnom hadisu. Ako nije u stanju daoslobodi roba, postitce sezdeset dana uzastopno, 
bez opravdanog prekida, a ako nije ni to u stanju, nahranit ce sezdeset siromaha. 



218 Islamskoznanje 



napaStanje 



Napastanje propustenih ramazanskih dana ne mora se vrsiti odmah, niti dan za dan, 
nego kada covjek stigne tokom godine. Ako se desi da se nije napostilo, a dode novi 
ramazan, onda se isposti ramazan, a potom se naposti ostatak iz proslog ramazana. 

Medutim, znajuci da je smrt bliza od jake za vratom, propustene dane treba sto prije 
napostiti kako ne bismo preselili i dosli pred Allaha, dz.s., sa tim dugom posta. 



ITIKAF 

Itikaf je boravak u dzamiji, s nijetom priblizavanja Uzvisenom Allahu. Svi su islamski 
ucenjaci slozni (idzma) o pitanju propisanosti itikafa. Postoje dvije vrste itikafa: 

1 . zavjetni itikaf, i on je obavezan. Nataj se itikaf covjek obavezao , i obavlja se u vrijeme 
koje je odredeno zavjetom, na koje se obavezao zavjetnik; 

2. dobrovoljni itikaf (sunnet). Moze se obaviti u bilo koje doba, ali mustehabb ga je 
obavljati u zadnjih deset dana ramazana. 

Uslovi itikafa su: nijet, boravak u dzamiji, nikako izvan nje. Itikaf mora biti u dzamiji u 
kojoj se obavljaju svi vaktovi. Ako zena zeli obaviti itikaf, i ona mora biti u dzamiji. 629 

Mustehab je onome ko boravi u itikafu ciniti sto vise dobrovoljnih ibadeta: namaz, ucenje 
Kur'ana, zikritd. 

U to ulazi i ucenje i citanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome slicno. 

Preporuceno je da se ogradi jedno mjesto u dzamiji po ugledu na Vjerovjesnika, s.a.v.s. 630 

Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se beskorisnim rijecima i djelima, ali je isto tako 
mekruh uzdrzavati se od govora opcenito, misled dato predstavlja cin poboznosti. Dozvoljeno 
je da mu'tekif 631 izade iz itikafa da bi ispratio porodicu, uredio kosu, obrijao glavu, podrezao 
nokte, okupao se, obukao najljepsu odjecu i namirisao se. 

Mu'tekif moze izaci iz dzamije samo radi prijeke potrebe i nuzde kao sto je dzuma, ako 
se ne klanja u toj dzamiji gdje se on nalazi, radi obavljanja nuzde, itd. Sto se tice jela i pica, 
dozvoljeno je objedovati u dzamiji. 



Islamskoznanje 219 



LEJLETUL - KADR 

To je najvrednija noc tokom citave godine. Dokaz za to su rijeci Allaha, dz.s. : "Mi smo ga 

(Kur'an) objavili u noci Kadr. 

A sta ti mislis sta je noc Kadr? 

Noc Kadr je bolja - vrednija od hiljadu mjeseci." 

Odnosno, ibadet u toj noci, tj. klanjanje ucenje i zikr bolji su i vredniji od ibadeta hiljadu drugih 

mjeseci u kojoj nemate noci. 

Lijepo je traziti tu noc u neparnim nocima zadnje trecine ramazana. 

Islamski ucenjaci razisli su se u kojoj od neparnih noci je noc Kadr. Dok neki kazu da ova 

noc prelazi iz jedne u drugu neparnu noc zadnje trecine mjeseca ramazana; vecina smatra 

da je noc Lejletul-Kadr - dvadeset i sedma noc ramazana. 

S obzirom da Poslanik, s.a.v.s., nije tacno odredio koja je to noc, ne bi se trebali truditi oko 

odredivanja te noci, nego je bolje da se trudimo da cijeli ramazan provedemo sto vise u 

ibadetu, a posebno neparne noci u zadnjoj trecini. 



DOBROVOLJNI POST 

To je svaki post koji nismo obavezni postiti, za njegovo izvrsavanje zasluzujemo veliku 
nagradu kod Allaha, dzelle sanuhu. Postoje odredeni dani koje je Poslanik postio pa bi bilo 
dobro da i mi te dane postimo, u skladu s nasim mogucnostima. Ti dani su: 

sest dana mjeseca sevala nakon Ramazanskog bajrama. Nije odredeno koji su to dani 
u mjesecu sevalu, samo je bitno da nisu bajramski dani; 

postiti Dan Arefata za onoga koji nije na hadzu. Mekruh je da posti onaj ko je na Arefatu. 

postiti deseti dan mjeseca muharema (asura) s tim sto ucenjaci preporucuju da se uz 
njega posti ideveti dan; 

sunnet je postiti ponedjeljkom i cetvrtkom; 632 

sunnet je postiti "bijele dane" u mjesecu: trinaesti, cetrnaesti i petnaesti dan svakog 
hidzretskog mjeseca. Lijepo je postiti svaki drugi dan (Davudov post). 

Sto se tice prekidanja dobrovoljnog posta, hanefijski ucenjaci su na stanovistu da se taj 
dan mora napostiti. To vazi i za prekidanje dobrovoljnog namaza. Nije naodmet spomenuti 
i to da zena ne moze postiti dobrovoljni post ako joj to muz ne dozvoljava. 



CETVRTO POGLAVLJE - ZEKAT 

ZEKAT, NJEGOVA VAZNOST 
I ULOGA U ISLAMU 

Zekat je materijalna obaveza muslimanima koji posjeduju nisab 633 na imetak koji treba 
ispunjavati odredene uslove (sartove). 

Zekat je jedan od temelja (ruknova) islama. Spomenut je zajedno sa namazom na 
mnogim mjestima u Kur'ani-kerimu. 

Zekat je stroga i obligatna duznost- "fard". Ko zanijece njegovu obavezu, on je kafir i 
izasao je iz dini islama, a ko sa njim skrtari ili ga svega ne dadne, on se ubraja medu silnike 
koji se izlazu kazni. 

Neki od dokaza za to su rijeci Uzvisenog Allaha: 

".../ obavljajte namaz i dajite zekat " (El-Bekara: 110) "A natedeno im je da 
se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao ptavovjemi, vjeru ispovijedaju, i 
da molitvu obavljaju i da zekat udjeljuju; a to je ispravna vjera. " (El-Bejjina: 5) 

Od Ibn-Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Islam je izgraden na pet temelja...", i medu njima je spomenuo davanje zekata. (Prenose 
Buharija i Muslim) 

Dokaz da onaj ko ne izvrsava ovu obavezu izlazi iz islama, rijeci su Uzvisenog Allaha, 
Kojikaze: 

"All, ako se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali, braca su 
vam po vjeri... " (Et-Tevba: 1 1) 

Iz ovog ajeta razumije se da onaj koji ne obavlja namaz i ne daje zekat nije od nase 
brace po vjeri, nego je kafir. Zbog toga se Ebu-Bekr borio protiv onih koji su napravili razliku 
izmedu namaza i zekata, tako sto su obavljali namaz, a nisu davali zekat. U vezi s tim, s njim 
su se slozili ashabi tako daje to bio njihov kosenzus (idzma 1 ) o ovom pitanju. 



Islamskoznanje 221 



MUDROST U PROPISIVANJU ZEKATA 

U propisivanju zekata postoje mnoge mudrosti, veliki ciljevi i opce koristi. Njih mozemo 
upoznati ako razmisljamo o ajetima i hadisima u kojima je zekat nareden, kao sto je ajet koji 
odreduje kome se daje zekat, u suri Et-Tevba, te drugi ajeti i hadisi koji podsticu na davanje 
sadake i trosenje imetka u razne opcekorisne svrhe. Od tih mudrosti navodimo neke: 

1 . ciscenje vjernikove duse od prljavstine grijeha i gresaka i njihovih losih posljedica na 
srce, te ciscenje njegove duse od pokudenosti skrtarenja i skrtosti i njihovih losih posljedica. 
Uzviseni Allah kaze: 

"Uzmi od dobata njihovih zekat, da ih njime ocistis i blagoslovljenim ih 
ucinis..." (Et-Tevba: 103); 

2. potpomaganje siromasnog muslimana, podmirivanje njegovih potreba i izrazavanje 
paznje i dobrocinstva prema njemu da se ne mora izlagati ponizenosti trazenja od nekog 
drugog pored Allaha, dz.s.; 

3. olaksavanje briga duznika vracanjem njegova duga zajmodavcima; 

4. okupljanje razdvojenih srca oko imana i islama i prelazak sa njima iz sfere sumnji i 
dusevnih uznemirenosti, zbog toga sto se iman u njima jos nije ustalio, u sferu stabilnog 
imana i potpunog uvjerenja; 

5. opremanje boraca (mudzahida) na Allahovom putu i pripremanju njihove ratne opreme; 

6. potpomaganje muslimana putnika namjernika, kada se nade na putu pa ne bude imao 
cime nastaviti put. Njemu se daje od zekata onoliko koliko mu je potrebno da se moze vratiti 
svojojkuci; 

7. ciscenje imetka, umnozavanje i razvoj. 

Ovo su neke od uzvisenih mudrosti i plemenitih ciljeva zbog kojih je propisan zekat. Sve 
tajne Serijata i njegove mudrosti ne zna niko osim Uzvisenog Allaha. 



222 Islamskoznanje 



IMOVINA NA KOJU TREBA DATI ZEKAT 

Zekat treba dati na cetiri vrste imetka: 

- prvo: na ono sto raste iz zemlje; sjemenke i plodove, tj. poljoprivredne proizvode. 
Uzviseni Allah rekaoje: 

"0 vjemici, udjeljujte od lijepih stvari koje sticete i od onoga sto vam Mi iz 
zemlje dajemo, ne izdvajajte ono sto ne vrijedi da biste to udijelili-kad ni vi 
sami to ne biste primili, osim zatvorenih ociju... " (El-Bekara: 267) ".../ dajte na 
dan zetve i berbe ono na sto drug! pravo imaju... " (El-En 'am: 14 1) 

Na poljoprivredne proizvode koji se ne mogu ostavljati zbog brzog propadanja, kao sto 
su voce i povrce, ne daje se zekat. Nisab zitarica i plodova iznosi pet "evsuka", sto iznosi, 
kada je psenica u pitanju, oko 61 2 kg. Dakle, ako imamo tu kolicinu ili vise psenice, duzni 
smo onoga dana kada je ovrsemo, dati "desetinu" (1 0%) na ime zekata, ukoliko je prirodno 
navodnjavana, a ukoliko se navodnjavala prskanjem iz cisterni i slicno, onda se na ime 
zekata daje pola "desetine", tj. 5%; 

-drugo: zlato, srebro i vrijednosni papiri. Allah, dz.s., rekaoje: 

"Onima koji zlato i srebro gomilaju ine trose ga na Allahovom putu-navijesti 
bolnu patnju. " (Et-Tevba: 34) 

U Muslimovu "Sahihu" od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se daje Vjerovjesnik rekao: "Nema 
ni jednog vlasnika zlata niti srebra, koji na njih ne daje ono sto je obavezan, a da mu na 
Sudnjem danu nece biti napravljene bukagije od vatre koje ce biti uzarene u dzehenemskoj 
vatri i njima ce se prziti njegovi bokovi, celo i leda. Kad god se ohladi, vratit ce mu se, u danu 
cijajeduzinapedesethiljadagodina. To cetrajatisvedokse ne zavrsi sudenje ljudima." Pod 
"...ono sto je obavezan" misli se na zekat, jer u drugom rivajetu stoji: "Nema ni jednog 
vlasnika blaga koji ne daje zekat na njega..." (Muslim) 

Nisab je zlata dvadeset "dinara" sto iznosi 87 gr. Na tu kolicinu (pa navise) se daje zekat 
u visini od 2,5%. Nisab srebra je pet "oka" sto iznosi 595 gr. Na tu kolicinu (pa navise) daje 
se zekat u visini od 2,5%. Nisab novca i vrijednosnih papira je u visini zlata ili srebra i na tu 
vrstu imovine daje se zekat u visini 2,5%; 

trece: trgovacka roba, pod kojom se smatra sve sto je namjenjeno za trgovinu i profit 
kao sto su nekretnine, stoka, hrana, pice, auta i ostale njima slicne vrste imetka. Vlasnik 
robe procijeniti ce njenu vrijednost svake godine i dat ce 2,5% od njene ukupne vrijednosti 
na ime zekata, bez obzira da li je njena vrijednost, u torn trenutku, iznosila onoliko za koliko 
ju je kupio ili, pak, manje ili vise. Vlasnici prodavnica, kao npr. ducandzije, trgovci autima i 
rezervnim djelovima trebaju precizno i tacno izvrsiti inventuru cjelokupne robe u svojim 



Islamskoznanje 223 

prodavnicama i na nju dati zekat. Ukoliko im je tesko vrsiti inventuru, mogu da po slobodnoj 
procjeni daju zekat, s tim da budu sigurni da su dali vise nego sto su obavezni, kako bi im 
savjest bila cista i kako ne bi ostao dio zekata na njihovim vratovima. Nisab trgovacke robe 
je u visini nisaba zlata ili srebra; 

cetvrto: stoka: deve, goveda i sitna stoka (ovce i koze), pod uslovom da se hrane na 
pasi i da se drze radi mlijeka i rasplodnje i da dostignu "nisab." Pod stokom koja se "hrani na 
pasi" podrazumijeva se stoka koja boravi na ispasi veci dio godine, a ako se hrani "na 
jaslama" veci dio godine, onda na nju ne treba davati zekat, osim ako se ista ne drzi radi 
trgovine. U torn slucaju se na nju daje zekat, kao na trgovacku robu, kada dostigne nisab; 
bilo pojedinacno, bilo da se uracuna sa ostalom robom, bez obzira da li se hranila na ispasi 
ili "na jaslama". 

Nisab stoke: 

deve: na pet deva se daje jedna ovca; 

goveda: od 30-39 goveda daje se jedno tele od godinu dana. Od 40-59 daje se tele od 
dvije godine, itd.; 

sitna stoka (ovce i koze): od 40-1 20 ovaca daje se jedna ovca, od 1 21 -200; dvije, itd. 



USLOVI DA SE MORA DAVATI ZEKAT 

Uslovi za davanje zekata su sljedeci: 

1 . islam, tj. da budes musliman. Prema tome, zekat nije duzan davati nevjernik niti onaj 
koji je izasao iz islama; 

2. da si istinski vlasnik robe na koju dajes zekat, sto znaci da ta roba treba daje kod tebe 
ili da mozes sa njom raspolagati kad god to zazelis; 

3. da imetak dostigne visinu "nisaba" koju je Serijat odredio, a njegova visina razlikuje se 
kod razlicitih vrsta imovine; 

4. da prode godina dana otkako je imetak, na kojeg dajes zekat, dostigao visinu nisaba. 
Iz toga se izuzimaju zitarice i plodovi na koje se zekat daje kada sazriju i mladuncad od 
stoke na ispasi i zarada na trgovackoj robi, na koje se zekat daje kada i na glavnicu; 

5. sloboda, tako da zekat nije obavezan za roba, jer on nema svog vlasnistva, s obzirom 
da on i sve sto je njegovo pripada njegovom vlasniku. 



224 Islamskoznanje 



KOME SE DAJE ZEKAT? 

Allah, dz.s. , odredio je kome se daje zekat: "Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, 
i onima koji ga skupljaju, i onima cija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduzenima, 
i u svrhe na Allahovom putu (za dzihad), i putniku - namjerniku. Allah je odredio tako! Allah 
sve zna i mudar je." (Et-Tevba: 60) 

Allah, dz.s., naveo je osam vrsta, i svaka od njih ima pravo uzeti zekat, a one su: 

l.fukara(siromasi); 

2. miskin - isto tako vrsta siromaha, s tim da je jedan dio ucenjaka rekao daje miskin 
boljeg stanja od fukare, a neki drze obrnuto. I jednoj i drugoj vrsti sirotinje: fukari i miskinima, 
daje se od zekata koliko im je potrebno za godinu dana, jer obaveza davanja zekata 
ponavlja se nakon godinu dana, te oni trebaju dobiti sta im je potrebno za jednu godinu. Pod 
"dovoljno" podrazumijeva se hrana, odjeca, stan, te druge nuzne potrebe koje odgovaraju 
njegovom statusu, bez pretjerivanja i uskracivanja, za datu osobu ili za one koje je ta osoba 
obavezna izdrzavati. 

Uslov za siromasne (fukaru i miskine) jeste da budu: muslimani, da ne budu iz porodice 
Benu-Hasim niti od onih koji se toj porodici pripisuju, i da ne budu od onih, koje je, inace, onaj 
koji daje zekat duzan izdrzavati kao npr. : roditelji, djeca, supruga; te da ne bude od sposobnih 
koji mogu zaraditi sebi opskrbu, jer je Poslanik rekao: "Na zekat nema pravo bogatas niti 
onaj koji je snazan i u mogucnosti da zaraduje" 634 ; 

3. prikupljaci zekata: 

to su sluzbenici koje imam ili njegov zamjenik odrede da rade na prikupljanju, cuvanju i 
raspodjeli zekata. To su sakupljaci, blagajnici, pisari, racunovode, cuvari, oni koji zekat 
prevoze i dijele i tome slicno. Onaj koji radi taj posao dobiva platu koju bi inace primao za isti 
ili slican posao na nekom drugom mjestu, pa makar on bio i bogatas, pod uslovom da je 
musliman, punoljetan, pametan, povjerljiv i kvalificiran zataj posao; 

4. oni cija srca treba pridobiti: to su licnosti koje imaju vlast i utjecaj u svojoj sredini, a 
postoji nada da bi mogli primiti islam, ili bi mogao primiti islam neko iz njegovog ranga, ili bi 
time mogli sprijeciti zlo koje bi on mogao uciniti prema muslimanima; 

5. za oslobadanje roblja: ovo obuhvata oslobadanje roblja i potpomaganje onih koji se 
sami otkupljuju. Tu ulazi i otkup zarobljenih muslimana od neprijatelja, jer je to slicno vracanju 
duga za duznika, pa cakje i prece, jer postoji mogucnost da zarobljenog muslimana ubiju, 
ilida izade iz vjere; 

6. duznici: to su oni koji su se zaduzili i taj dug moraju vracati. Dugove mozemo podijeliti 



Islamskoznanje 225 

nadvijevrste: 

a) da covjek uzme u zajam, radi svog interesa, nesto sto je dozvoljeno (mubah) kao kad 
npr. uzme pozajmicu da bi izdrzavao sebe i porodicu, ili da bi nabavio odjecu, ili za zenidbu, 
lijecenje, gradnju stana ili kupovinu neophodnog namjestaja, ili, pak, da mu se desi da 
nehotice nanese materijalnu stetu nekome koju poslije mora nadoknaditi. U tim slucajevima 
dadne mu se da vrati dug ukoliko je siromah, zaduzio se u halal-poslu i onom sto je dozvoljeno 
(mubah). Ovdje je uslov da zaduzeni bude musliman, da ne bude bogat toliko da sam moze 
vratiti dug, da se bude zaduzio radi onoga sto je zabranjeno (haram), da vrijeme vracanja 
tog duga bude u toj godini, da bude duzan drugom covjeku tako da moze biti kaznjen 
zatvorom(akogane vrati). 

Prema tome, ovdje ne spadaju druge vrste duga kao sto su kefareti (iskupi za prijestupe 
i krive zakletve npr.) ili zekat. Onaj koji se zaduzio za korist drugoga, kao npr. da bi pomirio 
zavadene, njemu je dozvoljeno uzeti zekat radi vracanja duga na osnovu hadisa Kubejse el- 
Hilalija koji je rekao: "Preuzeo sam na sebe dug, pa sam dosao Poslaniku, s.a.v.s., i trazio 
pomoc, a on mi je rekao: "Sacekaj dok dode zekat, pa cemo ti dati, a zatim je rekao: '0 
Kubejse, zaista prosnja nije dozvoljena nikome osim trojici: covjeku koji je preuzeo neciji 
dug, te mu je dozvoljeno da prosi dok ga ne podmiri, a onda prestaje prositi; covjeku kome 
je prirodna nepogoda unistila imovinu, te mu je dozvoljeno prositi dok ne stekne onoliko 
koliko mu je potrebno za zivot i covjeku koga je zadesilo siromastvo te mu posvjedoce tri 
razumna covjeka iz njegova naroda da je tog covjeka zadesilo siromastvo, pa mu je 
dozvoljeno prositi dok ne zadovolji svoje zivotne potrebe. Svaka druga prosnja i prosjacenje 
je, o Kubejse, haram i onaj koji to jede, hrani se haramom."' (Muslim) Dozvoljeno je od 
zekata vratiti dug za umrlog jer nije uvjet da se prvo zekat da zaduzenom nego se u ime 
njega dug moze direktno vratiti jer je Allah, dzelle sanuhu, ucinio da se zekat daje za njih a 
ne njima; 

7. na Allahovom putu (za dzihad). Po misljenju vecine ucenjaka, ovo se odnosi samo na 
mudzahide i instituciju dzihada. Dakle, sve sto je vezano za ovu instituciju moze se finansirati 
iz zekata. Neka ulema rijeci "na Allahovom" putu tumaci u opsirnijem smislu ukljucujuci u 
ovu grupu pored mudzahida i ostale koji rade na Allahovom putu ; 

8. putnik namjernik. To je putnik koji putuje od mjesta do mjesta. Njemu se dadne od 
zekata kako bi se mogao vratiti u svoje mjesto, pod uslovom daje toga potreban i da to 
njegovo putovanje ne bude u svrhu necega sto je haram, nego da bude radi neke obaveze 
ili onoga sto je mustehab (pozeljno) ili, pak, mubah (dozvoljeno). 

Prema tome, putniku namjerniku daje se zekat, pa makar i potrajao njegov boravak i 
putovanje, ukoliko ceka neku svoju potrebu koja treba da se zavrsi. Ne mora se zekatom 
obuhvatiti svih osam vrsta, nego je lijepo dijeliti ga uzimajuci u vidu potrebe i koristi i misljenje 
imama, njegovog zamjenika ili onoga koji daje zekat. 



226 Islamskoznanje 



KOME SE NE DAJE ZEKAT? 

1 . Bogatasima, te snaznim i sposobnim koji mogu zaraditi. 

2. Uzlaznoj i silaznoj rodbini onoga koji daje zekat, i muz svojoj zeni. 

3. Nemuslimanima, izuzimajuci one cija srce treba pridobiti, a koji su spomenuti u 60. 
ajetu sure "Et-Tevba". 

4. Porodici Poslanikovoj. 



KORISTI OD DAVANJA ZEKATA 

1 . Povinovanje naredbi Allaha, dz.s., i naredbi Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i davanje 
prednosti onome sto voli Allah, dz.s., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., nad onim sto voli dusa. 

2. Umnogostrucavanje sevaba i nagrade za posao. Uzviseni Allah kaze: 

"Oni koji imanja svoja trose na Allahovom putu lice na onoga koji posije 
zrno iz kojeg nikne sedam klasova, i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah ce 
onome kome hoce, dati i vise; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. " (El-Bekara: 
261) 

3. Zekat je dokaz imana i znak koji upucuje na njega, kako to stoji u hadisu: "...a sadaka 
jedokazimana..." (Muslim) 

4. Ciscenje od prljavstine grijeha, loseg morala i ponasanja. 

"Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime ocistis i blagoslovljenim ih 
ucinis..." (Et-Tevba: 103) 

5. Napredak, razvoj, bericet, ocuvanje i sigurnost imetka od svakog zla. U hadisu se 
kaze: "Nikada sadaka nije umanjla imetak, nego ga uvecava, nego ga uvecava..." (Muslim) 

"... sto god vi udjeljujete, On ce to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje. " 
(Sebe':39) 

6. Onaj koji daje zekat bit ce pod hladovinom svoga zekata na Sudnjem danu, kako je 
spomenuto u hadisu o sedmerici kojima ce Allah, dz.s., dati hlad kada nece biti drugog hlada 
osim Njegovog. 

".../ covjek kojije dao zekat (sadaku) tajno tako da mu njegova lijeva ruka 
ne zna sto udjeljuje desna. " 63S 

7. Allahova milost i oprost 

" ...a milost Moja obuhvata sve; dat cuje onima kojise budu grijeha klonili 
i zekat davali..." (El- A raf: 156) 



Islamskoznanje 227 



UPOZORENJE ONIMA KOJI NE DAJU ZEKAT 

1 . Uzviseni Allah rekao je: 

"...Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne trose ga na Allahovom putu- 
navijesti bolnu patnju na Dan kada se ono bude u vatri dzehenemskoj usijalo, 
pa se njima slabine njihove i leda njihova budu zigosala. 'Ovo je ono sto ste za 
sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono sto ste gomilali!"'(Et-Tevba: 34,35) 

2. Ahmed i Muslim prenose od Ebu-Hurejre da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Nema ni 
jednog bogatasa koji na njega ne daje zekat, a da nece (njegov zekat) biti usijan u 
dzehenemskoj vatri, a zatim napravljen u obliku ploca i njima ce biti zigosano njegovo lice i 
slabine, dok se ne zavrsi sudenje Njegovim robovima u danu koji traje pedeset hiljada 
godina, a zatim ce mu se pokazati put u Dzennet ili u Vatru." 

3. Buharija prenosi da je Vjerovjesnik rekao: "Kome Allah da imetak pa on na njega ne 
bude davao zekat, prikazat ce mu se na Sudnjem danu dvoglava zmija sa dva repa kojima 
ce ga obmotati. Zatim ce mu reci: 'Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago.' Potomje, 
proucio ajet: 

'Neka oni koji skrtare u onom sto im Allah iz obilja Svoga daje, nikako ne 
misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit ce im o 
vratu objeseno ono dine su skrtarili... '" (Ali-lmran: 180) 

4. Muslim prenosi Poslanikove, s.a.v.s., rijeci: "Nema ni jednog vlasnika deva, krava, i 
sitne stoke koji na njih ne daje zekat, a da one nece doci na Sudnjem danu u najvecem i 
najdebljem svom obliku u kome je nekada bila, i bost ce ga svojim rogovima i gaziti papcima. 
Kada zadnja pregazi preko njega, naide prva i tako dok se ne zavrsi sudenje ljudima." 



VAZNA UPOZORENJA 

Prvo: zekat se moze dati jednoj od osam spomenutih vrsta i ne mora se dijeliti svima 
njima. 

Drugo : zaduzenom je dozvoljeno dati toliko da podmiri sav dug ili jedan njegov dio. 

Trece: zekat se ne daje nevjerniku i onome koji je izasao iz islama (murtedu). 

Cetvrto: nije dozvoljeno dati zekat bogatome jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na njega 
nema pravo bogati niti snazni koji moze zaradivati." 636 

Peto: zekat se ne moze dati onome koga si obavezan izdrzavati kao sto su roditelji, 
dijete i zena. 



228 Islamskoznanje 

Sesto: zekat se ne iznosi iz mjesta u kojem je skupljen i dijeli u drugom mjestu, osim u 
nuzdi koja to iziskuje, kao glad npr. ili nepostojanje siromaha u mjestu u kome je zekat 
skupljen, potpomaganje mudzahida ili da njegovo dijeljenje u drugom mjestu naredi imam 
radi opce koristi. 

Sedmo: ko zaradi imetak u drugoj drzavi treba dati zekat u zemlji gdje je taj imetak 
zaradio i nece ga prenijeti u svoje mjesto, osim u nuzdi koja to zahtijeva, a sto je prethodno 
napomenuto. 

Osmo: dozvoljeno je siromahu dati toliko zekata koliko mu je dovoljno za nekoliko 
mjeseci ili za punu godinu. 

Deveto: treba dati zekat na zlato i srebro, bez obzira da li je bilo u obliku novca, metala 
ili nakita koji se nosi, iznajmljuje ili sluzi u neku drugu svrhu, a na osnovu dokaza koji 
opcenito govore o obavezi davanja zekata na to. Ovo je misljenje hanefijskog mezheba. 

Ima ucenjaka koji su rekli da se na nakit, koji se nosi ili sluzi za iznajmljivanje, ne daje 
zekat. Dokazi su prvog misljenja jaci i njegova primjena je sigurnija. 

Deseto: nije duznost davati zekat na ono sto je covjek pribavio za svoje potrebe kao sto 
je: hrana, pice, posteljina, stan, zivotinje, auto i odjeca. Dokaz za sve to rijeci su Poslanika, 
s.a.v.s., : "Musliman nije duzan davati zekat na svoga roba niti konja..." 637 (Muttefekun 
alejhi) Iz ovog se izuzima, kako je prethodno spomenuto, nakit od zlata i srebra. 

Jedanaesto: za ono sto sluzi za iznajmljivanje; nekretnine, auta i tome slicno, zekat se 
daje na zaradu od toga, ako ta zarada bude u vidu novca, nakon sto ostane u vlasnistvu 
onoga koji daje zekat godinu dana, ukoliko dostize vrijednost nisaba, bilo samostalno ili kad 
sastavi sa istom vrstom koju on ima. 



PETO POGLAVLJE 

HAD2 

ZNACENJE I DEFINICIJA HAD^A 



Hadz u Serijatu znaci imati za cilj posjetu Ka'be radi obavljanja odredenih obreda, ili 
posjetu odredenih mjesta (Ka'be, Arefata i dr.) u odredeno vrijeme (u mjesecima hadza: 
sevalu, zul-k'adetu i zul-hidzetu). 



VRIJEME PROPISIVANJA HADZA 

Hadz je propisan krajem devete godine po Hidzri ajetom koji glasi: 

sto znaci: "Hodocastiti Harem duzan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u 
mogucnosti. " (AH - Imran, 97) 

ZNACaJ I MJESTO HADZA U ISLAMU 



Hadz je peti rukn (stup) u islamu, nareden onim muslimanima koji su u mogucnosti i 
sposobnidagaobave. 



230 Islamskoznanje 



VRSTE HADZA 



Postoje tri vrste (nacina) na koje se moze obaviti hadz, a ti nacini su: 

1 . temett'u: a znaci da se nijet ucini da ce se u mjesecima hadza obaviti umra, a poslije 
nje hadz. Hadzija ce prilikom oblacenja ihrama i klanjanja dva rekata zanijetiti ovako: 
"Lebbejke Allahumme umreten mutemettian biha ilel hadz", sto znaci "Odazivam ti se, moj 
Allahu, ovom umrom, poslije koje ce mi biti dozvoljeno sve sto mi je bilo zabranjeno prilikom 
oblacenja ihrama, sve do njihovog ponovnog oblacenja radi hadza" (osmog dana zul-hidzeta). 

Poslije obavljene umre (tavafa, dva rekata iza Mekami - Ibrahima i sa'ja), muteme-tti' ce 
se osisati ili skratiti kosu poslije cega mu je dozvoljeno da skine ihrame i nece ih obuci sve 
do osmog dana zul-hidzeta (dan uoci Arefata). Ovo je najlaksi nacin obavljanja hadza, i 
stoga je hadzija duzan da zakolje kurban (hedj); 

2. kiran: a znaci da hadzija kurban povede sa sobom i kod mikata obuce ihrame, klanja 
dva rekata i zanijeti da ce hadz i umru obaviti zajedno. Posto ovaj hadzija stigne u Meku, 
obavit ce tavaful - kudum (tavaf po prvom dolasku u Meku) i sa'j, ali nece sisati ili skracivati 
kosu niti skidati ihrame sve do bacanja kamencica na Akabi, prvog dana Kurban - bajrama. 
Karin je takoder duzan da zakolje kurban; 

3. ifrad: a znaci da prilikom oblacenja ihrama hadzija zanijeti da ce obaviti samo hadz. 
On ce zanijetiti ovim rijecima: "Lebbejke Allahumme hadzen", sto znaci: "Moj Allahu, odazivam 
tiseovimhadzom." 

Po dolasku u Meku, mufrid ce obaviti tavaf, klanjati dva rekata i obaviti sa'j i nece sisati 
ni skracivati kosu niti ce skidati ihrame sve do bacanja kamencica na Akabi prvog dana 
Bajrama. Hadzija koji na ovaj nacin obavlja hadz, nije duzan zaklati kurban. Treba znati da 
"karin" i "mufrid" moraju za vrijeme hadza obaviti samo jedan sa'j, ali ga mogu obaviti poslije 
tavaful - kuduma ili poslije tavaful - ifade (obavlja se poslije Arefata). Svakako je bolje da se 
ovaj sa'j obavi po dolasku u Meku jer je tada hadzija odmorniji nego poslije Arefata. Jos treba 
napomenuti da bosanske hadzije obavljaju ovu vrstu hadza, i zato ce objasnjenje propisa 
hadza u ovoj risali - brosuri biti na ovaj nacin. 



Islamskoznanje 231 



OBREDI VEZANI ZA HADZ 
KOJI SE OBAVLJAJU DO OSMOG DANA 



ZUL-HIDZETA 



Upucuju se hadzije iz raznih krajeva zemaljske kugle ka najvecem islamskom svetistu 
- Meki, kako bi obavili hadz. Neki od njih putuju morem, neki kopnom, dok drugi to cine 
vazduhom. 

Hadzija koji putuje morem a zatim kopnom i koji putuje stalno kopnenim putem, doci ce 
do mikata gdje ce se okupati, odrezati nokte, skratiti brkove, obrijati dlake sa stidnih mjesta 
i ispod pazuha i potom obuci ihrame, pri cemu ce zanijetiti onu vrstu hadza koju zeli obaviti. 

Hadzija koji dolazi avionom, obuci ce ihrame u avionu, pod uvjetom da se prije toga 
okupao i obavio sve sto je potrebno, kao sto to obavlja onaj koji dolazi do mikata kopnom, a 
zatim ce zanijetiti hadz. Zena moze obuci sta joj je volja od dozvoljene odjece osim nikaba 
(zara), perike i rukavica. 

U slucaju da se zena nade u drustvu muskaraca ili pored njih prolazi, onda pokrije lice 
i sake svojim salom. 

Sunnet je da se prilikom oblacenja ihrama pokriju oba ramena (desno rame otkriva se 
samo prilikom tavafa), poslije toga hadzija zanijeti rijecima: "Lebbejke Allahumme hadzdzen", 
sto znaci: "Odazivamti se, moj Gospodaru, ovim hadzom", ili rijecima: "Allahumme inni 
uridul hadzdze fe jessirhu li ve tekabhelhu minni", sto znaci: "Moj Allahu, zelim obaviti hadz 
pa mi ga olaksaj i primi ga od mene." 

Ako se hadzija boji necega sto bi ga moglo omesti u upotpunjavanju hadza, prilikom 
nijeta ce dodati: "In habiseni habis fe mehalli hajsu habiseni", sto znaci: "Ako me nesto 
sprijeci u upotpunjavanju hadzskih propisa, moje skidanje ihrama bit ce tamo gdje sam 
sprijecen." Nakon nijeta duznost je hadzije kloniti se svega onoga sto mu je zabranjeno dok 
je u ihramu. Poslije oblacenja ihrama i nijeta, hadzija treba sto vise uciti telbiju koja glasi: 
"Lebbejke Allahumme lebbejk, lebbejke la serike leke lebbejk. Innel hamde venniamete leke 
vel mulk la serike lek." 

"Odazivam ti se, moj Allahu, odazivam! Odazivam ti se! Nemas sudruga, odazivam ti 



232 Islamskoznanje 

se! Samo se Tebi zahvaljujem i samo Ti dajes blagodati i imas vlast. Ti nemas sudruga." 
Ucenje telbije ne prekida se sve do bacanja kamencica na Akabi, desetog dana 

zul-hidzeta. 

Bosanske hadzije se, obicno, iz Dzide upute prema Meki, odsjednu u hotelu, nakon 

cega odu u Harem da obave tavaful - kudum i sa'j, poslije koga se nece sisati niti skracivati 

kosu niti skidati ihrame. 

Harem ima svoje propise - adabe kojih se treba pridrzavati. Neki od tih adaba su: 

1 . kada se hadzija priblizi Meki (Haremu) uci ovu dovu: 

"Allahume haza haremuke ve emnuke fe harrimni alennari ve aminni min azabike jevme 
teb'asu i-'badeke vedza'lni min evlijaike ve min ehli ta'atike" (slab), sto znaci: "Allahu moj! 
Ovo je Tvoj Harem i okrilje pa me udalji od dzehenemske vatre! Zastiti me od Tvog azaba 
(kazne) nadan prozivljenja Tvojih robova! Ucini me od Tvojih iskrenih i pokornih robova!"; 

2. sunnet je da se u Meku ude iz pravca brda Keda, a da se Meka napusti preko brda 
Kuda; 

3. u Meku se moze uci i nocu i danju, a Poslanik, a.s., prilikom hadza usao je u Meku 
danju, a prilikom umrenocu; 

4. hadzija treba paziti da ne gura i ne uznemirava druge hadzije; 

5. lijepo je prilikom prvog videnja Ka'be uciti dovu, jer se dova tada ne odbija. Hadzija ce 
podici ruke i uciti: 

* y ** ff f? 3 

"Allahumme zid hazel bejte tesrifen ve ta'zimen ve tekrimen ve mehabeten ve zid men 
serrefehu ve azzamehu min men hadzdzdehu ev i'temerehu tesrifen ve tekrimen ve ta'zimen 
ve birren. Allahumme entesselam ve minkesselam fe hajjina rabbena bisselam", (slab), sto 
znaci: "Moj Allahu, povecaj cast, velicinu i postovanje ove kuce. Povecaj cast, velicinu i 
postovanje onih koji dodu na hadz i umru! Moj Allahu, Ti si Selam - spas, i od Tebe je spas, 
pa nas prozivi, nas Gospodaru, u miru i spasu!" 

Hadzija prilikom dove moze traziti ono sto mu je u srcu, bilo da se radi o dunjaluku ili 



Islamskoznanje 233 

ahiretu, ali je najvaznije da trazi magfiret (oprost) od Allaha, dz.s., i da pri tome bude 
skrusen; 

6. kada se priblizi Ka'bi i pocne tavafiti, hadzija ce uciti: 

"Allahumme hazel bejtu bejtuke vel haremu haremuke vel emnu emnuke ve haza 
mekamul- azibike minennar" (slab), sto znaci: "Allahu moj! Ova je kuca Tvoja kuca, a 
Harem je Tvoj Harem, i okrilje je Tvoje okrilje, a ovo je mjesto onoga koji trazi Tvoju zastitu"; 

7. prilikom ulaska u Harem hadzija treba uci desnom nogom i prouciti: 

* s s s 

"E'uzu billahil a'zim ve bi vedzhihil kerim ve sultanihil kadim minessejtanirradzim. Bismillahi, 
vel hamdu lillahi. Allahumme salli a'la Muhammedin ve ali Muhammed. Allahummagfir li 
zunubi vefteh li ebvabe rahmetike" (sahih), sto znaci: "Uticem se Silnome Allahu, dz.s., 
Plemenitom i Mocnom od prokletog sejtana. U ime Allaha! Hvala pripada Allahu. Neka je 
salavat na Muhammeda, a.s., i njegovu porodicu! Allahu moj, oprosti mi grijehe i otvori mi 
vrata Tvoje milosti (rahmeta)." 

Kada izide iz Harema, hadzija treba to uraditi lijevom nogom i prouciti prethodnu dovu, 
osim sto ce reci: "Allahummefteh li ebvabe fadlike", umjesto: "Allahummefteh li ebvabe 
rahmetike"; 

8. prilikom prvog ulaska u Harem ne treba klanjati dva rekata tehijjetul - mesdzida, vec 
treba odmah pristupiti tavafu pocevsi od Crnog kamena (Hadzerul - esved). Ako ne bi 
odmah cinio tavaf iz bilo kog razloga, hadzija ce tad klanjati dva rekata ovog namaza, izuzev 
u slucaju da je poceo da se klanja neki od farz - namaza. 



234 Islamskoznanje 



OSMI DAN ZUL-HIDZETA 
(DAN UO& AREFATA) 

Ovaj dan zove se jevmu - ettervije. Ujutro ovog dana hadzija se upucuje na Minu gdje ce 
klanjati podne, ikindiju, aksam, jaciju i sabah sljedeceg dana, s tim sto namaze od cetiri 
rekata skracuje (podne, ikindiju i jaciju klanja po dva rekata), a aksam i sabah klanja onako 
kakoseklanjaju. 

Muhammed, a.s., nikad nije ostavljao vitre i sabahske sunnete, pa cak i kad je bio na 
putovanju. 

Hadzija treba uciti dove (zikr) koje se prenose od Poslanika, a.s., anarocitoonekojese 
uce ujutro i navecer, i druge dove. 

Ovu ce noc hadzija prespavati na Mini. 



DEVETI DAN ZUL-HIDZETA 

Posto klanja sabah i izide Sunce, hadzija ce se zaputiti prema Arefatu uceci telbiju i 
donoseci tekbire. Pokudeno je postiti hadzijama ovaj dan jer i Poslanik, a.s., nije postio na 
Arefatu i popio je casu mlijeka koja mu je ponudena. 

Sunnet je da se boravi kod dzamije Nemire, ako to uvjeti dozvoljavaju. Tu ce hadzija 
slusati hutbu (predavanje), poslije koje ce klanjati u dzematu podne i ikindiju po dva rekata, 
sa jednim ezanom i dva ikameta i to u podnevsko vrijeme. Ako bi bio kod ove dzamije, 
hadzija treba paziti jer ova dzamija samo je jednim dijelom u Arefatu, a dolina Urena koja se 
nalazi u blizini dzamije ne spada u Arefat. 

Poslije namaza hadzija se skruseno i smirenog srca predaje zikru - slavljenju i spominjanju 
Allaha, dz.s. Dovoljno je da hadzija boravi na bilo kom mjestu koje spada u Arefat, ali ako bi 
mogao da brdo "Dzebelu errahme" bude izmedu njega i kible, bilo bi bolje. 

Penjanje na ovo brdo ne spada u sunnet. 

Prilikom upucivanja dova Allahu, dz.s., hadzija ce se okrenuti prema kibli, podignuti ruke 
i moliti Allaha, dz.s., skruseno i smirenog srca sve do zalaska sunca. 

Dova koju treba najvise uciti glasi: 



Islamskoznanje 235 

"La ilahe illellahu vahdehu la serike leh, lehul mulku ve lehul hamdu ve huve a'la kulli sejin 
kadir", (sahih), sto znaci: "Nema boga osim Allaha Jedinog. On nema sudruga. Njemu 
pripada vlast i hvala. On sve moze." 

Treba takoder sto vise naPoslanika, a.s.,salavatdonositi. 

Sa Arefata treba kretati tek poslije zalaska Sunca, i to polahko i smireno u pravcu 
Muzdelife, a ako se nade slobodnog prostora, treba malo pozuriti. (Ovo se odnosi na one 
koji idu pjesice, medutim nase hadzije obicno idu autobusima). 

Na Muzdelifi hadzija ce klanjati aksam i jaciju spojeno i skraceno (aksam tri, jaciju, dva, 
te tri rekata vitr-namaza), s jednim ezanom i dva ikameta. Tu ce takoder sakupiti 49 
kamencica i ponijeti ih sa sobom. Poslije namaza, hadzija ce boraviti (spavati na Muzdelifi 
sve do sabaha, s tim sto se iznemogle zene i ljudi mogu uputiti prema Mini poslije ponoci. 



DESETI DAN ZUL-HIDZETA 
(JEVMU ENNAHRI), PRVI DAN BAJRAMA 

Sabah-namaz ovog dana sve hadzije trebaju klanjati na Muzdelifi, osim slabasnih i zena. 
Poslije sabah-namaza, hadzija ce se okrenuti prema kibli, zahvaliti Allahu, dz.s., uciti tekbire 
i tehlile, i moliti Allaha, dz.s., sve dok se skoro ne razdani. Tekbir glasi: 

"Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu Allahu ekber, Allahu ekber ve lillahil hamd", 
(sahih), a tehlil glasi: 

"La ilahe illellahu vahdehu la serike leh, lehul mulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli sejin 
kadir" (sahih). 

Prije izlaska sunca hadzija se upucuje u pravcu Mine smireno i uceci telbiju. 
Prilikom prolaska kroz dolinu Muhassir treba po mogucnosti pozuriti. 
Onaj ko nije ubrao kamencice na Muzdelifi moze to uraditi i na Mini. 



236 



Islamskoznanje 



PLAN OBAVLJANJA HADZA 




Datum 


Mjesto 


Sta se radi 


1. 


Oblacenje ihrama na Mikatu 


2. 


8. zul - hidze 


MINA 


Odlazak na Minu, prije podne, gdje se 
klanjaju namazi koji zateknu muslimana. 
Cetverorekatni namazi klanjaju se 
skraceno (2 rekata) i na vrijeme. Na Mini 
se klanja i sabah - namaz narednog 
dana i tu se ostaje do izlaska sunca. 


3. 


9. zul - hidze 


AREFAT 


Odlazak na Arefat, gdje se klanja podne 
i ikindija s jednim ezanom i dva ikameta, 
skupa i skraceno (svaki po 2 rekata). 
Ucitisto vise dova. Na Arefatu ostaje se 
do zalaska sunca, kada se krece na 
Muzdelifu. 


4. 


10. zul - hidze 


MUZDELIFA 


Na Muzdelifi klanjaju se aksam i jacija 
zajedno, s jednim ezanom i dva ikameta, 
skraceno. Prenoci se do sabaha, gdje se 
klanja i proud sto vise dova. Prije 
izlaska sunca narednog dana krece se 
opet na Minu. 


5. 


10. zul - hidze 


MINA 


Na Mini se uce dove i moli Allah, dz.s., 
pa se krene na Dzemretul-Kubru, gdje se 
bacaju kamencici, nakon cega se kolju 
kurbani, brije glava, te skidaju ihrami i 
prestaju zabrane osim spolnog opcenja. 
Zatim se odlazi u Meku. 


6. 


10. zul - hidze 


MEKA 


U Meki se ucini tavafu-lifada, pa se opet 
vraca na Minu. 


7. 


10., 11., 12 
zul - hidze 


MINA 


Na Mini se prenoci tri noci Bajrama, ali 
se mogu prespavati i dvije noci (1 0. i 1 1 .), 
ako se nekome zuri, a tad se Mina mora 
napustiti (12. zul-hidzeta) prije zalaska 
sunca. Svakog dana poslijepodne na 
Mini bacaju se kamencici na sva tri 
dzemreta (velikom, srednjem i malom). 
Na kraju se odlazi u Meku. 


8. 


samo 12. zul- 
hidze (onaj ko 
se zuri) 


MEKA 


U Meki se ucini oprostajni tavaf (tavaful- 
-veda'a), kada se odlazi iz Svetog grada, 
sto obiljezava zavrsetak hadza. 



Islamskoznanje 237 

STA HADZIJA TREBA URADITI PO 
DOLASKU NA MINU? 

Po dolasku na Minu hadzija treba uraditi sljedece: 

1 . baciti sedam kamencica na Dzemretul-Akabi, jedan za drugim, donoseci pri tome 
tekbire, dok se ucenje telbije prekida. Poslije toga hadzija ce zaklati kurban, izuzev "mufrida" 
(bosanskih hadzija), za koje je klanje kurbana sunnet a ne vadzib; 

2. obrijati ili skratiti kosu, s tim sto se mora obuhvatiti cijela glava, pocinjuci s desnom 
stranom. Brijanje je sevapnije nego skracivanje. Zena ce skratiti kosu koliko vrh prsta. 
Ovim se cinom hadziji dozvoljava sve sto mu je bilo zabranjeno, osim opcenje sa zenom, pa 
tako moze da se okupa, namirise, skine ihrame i obuce svoju odjecu. Ovo se na arapskom 
jeziku kaze: "Ettehallul el evvel" ("prvo ili djelimicno oslobadanje od zabrana"), i ono se 
ostvaruje sa dva uradena cina od tri koje treba uraditi: bacanje kamencica, sisanje ili 
skracivanje koseitavaf); 

3. uputiti se u Meku, smireno i bez zurbe, radi obavljanja tavaful - ifade, poslije kojeg 
treba klanjati dva rekata i obaviti sa'j. Sa'j ce obaviti samo "mutemetti" i "karim", a "mufrid" 
nece, izuzev ako to nije uradio iz bilo kakvih razloga ranije prilikom tavaful - kuduma. 

Poslije obavljenog tavafa i sa'ja, hadziji je dozvoljeno sve sto mu je bilo zabranjeno, pa 
cak i opcenje sa zenom. Ovo se zove: "Ettehallul el kamil" ("potpuno oslobadanje od 
zabrana"). Ove spomenute obrede treba nastojati obaviti po redoslijedu po kojem su 
spomenuti. Lijepo je poslije ovoga sto vise piti vodu zem - zem i klanjati podne u Haremu, 
ako se ima mogucnosti. Zatim ce se hadzija uputiti na Minu gdje ce prespavati sljedece tri 
noci. 

JEDANAESTI DAN ZUL-HIDZETA 

Dani koje hadzija boravi na Mini zovu se: "Ejjamu ettesrik". Dok boravi na Mini, hadzija 
treba klanjati sve namaze u dzematu, poslije kojih treba donositi tekbire, sto je sunnet, i 
stalno velicati Allaha, dz.s. 

Poslije prve prespavane noci, hadzija ce se poslije podne - zevala, jedanaestog 
zul-hidzeta, uputiti prema mjestu na kojem ce baciti kamencice. 

Kamencice ce prvo baciti na malom, pa srednjem, a zatim na velikom dzemretu. Na 



238 Islamskoznanje 

svakom dzemretu baca se po sedam kamencica, jedan za drugim, donoseci tekbire pri 
svakom bacanju kamencica. 

Sunnet je da prilikom bacanja kamencica Meka bude s hadzijine lijeve strane, a Mina s 
desne. Zbog velike guzve ovo ne treba ni pokusavati uraditi. 

Poslije bacenih kamencica na malom dzemretu, hadzija ce se okrenuti prema kibli i otici 
malo udesno, a zatim ce moliti Allaha, dz.s., sto god je moguce duze (zbog toga sto bi 
primjena prouzrocila veliku guzvu ne treba dovu uciti predugo), ugledajucisetime Poslanika, 
a.s. Isto to uradit ce poslije srednjeg dzemreta, osim sto ce otici malo ulijevo. Na velikom 
dzemretu hadzija ce samo baciti kamencice i nece uciti dovu niti stajati kao sto je to radio na 
prethodnadva dzemreta. 

Po isteku ovog dana hadzija treba prespavati noc na Mini. 



DVANAESTI DAN ZUL-HIDZETA 

Hadzija treba iskoristiti boravak na Mini u cinjenju dobrih djela, slavljenju i spominjanju 
(zikru) Allaha, dz.s. Poslije podne, ovog treceg dana Bajrama, hadzija se upucuje prema 
dzemretima gdje ce na svakom dzemretu baciti po sedam kamencica i radit ce sve ono sto 
je radio prethodnog dana. 

Hadzija koji zuri da se vrati ovaj dan kuci, poslije podne bacit ce kamencice, obaviti tavaf 
i napustiti Meku prije zalaska sunca. 

Ako bi hadzija u toku boravka na Mini mogao klanjati namaze u dzamiji El - Hajf, bilo bi 
bolje. 



TRINAESTI DAN ZUL-HIDZETA 

Posto je prethodnu noc prespavao na Mini, hadzija ce se poslije podne uputiti prema 
dzemretima gdje ce baciti kamencice i raditi onako kao je radio prethodna dva dana. Ako bi 
htio da se ovaj dan vrati kuci, hadzija ce se poslije bacenih kamencica uputiti ka Meki gdje 
ce obaviti oprosni tavaf, dok zena u hajzu i nifasu nije duzna obaviti ovaj tavaf. Ovim cinom 
zavrsavaju se obredi hadza. 

Po isteku bajramskih dana bosanske hadzije obuku ihrame i odlaze u dzamiju h. Aise, 
udaljenu oko sedam kilometara od Harema, gdje nijete umru i klanjaju dva rekata, te se 
vracaju do Harema. Tu ce obaviti umru koja se sastoji od tavafa, dva rekata namaza, sa'ja 
i skracivanja (sisanja) kose. Prije napustanja Meke, nase hadzije jos ce obaviti oprosni 
tavaf (tavaf ul-veda'). 



Islamskoznanje 239 



RUKNOVI HADZA 



1. Boravak naArefatu 

2. Tavaf prvi dan Bajrama (tavaful - ifada). 

VADZIBI HADZA 

1 . Sa'j izmedu Safe i Merve 

2. Boravak na Muzdelifi u drugoj polovini noci, pa makar jedan trenutak 
3.Bacanjekamencica 

4. Sisanje ili skracivanje kose 

5. Oprosni tavaf (el -veda') 

Boravak na Mini u prva tri dana Bajrama vadzib je po svim mezhebima, osim po 
hanefijskom (sunnet), stoga je bolje ove dane boraviti na Mini sto su nase hadzije pocele 
zadnjihgodinaraditi. 

Treba znati da je rukn sastavni dio nekog obreda i ako se izostavi, taj obred nije valjan. 
Ko izostavi neki od vadziba hadza duzan je zaklati kurban. 



240 Islamskoznanje 



VAZNE NAPOMENE 



1 . Mnoge hadzije prilikom oblacenja ihrama ne osjecaju da su stupili u ibadet koji ih 
obavezuje da se udalje od harama i obavezuje ih da se "zaodjenu" lijepim ponasanjem i 
razumijevanjem (fikhom) Allahove, dz.s., vjere, kako bi Allahu, dz.s., ibadet cinili punim 
znanjem i razumijevanjem. 

Moze se zapaziti da spomenute hadzije nisu izmijenile svoje ponasanje, sto je praktican 
dokaz da njihov hadz nije potpun, a mozda, cak, nije ni primljen, ne daj Boze. Stoga svaki 
hadzija treba ovo imati u vidu i teziti da ulozi sav svoj trud kako ne bi pao u haram, fisk 
(pogrdne rijeci) i masijet (grijesenje), a Allah, dz.s., kaze: "Hadz je u odredenim 
mjesecima; onom ko se obaveze da ce u njima obaviti hadz, nema snosaja sa 
zenama i nema tuznih rijeci i nema svade u danima hadza. " (El - Bekara, 196) 
Poslanik, a.s., takoder veli: "Ko obavi hadz, a pri tome ne bude grijesio i ne imadne snosaj 
sa zenom, vratit ce se kuci kao od majke roden (bez grijeha)." Zato hadz treba predstavljati 
velicanje Allaha, dz.s., pokornost i ljubav prema Allahu, dz.s., Gospodaru svih svjetova, i 
hadzija ce ga obaviti smireno, pobozno i onako kako ga je obavio Muhammed, a.s. onome 
sto ne zna od propisa hadza, hadzija ce pitati alime, ucene ljude, kako bi mogao da slijedi 
Poslanika, a.s. On ce, takoder, spustati pogled, cuvati usi od slusanja onoga sto je Allah, 
dz.s., zabranio, i nece govoriti osim ono sto je lijepo i hajr. 

2. Muhammed, a.s., kaze: "Dzehenemska vatra nece dotaci dva oka, oko koje je 
plakalo iz straha od Allaha, dz.s., i oko koje je bdjelo (strazarilo) na Allahovom putu." 

Znaj, dragi hadzija, da je dan Arefata veliki dan u kojem se sticu pouke i brisu losa djela. 
U njemu Allah, dz.s., oslobada dzehenemske vatre onoga koga hoce od Njegovih robova i 
ponosi se pred melekima s onim koji su dosli na Arefat. Zato iskoristi ovu priliku i sazivi se 
s ovom situacijom! 

3. Prilikom bacanja kamencica pozeljno je da ih ubacis u jamu oko stupa, medutim, ako 
i ne ubacis koji kamencic, nisi grjesan. Na svakom se dzemretu baca po sedam kamencica, 
ni manje nivise. 

4. Nije dozvoljeno dok si u ihramima, da peres neki dio tijela ili se kupas sapunom ili 
necim drugim sto ima jak miris. 

5. Ko ne zakolje kurban (hedj), ili ne plati novae da mu se zakolje kurban, mora postiti tri 
dana dok je jos na hadzu, a sedam dana kada se vrati kuci s tim sto nije vazno da ih posti 
uzastopno (ako je napravio prekrsaj zbog kojeg morazaklati kurban). 

6. Znaj da za lijepo ponasanje, hizmet hadzijama, sabur i neuznemiravanje drugih hadzija 



Islamskoznanje 241 

imas veliku nagradu kod Allaha, dz.s., i zato nastoj da budes saburli i spreman da oprostis 
drugima. 

7. Dozvoljeno je hadziji da promijeni ihrame i da se okupa kad god hoce, osim sto treba 
izbjegavati mirisne sapune. 

8. Dokje u ihramima hadziji je zabranjeno sljedece: 

- da ima spolne odnose sa svojom zenom i da se prepusti onome sto ga nadrazuje i 
seksualno pobuduje; 

- da lovi na kopnu ili da nekoga uputi ili pokaze mu ulov, te da ubija insekte; 

- da se namirise ili namjerno mirise mirise; 

- da se brije, obrezuje nokte i sisa kosu; 

- da muskarac oblaci sasivenu odjecu (zeni je to dozvoljeno); 

- da pokriva glavu ili da oblaci kapu, npr. dozvoljena je upotreba suncobrana; 

- datrgagrane, listove s drveca i ostale biljke u Haremu (Meki); 

- da cupa dlake s tijela, osim ako ga uznemirava ili zulja trepavica npr. ; 

- da se svada, prica besposlen i banalan govor, i dr. 

9. Posjeta dzamiji Allahovog Poslanika, a.s., u Medini sunnet je prije i poslije hadza, a 
namaz u njoj je kao hiljadu namaza na drugom mjestu. Zato cilj putovanja u Medinu treba biti 
klanjanje namaza u Poslanikovoj, a.s., dzamiji, poslije cega je lijepo posjetiti Muhammedov, 
a.s., kabur i kabur Ebu - Bekra, r.a., i Omera, r.a. Lijepo je posjetiti i dzamiju Kuba i klanjati 
u njoj, kao i posjetiti Bekiju, mjesto u kojem se nalaze kaburovi Muhammedovih, a.s., ashaba. 
Lijepo jejos posjetiti kabure sehida na Uhudu, medu kojima je i kabur prvaka sehida Hamze, 
r.a., poselamiti ih i moliti Allaha, dz.s., da im oprosti. Nije dozvoljeno upucivati dovu mrtvom 
ili traziti pomoc od njega, jer je to sirk i unistava dobra djela. 

KAKO £E POSTUPITI ZENA 
KOJOJ SE POJAVI MJESECNICA (HAJZ) 



Ako bi se kod zene pojavila mjesecnica prilikom stupanja u ihrame, ona ce se okupati 
radi ihrama, zanijetiti hadz i raditi ono sto rade ostale hadzije, osim sto nece tavafiti prilikom 
ulaska u Meku. 

Ako bi se mjesecnica pojavila poslije stupanja u ihrame, zena se nece kupati nego treba 
dobro stegnuti higijenski ulozak kako ne bi tragovi krvi prosli izvan odjece. I kao sto je vec 
receno, zena nece tavaf ciniti jer je Muhammed, a.s., naredio Aisi, r.a., da radi ono sto rade 
hadzije, osim tavafa, a bila je u hajzu. Muhammed, a.s., u drugom je hadisu Esmi bint Uvejs 
rekao: "Radi ono sto rade hadzije, osim tavafa!" 



242 Islamskoznanje 

Medutim, ako bi se mjesecnica kod zene pojavila poslije Arefata i tavaful - ifade, ona nije 
duzna obaviti oprosni tavaf (veda') niti podijeliti sadaku (fidju), jer je Muhammed, a.s., kada 
mu je receno da je Safija dobila mjesecnicu, rekao: "Zar nas je ona sprijecila da ne 
otputujemo?" Onda mu je receno: "Allahov Poslanice! Ona je obavila tavaful-ifadu prvog 
dana Bajrama." Poslanik, a.s., tada rece: "Tad ona moze ici kuci", i nije joj naredio da podijeli 
fidju ili nesto drugo. 

Ako bi zena iz opravdanih razloga morala napustiti Meku i vratiti se kuci prije nego sto joj 
prestane mjesecnica, a nije obavila tavaful - ifadu, treba se okupati i dobro stegnuti higijenski 
ulozak, a zatim obaviti ovaj tavaf i sa'j izmedu Safe i Merve, i morat ce zaklati (platiti da joj se 
zakolje) "bedene", tj. deva od pet godina ili govece koje je napunilo dvije godine. 

DOVE KOJE SE UCE PRILIKOM 
POJEDINIH HADZSKIH OBREDA 



1. TAVAF 

Prilikom otpocinjanja tavafa, tj. u pravcu Crnog kamena uci se: 

"Bismillahi vallahu ekber, Allahumme imanen bike ve tasdikan bikitabike ve vefaen 
biahdike vettiba'an li sunneti nebijjike Muhammedin s.a.v.s.", (slab), sto znaci: "U ime Allaha, 
Allah je najveci! Moj Allahu, tavaf (hadz) cinim vjerujuci u Tebe, potvrdujuci Tvoju Knjigu, 
izvrsavajuci Tvoju obavezu i slijedeci sunnet Tvog vjerovjesnika i miljenika, Muhammeda, 
s.a.v.s." 

U pravcu vrata Ka'be uci se: 



[i_A*^)< ^ j \jS\^»uiJb j5\^\ »\21 \ jJ*3 ti^*^"^^ eS ^S* , *rS^"0 '^V^-'r^^ oif*^^ 



Islamskoznanje 243 

"Allahumme inne hazel - bejte, bejtuke, vel hareme haremuke vel - emne emnuke, ve 
haza mekamul - 'aizi bike minennar", (slab), sto znaci: "Allahu moj, ova Kuca je Tvoja kuca, 
Harem je Tvoj harem, okrilje je Tvoje okrilje, a ovo mjesto je mjesto onoga koji trazi Tvoju 
zastitu." 

Izmedu Ruknul - jemani i Crnog kamena (Hadzerul - esved) uci se: 

"Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti naseneten ve kina azabennar", (sahih), 
sto znaci: "Nas Gospodaru, podari nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sacuvaj nas 
dzehenemskevatre." 

2. SAJ 

Mustehab je da se muskarac popne na Safu i na Mervu kako bi vidio Ka'bu. Tom prilikom 
treba uciti: 

* ' <■ \ \\ ' \ '*\ 'jf\ \\ 

•4 / S « > S S J S > 1 J S /P 

jsJi«J*>jAlSl3)Al}jjiJ3 t^^Ji&'jtjijMtXiiC^tiJfjSvi JwjJlAljijiLSlAjfAl^ljJii 
* s " s 

s s s s 4 s s> 

(Ju^ *.**?)< ((jjjjilWll^jljjijJlAlj^ixxjl] l\ Jy« JjAlllijA!li<lJ>juf^l!Lj>JtJ^ wBJ»,XPj 

"Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, ve lillahi - hamd. Allahu ekber 'ala ma hedana, 
vel hamdu lillahi 'ala ma evlana, la ilahe illellahu vahdehu la serike leh, lehul mulku ve lehul 
hamdu juhji ve jumitu bi jedihi - hajr ve huve 'ala kulli sej'in kadir. La ilahe illellahu vahdehu 
endzeze va'dehu ve nesare a'bdehu ve hezemel - ahzabe vahdehu. La ilahe illellahu 
velana'budu ilia ijjahu muhlisine lehu - ddine velev kerihel - kafirun", (Sahih Muslim), sto 
znaci: "Hvala Allahu, dz.s., sto nasje uputio iodabrao izmedu Njegovih robova. Nemaboga 
osim Allaha, dz.s., Jedinog. On nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i zahvala. On 
ozivljuje i usmrcuje. Kod Njega je svako dobro i On sve moze. Nema boga osim Allaha, dz.s. 
Ostvario je Svoje obecanje, pomogao Svog roba Muhammeda, a.s., i sam porazio 
neprijateljske skupine. Nema boga osim Allaha, dz.s., Njega samoobozavamo. IskrenoMu 
se predajemo, pa makarto kafiri mrzili." 



244 Islamskoznanje 

Izmedu dvije zelene cite muskarac treba trcati i uciti: 

"Rabbigffir verham ve tedzavez -'amma t'alemu in neke entel - e'azzul - ekrem", (sahih), 
sto znaci: "Boze oprosti, smiluj se i predi preko onoga sto znas o mojim grijesima. Ti si zaista 
Najuzviseniji i Najplemenitiji." 

3.AREFAT 

Pored onoga sto je spomenuto o ponasanju na Arefatu i ucenju nekih dova, moze 
se jos reci da na Arefatu treba sto vise uciti Kur'an, a narocito suru El -Hasr i El - Ihlas 
(kul huvallahu), a moze se uciti i sljedeca dova: 

"Rabbena atina fiddunja haseneten ve filahireti haseneten ve kina azabennar. Allahumme 
inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzznube ilia ente fagfir li maofireten min 'indike 
verhamni inneke entelgafururrahim. Allahumme - nkulni min zullil ma'sijeti ila 'izzi - tta'ati 
vekfini bihalalike 'an haramike vagnini bifadlike 'ammen sivake ve nevvir kalbi ve kahri 
vehdini ve e'izni minesserri kullihi vedzme' li elhajre. Allahumme inni eselukel - huda vettuka 
vel - 'ifafe vel - gina", (sahih), sto znaci: "Nas Gospodaru, daj nam dobro na dunjaluku i na 
ahiretu i sacuvaj nas dzehenemske vatre. Allahu moj, ja sam prema sebi zulum ucinio, a 
niko drugi ne moze osim Tebe grijehe oprostiti. Oprosti mi Tvojim magfiretom i smiluj mi se. 
Ti si Onaj Koji puno prasta i Koji je Milostiv. Allahu moj, promijeni moje stanje iz bijede grijeha 
u slavu pokornosti Tebi. Sprijeci me Tvojim halalom od harama i ucini me Tvojom dobrotom 
nezavisnim o drugima. Osvijetli moje srce i moj kabur. Uputi me i zastiti od svih zala i daj mi 
svako dobro. Moj Allahu, trazim od Tebe uputu i takvaluk, cednost i bogatstvo." 

Lijepo je da u svojoj dovi hadzija trazi oprost za bracu muslimane, jer Muhammed, a.s. , 



Islamskoznanje 245 

kaze: "Allahu moj, oprosti hadziji i onome za koga on moli." 

4.MUZDEUFA 

Sunnet je stati kod Mes'arul - harama i uciti: 



* ^ . > > 



"Allahumme rabbena atina fiddunja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina azabennar. 
Allahumme kema evkaftena fihi ve erejtena ijjahu ve veffikna li zikrike kema hedejtena vagfir 
lena verhamna kema ve'adtena bi kavlike ve kavluke el - hakk, (Fe iza efadtum min 'arefatin 
fezkurullahe 'indel mes'arul - harami vezkuruhu kema hedakurn ve in kuntum min kablihi le 
mineddallin). Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, ve lillahil - hamd", (sahih do "ve kina 
azabennar"), sto znaci: "Nas Gospodaru, daj nam dobro na dunjaluku i na ahiretu i sacuvaj 
nas dzehenemske vatre. Allahu nas, kao sto si nam dao da stanemo kod Mesa'rul - harama, 
tako nas uputi da Te spominjemo, i kao sto si nas uputio, tako nam oprosti i smiluj nam se 
kao sto si nam to i obecao, a Tvoje rijeci su istina": ('A kada podete sa Arefata, 
spominjite Allaha kod casnih mjesta Mesa'rul - harama, spominjite Njega, jer 
vamje On ukazao na praviput, a prije toga ste u zabludi bill. ') Allahu ekber, Allahu 
ekber, Allahu ekber, hvala Allahu. Nema boga osim Allaha. Allahu ekber, Allahu ekber, ve 
lillahil -hamd." 

5. BACANJEKAMENCICANAMINI 

Prilikom bacanja kamencica uci se: 



*\ s >A S >a s > \>s s >A S *A S >S S 



246 Islamskoznanje 



Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber, 
Allahu ekber ve lilla hil - hamd", (sahih), sto znaci: "Allah je najveci. Nema boga osim Allaha. 
Allah je najveci. Njemu pripada sva hvala." 



Islamskoznanje 247 



UMRA 

Nacin obavljanja umre je slijedeci: obuku se ihrami za umru isto onako kako se oblace 
za hadz. Oblacenjem ihrama za umru postaje zabranjeno sve sto je zabranjeno oblacenjem 
ihrama za hadz. Potom se ulazi u Meku, obavlja se tavaf za umru i s'aj, a potom obrije ili 
skrati kosa i tek onda skidaju se ihrami. 



KURBAN 

Kurban je klanje propisane zivotinje na Kurban-bajram sa namjerom priblizavanja 
UzvisenomAllahu. 

Sto se tice serijatskog statusa kurbana, misljenje uleme mozemo sazeti u dvije grupe: 

- da je klanje kurbana vadzib. Ovo je stav Ebu-Hanife, ali ne i svih ucenjaka hanefijskog 
mezheba jer su njegovi ucenici Ebu-Jusuf i Muhammed, kao i ulema drugih mezheba, stava 
da je klanje kurbana pritvrdeni sunnet; 

- pritvrdeni sunnet za svakog muslimana koji je to u mogucnosti. Ovo je kao sto smo 
to spomenuli stav uleme ostalih mezheba, te stav Ebu-Jusufa i Muhammeda - ucenika 
Ebu-Hanife. 638 Ko zeli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vadzib i one koji 
ukazuju da je pritvrdeni sunnet, neka pogleda knjigu "EI-Fikhul-islami ve edilletuhu." (3/ 
595) 

Za kurban moze se uzeti jednogodisnje bravce, ili polugodisnje ako velicinom izgleda 
kao jednogodisnje, te dvogodisnje govece ili petogodisnja deva. Vrijeme klanja kurbana 
pocinje nakon klanjanja Bajram-namaza i traje do kraja treceg dana Bajrama. 



UVJETI KURBANA 

1 . Kurban ne smije imati mahane koje bi umanjile vrjednost mesa. 

2. Kurban ne smije biti hrom niti bolestan niti suvise mrsav. 

Dopusteno je da kurban bude prepolovljenog uha ili slomljenog roga. Govece i deva 
mogu se zaklati za sedam osoba, a bravce za jednu. 

Preporucljivi nacin podjele kurbana je slijedeci: kurbansko meso podijeli se natri dijela, 
potom se jedna trecina ostavi ukucanima, druga se podijeli siromasnima, a treca pokloni 
prijateljima. 



248 Islamskoznanje 

Nije dozvoljeno prodati nista od kurbana, pa cak ni kurbansku kozicu niti je dozvoljeno 
(kao protuuslugu), onom ko je klao kurban, dati dio kurbanskog mesa, ali mu se moze 
podijeliti kao i drugima. 

Ko se odluci klati kurban mekruh mu je da se sisa i otkida nokte u toku deset dana zul- 
-hidzeta, sve do klanja kurbana. 

Za hedj (hadzijski kurban) vaze propisi obicnog kurbana, osim sto se on kolje na Mini ili 
u Meki. 



AKIKA 

Akika je klanje kurbana povodom rodenja djeteta i to je potvrdeni sunnet. Za nju vaze 
propisi kurbana u pogledu: starosne dobi zivotinje, nepostojanja mahane i podjele. Za musko 
dijete kolju se dva, a moze i jedan kurban, a za zensko jedan. Mustehab je da se akika 
priredi sedmi dan od rodenja djeteta. Mustehab je da se tada djetetu nadije ime, da mu se 
obrije glava i da se podijeli u zlatu, onoliko koliko je bila teska djecija kosa. Ucenjaci preporucuju 
da se torn prilikom prouci ezan u desno uho djeteta. 



KLANJE 

Pod pojmom klanje misli se na klanje zivotinje cije je meso dozvoljeno jesti. 

Nacin klanja: 

nakon sto se pripremi ostar noz, ovca se povali na lijevu stranu, okrene se prema kibli 
i prouci se "Bismillahi vallahu ekber", a potom se jednim zamahom presijece grkljan, zdrijelo 
ivratnezile. 



UVJETI ZA ISPRAVNOST KLANJA 

Sto se tice zivotinje koja se kolje, ona mora biti ziva u vrijeme klanja, jer klanje mrtve 
zivotinje nece uciniti njeno meso halalom. 

Sto se tice onoga koji kolje, on mora ispuniti slijedece uslove: 

1 -dajerazuman.anelud; 

2 - da je musliman. U osnovi je dozvoljeno jesti ono sto zakolje "kitabija" (krscanin i zidov), 
jerAllah,dz.s.,kaze: 

"I dozvoljena vam je htana (ono sto zakolju) oni kojima je data Knjiga... " 639 



Islamskoznanje 249 

Medutim, ako se zna da ce koljac prilikom klanja spomenuti necije drugo, a ne Allahovo 
ime, ondaje to meso zabranjeno; 

3 - da ne bude u ihramima (na hadzu ili umri), ako hoce klati kopneni ulov; 

4 - da spomene Allahovo ime prilikom klanja. 

Sto se tice predmeta za klanje, on mora biti ostar. Ako zivotinja upadne u bunar ili pobjegne, 
pa se ne mogne uhvatiti, dozvoljeno ju je raniti u bilo koji dio tijela iz kojeg ce isteci krv. 



LOV 

Sve sto se ulovi u moru dozvoljeno jejesti, osim zaba i krokodila. Klanje morskog ulova 
nije potrebno, jer ono nastaje samom smrcu. 

Sto se tice ulova na kopnu, ako ga zatekne zivog, obavezan je da ga preklati ga. Ako ga 
zatekne mrtvog, dozvoljeno ga jejesti pod slijedecim uvjetima: 

1 - lovac mora biti covjek kome je dozvoljeno klanje; 

2 - potrebno je prouciti bismillu prilikom odasiljanja strijele, metka ili, pak, slanja kerova; 

3 - sredstvo za lov mora biti toliko ostro da probija kozu zivotinje. Prema tome, nije 
dozvoljen lov stapom, kamenom i slicno, jer bi tada zivotinja bila samo udarena; 

4 - zivotinje koje love kao sto su: lovacki psi, orlovi itd., moraju biti dresirani tako da se 
odazovu kad ih vlasnik pozove i da poslusaju kad budu ukoreni; 

5 - ako ulovljena zivotinja padne u vodu, pa ugine, nije je dozvoljeno jesti. Ako lovacki 
pas odvoji dio zivotinje, taj dio nije dozvoljeno jesti. 



HRANA I PlCE 



Sve vrste hrane u osnovi su dozvoljene u skladu s opcenitoscu kur'anskog ajeta: "On 
je za vas sve sto postoji na zemlji stvorio." (El-Bekara:29) 

Prema tome, nikakva vrsta hrane nije zabranjena, osim one za ciju zabranu postoji 
dokaz u Kur'anu, hadisu ili kijasu. 

Uzviseni Allah zabranio je neke vrste hrane, jer su one stetne po organizam ili negativno 
uticunapamet. 

Zabranjeno jejesti: 

1 . les, to jest zivotinje koje su uginule, 

2. meso udavljene zivotinje, bilo daje udavljena uzetom bilo daje uginulazavrtanjem 
glave; 

3. meso ubijene zivotinje, ili zivotinje koja je umorena tupim predmetom kao sto je stap, 



250 Islamskoznanje 

kamen islicno; 

4. meso zivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu, pa uginula prije nego sto su 
je uspjeli preklati ili raniti da krv istece; 

5. meso zivotinje koju je druga zivotinja nabola rogom ili usmrtila; 

6. meso zivotinje koju je ulovila zvijer i nacela je, sto je prouzrokovalo smrt zivotinje; 

7. krv koja istice za razliku od krvi jetre, slezene i krvi koja ostane u mesu nakon sto je 
zivotinja propisno zaklana; 

8. svinjsko meso zbog njegove necistoce kao i svinjsku mast jer ona nastaje od necistih 
tvari; 

9. ono sto je zaklano u necije drugo, a ne u Allahovo ime; 

1 0. ono sto je zaklano na zrtvenicima; tu spada i ono sto je zaklano na: grobovima, 
turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obozavanja nekog drugog mimo Allaha ili 
posredovanja kod njega; 

1 1 . domaci magarci i mazge; 

1 2. meso svih zvijeri koje imaju zube ocnjake poput: lava, tigra, medvjeda, slona, vuka, 
psa, sakala, lisice i drugih zivotinja koje imaju ocnjake za ujedanje i kidanje mesa; 

13. meso svih ptica koje love kljunom, kao sto su: orao, soko, kobac, sova i drugi; 

1 4. zivotinje koje su ogavne, kao sto su insekti; 

1 5. svaka hrana ili pice u koju je upala necistoca; 

1 6. sve sto je samo po sebi necisto, kao sto je izmet; 

Onom ko je u nuzdi, dozvoljeno je da uzme zabranjenu hranu i pice, ali samo u kolicini 
koja mu je dovoljna da sacuva zivot. 

ODJECA NAKIT I SLIKANJE 

Odjeca je jedna od Allahovih blagodati i ona treba biti uredna, cista i lijepa. Obavezno je 
nositi od odjece onoliko koliko moze pokriti ono sto se mora pokriti i sto moze zastititi od 
vrucine, hladnoce i od neugodnosti. Pozeljno je da odjeca bude takva da predstavlja Ijepotu 
i ukras, a posebno prilikom ibadeta, dzume, Bajrama i javnih skupova. 

Zabranjeno je muskarcima (haram) nositi odjecu od svile i zlato, kao i oblacenje 
karakteristicne zenske odjece, kao sto je zenama zabranjeno da oblace karakteristicnu 
musku odjecu te nosenje ekstravagantne odjece i svako pretjerivanje u nosnji. Muskarcima 
je zabranjeno sjedenje na svili, dok neki smatraju da je to mekruh. 

Zenama je dozvoljeno nosenje svile i zlata; dopusteno je nosenje svile i muskarcima ako 
za to imaju neki razlog, poput svraba i si. Dio od tri ili cetiri prsta svile na odjeci, takoder, ne 
smeta. 



Islamskoznanje 251 

Ako je svila pomijesana s drugom tkaninom, onda se racuna da je tkanina svilena ako 
ima vise svile nego druge tkanine. 

Safije dozvoljavaju muskoj djeci da na Bajram obuku svilenu odjecu kao i izvan Bajrama, 
ako se radi o mladoj djeci kojajos ne razumiju. 

Muskarcimaje zabranjeno nositizlatno prstenje, azenamanije. 

Zabranjeno je jesti i piti iz srebrenog i zlatnog posuda. Kada je u pitanju posude od 
dragog kamenja, nema nikakvog dokazadajeono zabranjeno. 

Ako je neophodno, covjek moze napraviti zub ili nos od zlata. 

Zabranjeno je nositi ekstravagantnu odjecu po kojoj bi se raspoznavao medu ljudima, 
kao i sve po cemu ce biti poznat, osim u slucaju kad nosi odjecu koju je sunnet nositi, a svijet 
nosi odjecu koja se razlikuje od nje. 

Haram je da zena produzi svoju kosu tudom kosom, kao i da pojaca svoju kosu necim 
sto nije ljudska kosa poput: svile, vune ili lana. 

Dozvoljeno je vezati kosu sarenim svilenim koncima koji nisu slicni dlaci. 

Zeni je zabranjeno odstranjivanje ili cupanje dlaka s lica, osim u slucaju ako joj naraste 
brada ili brkovi. U torn slucaju preporucuje joj se da to odstrani. 

Zenama je dozvoljena upotreba kne, i podvlacenje prirodne surme koja ne steti vidu. 

Muskarcima se dopusta da koriste bezbojne diskretne mirise, a zene mogu upotrebljavati 
posebne zenske mirise samo kod kuce. 640 

Zabranjeno je kniti se crnom bojom. 

Zabranjeno je smanjivanje zuba kako bi se povecao razmakod jednog do drugog zuba, 
jer je to mijenjanje lika koji je Allah dao. To je dozvoljeno samo u slucaju ako gustoca zuba 
prouzrokuje stetu i bol pri upotrebi. Zabranjeno je tetoviranje i muskarcu i zeni. 

Zabranjeno je slikanje svega sto ima dusu, bez obzira da li se radi o kipu ili slici, osim 
djecijih igracaka. Neki fikhski ucenjaci to dozvoljavaju. 

Ako je slikanje zbog opce koristi, onda je dozvoljeno pod uvjetom da slika ne bude 
posebno postovana i da ne bude postavljena na mjesto na koje Serijat ne dozvoljava 
postavljanje slika. 641 



252 Islamskoznanje 



ZAVJET 

Zavjet je da musliman postavi sebi u obavezu nesto sto predstavlja pokornost prema 
Allahu, a sto prije zavjetovanja nije bilo obavezno, kao kad bi rekao: "Neka sam duzan, u ime 
Allaha, postiti jedan dan ili klanjati dva rekata namaza." 

1 . Dozvoljeno je uopceno zavjetovanje kojim se zeli postici Allahovo zadovoljstvo i 
takav zavjet je obavezno ispuniti. 

Ako se zavjetuje nesto potpuno neodredeno, kao kad bi se reklo: "Ja se zavjetujem u 
ime Allaha"; u torn slucaju duznost je izvrsiti keffaret (iskup) za zakletvu, a neki kazu da bi 
bilo dovoljno izvrsiti ono najmanje sto se moze smatrati zavjetom, kao sto su dva rekata 
namaza. 

2. Mekruh je uvjetno zavjetovanje. 

a) Ako ovaj zavjet neko uvjetuje Allahovim djelom, npr. da kaze: "Ako Allah da ozdravljenje 
mom bolesniku, postit cu toliko dana", pa mu Allah ispuni zelju, duzan je ispuniti zavjet. 

b) Ako se uvjetuje zavjet za neki ljudski postupak, kao kad bi se reklo: "Ako ucinim to i 
to, postit cu mjesec dana", onda se moze birati da li ce se ispuniti zavjet, ili ce se izvrsiti 
keffaret zakletve, ako se ne izvrsi ono za sto je neko vezao svoj zavjet. 

3. Zabranjeno je (haram) zavjetovanje u ime nekog drugog mimo Allaha, kao sto je 
zavjetovanje prema kaburovima evlija, u smislu da se kaze: "Ako Allah dadne ozdravljenje 
mome bolesniku, ja cu podijeliti sadaku na kabur evlije, ili toga i toga u tolikom iznosu." 

4. Ako se neko zavjetuje da ce uciniti nesto sto bi bilo grijeh, kao kad bi se zavjetovao 
da ce pociniti neki haram, ili izostaviti neki vadzib, haram mu je ispuniti takav zavjet. 

Ako se zavjetuje da ce sebi zabraniti ono sto je Allah dozvolio, kao kad bi se neko 
zavjetovao da ce sebi zabraniti neku dozvoljenu hranu, on time to nece uciniti zabranjenim, 
ali je duzan izvrsiti keffaret zakletve, osim u pogledu supruge, jer ko se zavjetuje da mu je 
supruga zabranjena (haram), duzan je izvrsiti keffaret za zihar (vidjeti poglavlje o ziharu). 

Ko se zavjetuje da ce podjeliti sav svoj imetak, dovoljno je da podjeli trecinu imetka, ako 
je u pitanju opceniti zavjet, a ako je zavjet vezan za neki ljudski postupak, onda mu je 
dozvoljen samo keffaret za zakletvu. 

Keffaret (iskupljenje) zakletve sastoji se u tome da se nahrani deset siromaha, tako sto 
im se da po jedan mudd hrane, ili da se odjenu, tj. da se svakom dadne odjeca u kojoj moze 
klanjati, ili, pak, da oslobodi jednog roba, muslimana, a ako sve to ne mogne, onda je duzan 
postiti tri dana. 



Islamskoznanje 253 

Ovim smo zavrsili poglavlje ibadeta (obredoslavlja). Kao sto smo naveli na pocetku, 
postoje i druge grane fikha, kao sto su: muamelat (medusobni postupci ljudi), munakehat 
(bracno pravo), itd. svakoj od ovih grana trebala bi se napisati zasebna knjiga, ali mi cemo 
se ovaj put osvrnuti na neke najbitnije i najaktualnije stvari iz ovih oblasti. 



Sesto poglavlje 
muamelat m2 - kupofrodaja 



Kupoprodaja je dozvoljena Kur'anom. Allah Uzviseni kaze: "Allah je dozvolio 
trgovinu, a zabranio kamatu. " Mi 

Sastavni dijelovi trgovine su: prodavac, kupac, ono sto se prodaje (roba i slicno), 
cijena, te oblik i nacin na koji je trgovina obavljena. 

Prodavac mora biti stvarni vlasnikonoga sto prodaje ili opunomocenik vlasnika i pametan, 
tj. da je svjestan sta radi. 

Uvjet za kupca jeste da mu bude dozvoljeno raspolaganje imovinom, u smislu da nije 
malouman, da nije dijete i da nije pod prisilom. 

Cijene moraju biti poznate. 

Uvjet za ono sto se prodaje (robu) jeste da bude cista, da ju je moguce preuzeti, da je 
poznata, bilo na osnovu videnja, opisa, ili kolicine, ako je to roba koja se moze vagati ili 
mjeriti. 

Sto se tice robe koja je necista, svi se slazu da je zabranjeno (haram) trgovanje 
alkoholom, lesevima, svinjetinom, a razilaze se kad su u pitanju necistoce za dubrenje njiva 
i vrtova, kao sto je zivotinjski i ljudski izmet; vecina odobrava tu prodaju, a Ebu- Hanife 
odobrava prodaju i pasa. 644 

Oblik na koji je trgovina obavljena mora sadrzavati ponudu i prihvatanje rijecima koje 
upucuju na obostrano zadovoljstvo, kao npr.: "Prodao sam ti" i "Kupio sam", ili da kupac 
kaze: "Prodaj mi to za toliko i toliko novca", a prodavac odgovori: "Prodao sam." 

Nije dozvoljena prodaja pod prisilom, a sto se tice prodaje u nuzdi, ona je dozvoljena, ali 
je mekruh. Dovoljno je urucivanje jednog od njih. 

Dozvoljeno je da izmedu kupca i prodavca bude posrednik (nakupac) pod uvjetom da 
se nakupac i prodavac medu sobom sloze o procentu raspodjele viska kojeg dobiju. 

Dozvoljeno je da se prilikom kupoprodaje uvjetuje odredeno svojstvo kod robe, pa ako 
se to svojstvo nade, prodaja je ispravna, a ako se ne nade, kupoprodaja ne vrijedi. 



Islamskoznanje 255 

Ako vlasnik proda palmu ili neku drugu vocku koja je oplodena i na kojoj su se vec 
pojavili plodovi, plodovi ce pripasti prodavcu, a ako se nisu bili pojavili, pripast ce kupcu. 

Prije nego sto se razidu, prodavac i kupac imaju mogucnost izbora da ostanu pri 
ugovorenoj prodaji ili da odustanu od nje. 

Ako jedan od njih dvojice uvjetuje pravo izbora do odredenog vremena, on stice to pravo 
do isteka tog vremena; neki ucenjaci misle da vremenski rok ne moze biti duzi od tri dana. 

Medutim, postoje odredene kupoprodaje i odredene stvari koje su zabranjene prilikom 
trgovanja, atosu: 

1 . nije dozvoljeno prodati robu prije nego sto se ona preuzme od prvog prodavca; 

2. nije ispravno prodati plod prije nego sto se pokaze njegova zrelost, niti zitarica prije 
ocvrscenja zrna; 

3. nije ispravna prodaja robe bez njenog videnja ili opisa njenog izgleda; 

4. nije dozvoljeno da se nesto kupi i dadne prodavcu kapara uz uvjet da, ako kupac 
ostavi robu, novae pripadne njemu. To jest zabranjeno je prodavcu da za sebe 
zadrzi unaprijed primljeni novae ako kupac odustane od kupovine; 

5. nije dozvoljena prodaja duga za dug; 

6. zabranjuje se obmana u trgovini, u smislu da se laze i govori da je neka roba skuplja 
nego sto je stvarna cijena te robe 645 ; 

7. nedopustiva je obmana u prodaji robe, tako sto bi se izlozio bolji dio robe, a sakrilo 
ono sto je slabo ili ne vrijedi; 

8. nije dopustena prodaja dugo nepomuzene stoke, to jest da se krava npr. ne muze 
neko vrijeme pred prodaju, te se u njenom vimenu nakupi vise mlijeka, sto navede 
kupca na uvjerenje da je ona izuzetna muzara; 

9. zabranjena je i prodaja robe s mahanom zbog koje joj se umanjuje vrijednost pa ako 
kupac nije znao za to, on ima pravo izbora; 

1 0. zabranjeno je da mjestanin prodaje robu nekog sa strane, to jest da stranac dode s 
robom na pijacu s namjerom daje proda, pa mu jedan od mjestana kaze: "Ostavi tu 
robu kod mene, pa cu ti ja nakon nekoliko dana prodati skuplje", iako je ta roba 
ljudima neophodno potrebna; 

1 1 . zabranjeno je prodati grozde (ili sljivu), ako se sigurno zna da ce kupac od toga 
vocapravitialkohol; 

Dozvoljena je prodaja dzuture onoga cija vrijednost nije detaljno poznata. 



256 Islamskoznanje 



ODREDIVANJE CIJENA 

U ovom slucaju misli se na postavljanje precizne cijene za robu koja se namjerava 
prodati, tako da se ne ucini nepravda ni prodavcu ni kupcu. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je da vladar odreduje cijene robi jer postoji mogucnost 
cinjenja nepravde, a ljudi su slobodni u svojim imovinskim postupcima. S druge strane, 
odredivanje cijena prouzrokuje skrivanje robe pa siromasi nece moci doci do nje. Vladaru je 
dozvoljeno da odredi cijenu robe kad trgovci suvise podignu cijene, cak je to i obaveza 
njegova u smislu zastite prava naroda i sprecavanja skrivanja robe. 



IHTIKAR - NAGOMILOVANJE ROBE 

Ihtikar znaci kupiti neku robu i skloniti je sa trzista, dok takve robe ponestane kod 
svijeta, pa joj onda enormno povecati cijenu. Ovo je po Serijatu strogo zabranjeno, posebno 
ako je sklonjeno vise robe nego sto je potrebno njemu i onima koje on izdrzava godinu dana. 
Haram je iscekivanje vremena enormnih povecanja cijena da bi se prodala roba, a posebno 
ako se to desi u vrijeme kada kod ljudi vlada nestasica te robe. Ako bi odredeni broj drugih 
trgovaca imao te robe i ljudi ne bi bili u krizi za nju, onda to ne bi bilo ihtikar. 



KAMATA 

Kamataje po islamu zabranjena-haram. Allah, dz.s., kaze: 
"Allah je dozvolio kupoprodaju, a zabranio kamatu..." 646 

Postoje dva nacina uzimanja kamate: 

1 - kamata uz visak. To je prodaja jedne vrste hrane ili novca za istu vrstu uz povecanje. 
Na primjer, prodaja kilograma psenice za kilogram i cetvrt, makar se vrste razlikovale; 

2- kreditna kamata. To podrazumijeva da covjek bude nesto duzan drugom i kad dode 
rok vracanja, te duznik ne mogne vratiti dug, onda mu ovaj koji mu je dao pozajmicu, poveca 
iznos duga za odredeni procent. Tu spada i da covjek proda jednu vrstu hrane za drugu 
vrstu, uz cekanje bez momentalnog preuzimanja robe. Ili ako se proda jedna valuta za 
drugu na odredeno vrijeme. Znaci, novae se mora preuzeti momentalno. Ukoliko se ne 
preuzme odmah, to je kamata. 



Islamskoznanje 257 



ZAMJENA NOVCA 

Dozvoljeno kao i drugo, ali iz ruke u ruku. Ovdje se misli na prodaju jednog novca za 
drugi kao sto je prodaja dinara za dirheme i obratno. 647 

Da bi ova prodaja bila valjana, uvjet je da se jedna gotovina zamijeni za drugu na lieu 
mjesta. Zbog razlike u vrijednosti valuta dozvoljena je razlicita cijena novca. 

Kada se radi o istoj valuti, onda nije dozvoljena razlika u cijeni jer bi to predstavljalo 
kamatu, kao sto je spomenuto, a u skladu s rijecima Alejhiselama: "Ne prodajite zlato, osim 
jednu kolicinu za istu takvu kolicinu." 648 



UDRUZIVANJE RADI OSIGURANJA 

Osiguravajuca preduzecasu serijatski neispravna, jerona ne posluju na principu dijelenja 
zarade i gubitka, vec na postojanju opasnosti i neizvjesnosti, a uz to, onatrguju covjecijim 
zivotom i smrcu, onim sto se nikako imetkom ne moze nadoknaditi. Njihov je profit ocit vid 
kamate. Ova udruzenjasu, prematome, serijatski potpuno neispravna. U Serijatu postoji 
udruzivanje radi osiguranja i ono posluje na principu zarade i gubitka. 

KREDITIRANJE - DIONlCARSTVO 

Mudareba je nacin poslovanja po kojem jedan covjekdadne drugom odredeni novae 
kojim ce ovaj poslovati, s tim sto ce zarada procentualno biti podijeljena medu njima onako 
kako su se dogovorili, a ako dode do gubitka, on ce ici samo na glavnicu. Ovaj oblik 
poslovanja propisan je i dozvoljen i u tome se slazu svi islamski ucenjaci (idzma). 

UVJETI ZA VALJANOST 
KREDITIRANJA - DIONlfiARSTVA 

Ulozeni novae mora biti poznat (kolicinski). 
Mora biti utanacen procenat zarade koje ce pripasti radniku. 
Ako se radi o dogovoru po principu "zaradu cemo dijeliti", onda svakom pripada po 
polovina zarade. 



258 Islamskoznanje 

Zarada se ne moze dijeliti bez pristanka dvaju strana. 

Ako se podijeli zarada, a u sljedecoj akciji dode do gubitka, on ce se nadoknaditi iz 
glavnice. 

Ako dode do raskida mudareba i onaj koji je ulozio imetak bude trazio podmirivanje svog 
udjela u robi, radnik mu je to duzan dati. 



IZNAJMLJIVANJE (ZAKUP) 

Iznajmljivanje jeste obavezujuci ugovor za koristenje necega na odredeno vrijeme, uz 
odredenu naknadu. To je dozvoljeno pod uvjetom da je predmet koriscenja poznat, kao sto 
je stanovanje u kuci, da je predmet dopusteno koristiti i da je poznata naknada za koristenje. 
Dozvoljeno je iznajmiti ucitelje za poucavanje u Kur'anu, kao sto je dozvoljeno iznajmiti 
osobuzahranuiodjecu. 

Onaj ko iznajmi nesto mora imati stvarnu korist od toga, pa nije dozvoljeno iznajmiti 
nekoga dacini ibadet kao sto je namaz ili ucenje Kur'ana 649 , jer od toga korist ima samo onaj 
koji je iznajmljen, za razliku od poucavanja, ucenja ezana i ikameta. 

Naknada postaje obavezujuca nakon isteka roka i vracanja posjeda, makar i ne bi bio 
potpuno iskoristen. 

Ako iznajmljivac nade neki nedostatak u iznajmljenoj stvari, dozvoljeno mu je da raskine 
ugovor o iznajmljivanju. 

Tokom perioda na koji je iznajmljivanje ugovoreno, onaj koji je unajmio smatra se 
pouzdanim i nije duzan nadoknaditi stetu koja se dogodila bez njegove krivice. 



PRENOS DUGA - DOZNAKA 

Pod ovom odrednicom podrazumijeva se prenos duga sa jedne osobe na drugu, kao 
kad bi jedan covjek bio duzan nesto drugome, ili ako bi neko treci bio njemu duzan isto toliko, 
pa se oni medusobno dogovore: "Upucujem te na toga i toga, on je meni duzan pa uzmi to 
od njega." 

Ako onaj koji je upucen drugom to prihvati, onda se onaj koji ga je uputio oslobada duga, 
pa makar onaj na koga je prenesen dug i ne bio zadovoljan. Ovakav postupak je dozvoljen. 

Ako se ne mogne od njega uzeti dug zbog toga sto je on bankrotirao ili zanijekao da je 
duzan, dug se nece vratiti na onog koji ga je prenio. 



Islamskoznanje 259 



ZALOG 

Uzimanjem zaloga, osigurava se dug necim iz cega ga je moguce namiriti, pa kad dode 
rok otplate, ako se dug ne vrati, namirit ce se od onoga sto je uzeto u zalog. 

Duznik daje zalog, davalac pozajmice uzima zalog, a ono sto se daje uz zalog zove se 
rehn. Uzimanjeje zaloga dozvoljeno. 

Zalog postaje punovazan uzimanjem. Ako bi zalogodavac pokusao da vrati zalog od 
onoga koji ga je uzeo, to ne bi mogao uraditi dok ne izmiri dug. Ono sto nije dozvoljeno 
prodavati nije dozvoljeno ni davati u zalog. 

Zalog se daje na povjerenje onom ko je dao pozajmicu. Ovaj nije duzan nista 
nadoknadivati ako nije prouzrokovao stetu na zalogu. Zalog se moze ostaviti kod neke 
trece, povjerljive osobe. Kad dode rok za otplatu, a dug nije otplacen, zajmodavac ce prodati 
zalog i namiriti dug, a ono sto pretekne vratit ce vlasniku, a ako ne podmiri sav dug, ostatak 
padanaduznika. 

Zajmodavac ima pravo koristiti se zalogom onoliko koliko trosi na njega, npr. da muze i 
jase onoliko koliko ga je hranio, dok plodovi sa zaloga pripadaju zalogodavcu. 



opunomoCenje 



Opunomocenje jeste cin davanja punomoci nekoj osobi koja ce ga zastupati u poslovima 
u kojima je zastupanje moguce, to jest u sklapanju i razvrgavanju ugovora kao sto je 
kupoprodaja, sklapanje braka i razvod. 

Opunomocivanje nije dozvoljeno kad se radi o ibadetima kao sto je post i namaz, osim 
kod hadza i umre za umrle i nemocnu osobu i kad se radi o obavezama prema Allahu u 
kojima je dozvoljeno davanje pomoci, kao sto je podjela zekata i klanje kurbana. Punomoc 
nije dozvoljena kad se radi o priznavanju zakletve. 

Ako onaj koji je nekoga opunomocio nije nista ogranicio, onda je kupoprodaja 
zastupnikova uz uobicajenu cijenu dozvoljena pod uvjetom da obojica imaju pravo 
raspolaganja imovinom. Opunomocenje postaje vazecim svakom izjavom koja upucuje na 
dozvolu, i u torn pogledu nije neophodan poseban oblik izjave. 



260 Islamskoznanje 



ZAJAM 650 

Pod zajmom podrazumijeva se davanje novca nekome ko ce se njime okoristiti, a zatim 
vratiti njegovu vrijednost. Davanje zajma jeste mustehab (pohvalno), jer kad se dva puta 
pozajmi, ima se sevap kao da je jedanput pozajmljeno dato kao sadaka. 



UVJETI ZAJMA 

Neophodno je da bude poznata vrijednost i kolicina pozajmljenog koja ce se vratiti 
vaganjem, mjerenjem ili brojanjem. 

Mora biti poznat opis pozajmljenog. 

Zajam moze dati onaj kome je dozvoljeno raspolaganje imovinom. 

Zajam prelazi u vlasnistvo preuzimanjem. 

Zajam moze biti na odredeni rok ili bez roka vracanja. Zabranjeno je (haram) da 
zajmodavac ostvari bilo kakvu korist davanjem zajma, bez obzira da li se radilo o povecanju 
duga, ili nekakvoj drugoj koristi, ako je to uvjetovano i dogovoreno medu njima. 

Ako zajmoprimac ucini neko neobavezno dobrocinstvo prema zajmodavcu, to nije haram. 



VAKUF 

Uvakufljenje je ulaganje u dobrotvorne svrhe imetka koji ima svojstvo trajanja tako da se 
moze koristiti, adase ne potrosi. Uvakufljenje je izuzetno pohvalan cin. 

Uvjeti uvakufljenja: 

onaj koji uvakufljuje mora biti u mogucnosti da dobrovoljno ulaze; 

ono sto se uvakufi, ako je odredeno, mora biti od onog sto je moguce posjedovati; 

uvakufljenje mora imati jasan cilj u smislu: "Uvakufio sam", ili "Dao sam u ime Allaha"; 

treba uvakufiti ono sto ce ostati i nakon ubiranja prinosa; 

vakuf se ne moze naslijediti, pokloniti, prodati niti je dozvoljeno vezivati ga za nesto. Ako 
nestane ustanove kojoj je uvakufljeno, vakuf ce biti proslijeden najblizoj rodbini onog koji je 
uvakufio. Ako vakuf uvjetuje da on ili neko drugi nadgleda vakuf, to ce se prihvatiti, a ako ne 
uvjetuje, onda ce to uciniti nadlezni organ (kadija). 

Ako vakuf, zbog svoje zapustenosti, prestane donositi bilo kakvu korist, neki ucenjaci 



Islamskoznanje 261 

dozvoljavaju da se on tada proda i dobiveni novae ulozi u nesto slicno. 

Uvakufljenje postaje vazece samim oglasavanjem, izdvajanjem, ili predavanjem onom 
kome je uvakufljen, i nakon toga nije dozvoljeno to prekrsiti, prodati niti pokloniti. 



OPORUKA - VASIJJET 

Vasijjet je oporucivanje da se nesto plati ili da se podijeli dio imetka nakon smrti. 
Postoje dvije vrste vasijjeta: 

1 . oporuka nekomada nesto za njega uradi ili da prati i nadzire njegovu djecu do punoljetstva; 

2. usmjeravanje dijela imetka na ime onoga kome je oporuka namijenjena. 

Onaj ko se prihvati da nadzire nesto, mora biti pametan i razuman. 



UVJETI OPORUKE 

Uvjeti oporuke su slijedeci: 

1 . bolesnik mora biti pametan, svjestan i biti vlasnik onog sto oporucuje; 

2. ono sto se oporucuje mora biti dozvoljeno; 

3. onaj kome se oporucuje nesto, mora to prihvatiti, jer ako odbije, oporuka je nevazeca 
i on nakon toga nema vise prava na nju; 

4. ko nesto oporuci da se izvrsi poslije njegove smrti, dozvoljeno mu je da odustane od 
toga ili da izmijeni sta hoce u oporuci; 

5. ko ima nasljednike, nije mu dozvoljeno da oporuci vise od jedne trecine imetka niti je 
dozvoljeno oporuciti jednom nasljedniku dok ne odobre ostali nasljednici; 

6. ako trecina ne bude dovoljna za sve oporuke, onda ce se ona razdijeliti proporcionalno 
svim stranama, poput vracanja duga svim potraziteljima; 

7. oporuka se izvrsava tek nakon podmirenja dugova; 

8. oporuka se moze prihvatiti za zivota oporucioca, a moze i poslije njegove smrti; 

9. ako covjek nesto oporuci, pa to propadne, oporuka je nevazeca i on nije obavezan da 
izdvaja iz imetka novu oporuku; 

1 0. ako oporuci jednom od nasljednika, pa to neki nasljednici ne odobre, a neki drugi 
odobre, oporuka ce se izvrsiti u dijelu koji mu je odobren. Ko napise svoju oporuku, a 
ne uzme svjedoka za to, oporuka mu je valjana. 



SEDMO POGLAVLJE 
MUNAKEHAT (BRACNO PRAVO) 

Kao sto znamo, musliman i muslimanka duzni su sklapati brak, a kloniti se zinaluka. S 
obzirom da je zinaluk zabranjen, zabranjene su i sve one stvari koje vode k njemu, kao sto 
je rukovanje muskarca sa zenom kojoj on nije mahrem, njihovo osamljivanje itd. 

Medutim, zalosno je to da danas mozemo naci muslimane koji sve to smatraju 
dozvoljenim. Stoga, smatramo da je korisno da navedemo par dokaza kojima se zabranjuje 
sveonostovodiunemoral. 

GLEDANJE STIDNIH DIJELOVA TIJELA 

Postoji puno dokaza da je gledanje stidnih dijelova tijela strogo zabranjeno, bez obzira 
na koji nacin to gledali: putem porno filmova, porno casopisa, gledanje zena koje hodaju po 
ulicama polugole. . . itd. Allah, dz.s., u Kur'anu kaze: 

"Red vjernicima neka obore poglede svoje i neka cuvaju svoja stidna mjesta; 
to im je Usee, jet Allah, uistinu, zna ono sto oni fade. (En-Nut, 30) 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Oci cine zinaluk, a njihov zinaluk je pogled..." 651 

U drugom hadisu kaze: "Neka covjek ne gleda u stidni dio tijela drugog covjeka niti zena 
u stidni dio druge zene.." 652 

Znaci, nije dozvoljeno covjeku da pogleda u stidni dio drugog covjeka, a kamoli u stidni 
dio zene koja mu je haram. Postoji jos dosta dokaza iz Kur'ana i hadisa, ali je i ovo dovoljno 
onomekoimarazuma. 



Islamskoznanje 263 



RUKOVANJE MUSKARCA SA ZENOM 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Bolje vam je da vas u glavu ubode zeljezna bodlja 
nego da dodirnete zenu koja vam nije dozvoljena." 653 

Isto tako Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ja se ne rukujem sa zenama..." 654 Ako je 
takav slucaj s obzirom da je Allahov Poslanik najbolji uzor za nas, mi smo ga duzni slijediti. 

Sto se tice onih koji tvrde da je rukovanje sa zenama dozvoljeno, jer se Poslanik 
rukovao sa zenama prilikom davanja prisege na Akabi, te njihove rijeci nemaju osnove. 
Prenosi se od Aise, radijallahu anha, da je rekla: Poslanik, s.a.v.s., uzimao je govorom 
prisegu od zena ovim ajetom: ". . .i nista Allahu nece pridruzivati" 655 , a ruka Allahovog Poslanika 
nije dotakla ruku zene osim one koja je bila njegova. 656 



IZLAZAK ZENE 
NAMIRISANE I NAGIZDANE 

Dokaz da je to zabranjeno imamo u rijecima Allahovog Poslanika kada kaze: "Koja god 
zena se namirise pa prode pored ljudi da oni osjete njen miris - ucinila je zinaluk." 657 

Naravno, ovdje je upotrebljeno preneseno znacenje, jer takva zena tim svojim postupkom 
skrece paznju na sebe i izaziva zelju kod ljudi, te je oni "gutaju" pogledom sto postaje zinaluk 
ocima, ili ovakav njen postupak vodi u zinaluk. 

uljepSavanje govora od zena 

Po islamu je isto tako zabranjeno da zena uljepsava svoj glas pred muskarcima za koje 
se moze udati. Pod uljepsavanjem govora misli se na zavodljivo pricanje, pjevanjejtd. 
Postoji kur'anski ajet koji to zabranjuje. Allah, dz.s., kaze: "Ozene Vjetovjesnikove, vi 
niste kao druge zene — ako se Allaha bojite. Na sebe paznju govorom ne skrecite, 
pa da dobije zudnju onaj cijeje srce bolesno, i neusiljeno govorite." (Sura El 
Ahzab-32) 

Moramo znati da se ovdje ne radi o propisu koji je poseban za Poslanikove, s.a.v.s., 
zene, nego to vazi i za druge muslimanke, kao sto to mozemo procitati u Ibn-Kesirovom 
Tefsiru, 3/482, i drugim tefsirima. 



264 Islamskoznanje 

Cak, mozemo kazati da je ovaj propis preci drugim zenama nego Poslanikovim, s.a.v.s., 
zbog postojanja uzroka zabrane (izazivanje pozude kod ljudi), koji je kod drugih zena 
prisutniji, jer su Poslanikove, s.a.v.s., zene majke vjernicima i one su dostigle vrhunac u 
cistoti i cednosti. 658 

Sto se tice ovih navedenih stvari, svi mezhebi slozni su u tome da su one zabranjene. 
Zato trebamo traziti od muskaraca koji posjeduju lijep glas da nam uce ilahije, a ne od zena. 
U fikhskim knjigama mozemo procitati da zeni nije dozvoljeno ucenje telbije na hadzu niti 
ezana povisenim glasom. 659 



SKLAPANJE BRAKA 

Sklapanje je braka ugovor na osnovu kojeg se svakom od supruznika dozvoljava 
uzivanje sa svojim bracnim drugom. 



PROPISI BRAKA 

Brak je propisan i pozeljan - sunnet za onog koji osjeca potrebu i ima mogucnost. 

U protivnom, prece je da se ne zeni. 

Ako ne osjeca potrebu i nije u mogucnosti, onda mu je mekruh da se zeni. 

Osnovni cinioci braka: 

Prvi cinilac braka jeste supruga, koja mora ispunjavati sljedece uvjete: 

1. dajepoznataiodredena; 

2. danijeubraku; 

3. da nije u iscekivanju (iddetu) zbog drugog braka; 

4. da nema srodstva po krvi, mlijeku ili tazbinstvu. 

Drugi cinilac braka 

Drugi je cinilac braka suprug za koga se uvjetuje: 

1. dabudeodreden; 

2. da ne bude zabranjen drugoj zeni, zbog zene koja je vec vjencana s njim, u smislu 
da one ne budu tako bliske u srodstvu da ne bi mogle stupiti u brak, to jest da jedna ne bude 
drugoj sestra ili tetka (oceva sestra ili majcina sestra). 



Islamskoznanje 265 

Treci cinilac braka 

To je zastupnik. To je otac ili djed, a zatim sve blizi i blizi rod, kao sto je rodeni brat, brat 
po ocu, sinovi njih dvojice, amidza po ocu i materi, potom amidza po ocu, a zatim sinovi njih 
dvojice. 

Ako je zastupnik otac, on je obavezan traziti pristanak od djevojke za udaju. Dovoljno je 
da ona ponudu presuti i smatrat ce se da je voljna. Otac je obavezan da trazi njeno eksplicitno 
izjasnjavanje ukoliko je vec bila u braku. Ukoliko je zastupnik neko drugi mimo oca obaveza 
je traziti eksplicitno izjasnjavanje, makar ona bila i djevojka. 

Ebu-Hurejre kaze da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Udovica - raspustenicase ne 
vjencava dok se ona ne izjasni, a djevojka se ne vjencava dok se ne zatrazi dozvola od nje." 
"Allahov Poslanice, kakvajenjena dozvola", pitalisu ashabi, aonjeodgovorio: "Da presuti" 
(sutnjomodobri). 660 

Ako je djevojka maloljetna, otac ili djed mogu je vjencati bez dozvole, jer tada je njena 
dozvola nevazeca, ali kada postane punoljetna, ona ima pravo da to odbije. Ne moze neki 
rodak biti zastupnik ukoliko postoji drugi rodakkoji je od njega po krvnom srodstvu blizi. Ako 
nema niko od rodaka, onda ce zastupnik biti oslobodilac (ako je zena bila robinja), zatim 
njegovi ashabi, a potom sudije i na kraju ovlasteno lice od suda. 

Sudija ili ovlasteno lice izvrsit ce vjencanje u slucaju ako ne bude bilo potrebnog 
zastupnika, ili ako on bude dugo odsutan, ili se ne bude znalo mjesto njegovog boravka ili 
bude ometao njenu udaju. Skrbnistvo se ne prenosi na daljnjeg rodaka osim ako nema 
bliznjeg. Neki istrazivaci dozvoljavaju da se u ovoj situaciji moze prenijeti skrbnistvo na 
daljeg skrbnika. 

Uvjeti skrbnika 

Skrbnik mora biti Slobodan, pametan i punoljetan, 661 i gledati najbolji interes svoje sticenice. 
Nije uvjet da skrbnik bude pravedan. 

Cetvrti cinilac braka - oblik 

Oblik se sastoji od ponude i prihvatanja. 

Ponuda moze biti izrazena rijecima: "Zenim se tobom" ili "Vjencajem se tobom" ili "Cinim 
te svojom sticenicom, uz toliki i toliki mehr". 

Prihvatanje: "Vjencao sam se", ili "Prihvatam braks njom". Izjave se mogu i prevoditi 
ako je potrebno. Svaka od strana moze opunomociti zastupnika za sklapanje ugovora. 

Peti cinilac braka 

Ovaj cinilac jesu dva svjedoka. Uvjet je da svjedoci budu pravedni, slobodni, pametni i 
punoljetni. 662 

Ebu-Hanife smatra da se u ovom pogledu moze prihvatiti najniza granica pravednosti. 



266 Islamskoznanje 



viSezenstvo 



Dozvoljeno je muskarcu muslimanu da bude ozenjen sa dvije, tri ili cetri zene u isto 
vrijeme. Kaze Uzviseni Allah: 

"Zenite se sa onim zenama koje su vam dopustene, sa po dvije, sa po tri i sa 
po cetri, a ako strahujete da necete pravedni biti, onda samo sa jednom. " (Sura 
En-Nisa, ajet 3) 

Naci cemo danas neke koji nisu upuceni u islam kako pod uticajem nevjernika nijecu 
ovaj islamski propis govoreci da su se vremena i ljudi promijenili. Takvim je odgovor da se 
islam ne mijenja promjenom vremena i ljudi. Islam je taj kojeg su svi ljudi duzni slijediti, a nisu 
ljudi ti koje islam treba slijediti. Nema sumnje da je visestruka korist i islamski interes i danas 
u primjeni ovog propisa, bez obzira sto nekima ne bilo pravo. 

Evo nekih nama poznatih koristi koje proizilaze iz visezenstva: 

opskrbljivanje muslimanki koje, osobito nakon ratova, ne nalaze sebi muza, a potrebna 
im je zastita i opskrba. Kada imamo u vidu nasu situaciju i veliki broj udovica sa djecom 
kojima je potreban muz, postaje nam jasnija potreba za promjenom ovog propisa; 

zastita drustva od nemorala, jer mnoge zene po svojoj prirodi u nedostatku muzeva 
traze zadovoljenje svojih potreba na nedozvoljen nacin. Sprijeciti sirenje nemorala na 
organizovan nacin, a samim tim i sirenje zaraznih bolesti i smanjenje svake vrste moci 
jednog naroda jeste obaveza i duznost muslimanskog drustva, sto se, izmedu ostalog, 
osigurava primjenom visezenstva; 

neki muskarci imaju vecu potrebu za zenama nego drugi. Kada uzmemo u obzir da 
muskarac ozenjen samo jednom zenom nije cesto u prilici da se sastaje sa njom zbog 
fizickih zapreka, kao u periodu mjesecnog pranja (hajz), postporodajnom periodu (nifas), 
za vrijeme bolesti zene i si., onda smo svjesni da se sprecavanjem visezenstva takvim 
ljudima cini nepravda, osobito u raskalasenim drustvima gdje se svakodnevno gledaju po 
ulicama svakojaki prizori, a nije se uvijek u mogucnosti da se svoja potreba ostvari sa 
jednom zenom. 

Islam podstice da se poveca broj sljedbenika uzvisenih principa islama, a normalno je 
da se to moze lakse ostvariti sa vise zena u braku. 

Ima slucajeva gdje je zena nerotkinja, te se time nasla u nezavidnoj situaciji, pa je bolje 
da je muz zadrzi u braku uz zenidbu sa drugom, nego da se rastavi s njom. 

Ovo su samo neki razlozi sto je visezenstvo korisno i pohvalno, posebno u nasim 
prilikama danas. Ovim apelujemo na odgovorne da ucine koliko su u mogucnosti da se 
zakonom kod nas osiguraju sva prava, drugoj, trecoj ili cetvrtoj zeni jednog covjeka, kao sto 



Islamskoznanje 267 

ih ima i prva. Ne dozvolimo da muslimanke budu nezbrinute, ili da se odaju nemoralu ili da se, 
ne daj Boze, udaju za nemuslimane. 

Vazno je napomenuti, takoder, da je covjek ozenjen sa dvije ili vise zena duzan da bude 
pravedan medu njima i da ih podjednako pazi i izdrzava. U slucaju da se boji da nece biti 
pravedan, onda ce se ozeniti samo jednom. 

Sto se tice osjecaja srca i voljenja jedne zene vise od druge-time on nije u stanju upravljati, 
ali se to nikako ne smije ocitovati u pravljenju razlike medu njima u materijalnom pogledu. 
tome Uzviseni Allah kaze: "Vine mozete da budete (potpuno) ptavedni ptema zenama 
svojim ma koliko se trudili, ali ne dopustite sebi takvu potpunu naklonost pa da 
jednu ostavite u neizvjesnosti, i ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili, 
pa Allah ce, zaista, oprostiti i samilostan biti. " (Sura En-Nisa ', ajet 129) Ovaj ajet 
se ne suprotstavlja onom prije spomenutom, kako to neki zele prikazati, jer bi to bila potpuna 
kontradikcija i neozbiljnost, tj. da se na jednom mjestu nesto dopusti pod odredenim uvjetom, a 
da se na drugom mjestu konstatuje da je taj uvjet neostvariv. Zapravo, u prvom ajetu govori se 
o pravednosti, paznji i izdrzavanju, a u drugom o srcanoj naklonosti kojom covjek ne moze 
vladati. Da je slucaj kao sto neki hoce prikazati da bi dokinuli ovaj islamski propis, ne bi se ni 
Resulullah, s.a.v.s., niti cetverica pravednih i upucenih halifa, niti najpoznatiji ashabi zenili sa 
vise zena.Kaze Resulullah, s.a.v.s. : "Najpotpuniji je iman onog vjernika koji se najljepse ponasa, 
a najbolji medu vama jesu oni koji su najbolji prema svojim zenama." 663 



SUNNETI BRAKA 

Ugovaranje braka prije ponude i prosnja 

Haram je oglasiti prosnju zene kojaje u iddetu (iscekivanju nakon prestanka braka). 
Zabranjeno je prositi vec zarucenu djevojku. 

Sunnet je da se buduci supruznici upoznaju jedno s drugim. To upoznavanje treba biti u 
skladu s serijatskim propisima. Buduci supruznici trebaju biti dostojni (prilika) jedno drugog 
u moralu, vjeri i povjerenju, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kad vam dode (u prosnju) neko 
cijim ste moralom i vjerom zadovoljni, ozenite se. Ako ne budete tako uradili, na zemlji ce 
zavladati smutnja i veliki nered." 664 U cilju ostvarivanja harmonije u braku lijepo je da buduci 
supruznici budu sto slicniji jedno drugom u porijeklu, statusu u drustvu, naobrazbi, itd. 

Povodom stupanja u brak sunnet je da se priredi gozba i onaj ko bude pozvan na nju 
obavezan je doci ako na njoj ne bude vjerom zabranjenih stvari i ako prisustvo na njoj ne 
bude kvarilo ugled zbog kakvih nevaljastina. 

Mustehabje oglasiti brak. 

Na svadbi je dozvoljeno pjevanje. 665 



268 Islamskoznanje 

Sunnet je da prisutni nakon sklapanja braka prouce dovu za supruznike u kojoj ce reci: 
"Barekallahu leke ve bareka alejke, ve dzemea bejnekuma fi hajr" ("Allah te blagoslovio i dao 
ti bericet i sastavio vas u dobru"). 665a 



braCne zapreke 



Srodstvo po krvi: 

1. majka, neneiuzlaznaloza; 

2. kcerke, unuke i silazna loza; 

3. sestre, njihove kcerke i njihovo potomstvo; 

4. bratove kcerke i njihovo potomstvo; 

5. tetke sa oceve i majcine strane. 

Srodstvo po mlijeku: 

Sve sto je zabranjeno po krvi zabranjeno je i po mlijeku. Kod dojenja je uvjet da ono bude 
u prve dvije godine zivota. Neki ucenjaci uvjetuju da se dojenje dogodi pet puta, dok je po 
hanefijskom mezhebu dovoljno da se dogodi samo jedanput. 

Srodstvo potazbinstvu: 

1. ocevasupruga, maceha; 

2. sinovasupruga(snaha); 

3. majka odsupruge(punica); 

4. kcerkaodsupruge(pastorka). 



PRAVA SUPRUZNIKA 

PRAVA ZENE PREMA MUZU 

1 . Normalno izdrzavanje koje podrazumijeva: hranu, pice, odjecu i stan. 

2. Seksualno zadovoljenje: u ovom smislu je obaveza da spolno opci sa njom makar 
jednom u cetiri mjeseca ili svakom periodu cistoce. 

3. Da nociva kod nje makar jednom u cetiri noci. 

4. Pravedna podjela ako ima vise zena. 

5. Da ostane kod nje sedam dana nakon svadbe, ako se ozenio djevojkom, a tri 
dana ako se ozenio udovicom. 



Islamskoznanje 269 



PRAVA MUZA U ODNOSU NA ZENU 

Prava muza u odnosu na zenu su sljedeca: 

1 . da mu se pokorava u granicama uobicajenog, da putuje s njim ako on to zeli; 

2. cuvanje njegova imetka i njegove casti ; 

3. da mu se odazove kad god to on zatrazi; 

4. da trazi dozvolu od njega kad hoce da dobrovoljno posti. 666 

MEHR - VJENCaNI DAR 

Obicno postoje dvije vrste mehra: 

1 . mehr muadzdzel - koji se daje odmah kao svadbeni dar i 

2. mehr muedzdzel - koji se daje kasnije. 

Nije odredena najmanja niti najveca granica mehra, ali ne bi trebalo pretjerivati, kako to 
ne bi dovelo do otezavanja zenidbe. Mehr je zenino vlasnistvo i ona moze potpuno slobodno 
njime raspolagati. 

ADABI OPCENJA SA ZENOM 

Kad covjek hoce spolno opciti sa zenom, oboje trebaju prouciti: "ALLAHUMME 
DZENNIBNES-SEJTANE VE DZENNIBIS-SEJTANE MA REZAKTENA" ("Boze odstrani 
sejtana od nas i odstrani ga od onoga cime si nas opskrbio"). 

Nije im dozvoljeno da drugima pricaju o pojedinostima koje su bile medu njima prilikom 
spolnog opcenja. 

Muskarcu je haram da ima odnos sa zenom dok je u hajzu ili nifasu. 

Zabranjeno mu je da spolno opci u njenu straznjicu (cmar). 

Ne treba prekidati spolni odnos dok ne udovolji njenoj strasti. 

U periodu hajza i nifasa muz se moze nasladivati zeninim tijelom iznad pupka i ispod 
koljena. 



270 Islamskoznanje 



POPRAVNE MJERE PREMA ZENI 

Ako zena postane neposlusna, on ce je posavjetovati, pa ako mu se ne pokori, odvojit 
ce se od nje u postelji koliko hoce i prestat ce govoriti s njom tri dana. Ako mu se ne pokori, 
moze je udariti udarcem koji nece ostaviti trag niti nastetiti njezinu zdravlju i nece je udarati 
po lieu, pa ako se ni tada ne pokori, onda ce pronaci jednog posrednika iz njegove porodice 
i jednog iz njene. Njih dvojica ce kontaktirati sa svakim od njih dvoje (muzem i zenom) i 
pokusati ih pomiriti, a ako ne uspiju, ondace ih razvesti. 



NEISPRAVNI BRAKOVI 

Neki brakovi su zabranjeni i neispravni kao npr. : 

privremeni brak (muta), brak na neodredeno vrijeme, bez obzira da li se radilo o duzem 
ili kracem periodu; 667 

sigar, to jest da neko uda svoju sticenicu pod uvjetom da ovaj svoju sticenicu vjenca za 
njega; 

brak radi dozvole produzetka braka (muhallil), to jest kada covjek pusti svoju zenu tri 
puta, pa je nema vise prava vratiti, te se njom ozeni neko drugi (muhallil), s namjerom da ona 
postane dozvoljenaprvommuzu. Tojezabranjeno (haram)jerje Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Allah je prokleo muhallila (onog koji vjencava zenu da bi bila dozvoljena drugom) i onog 
zbog kogase tocini"; 

braksklopljen za vrijeme ihrama na hadzu i umri; 

brak za vrijeme iddeta (iscekivanja) nakon razvoda ili smrti muza dok ne istekne iddet, 
jer postoji mogucnost da ce je traziti covjek zbog koga je u iddetu ; 

brak bez skrbnika (po misljenju vecine pravnika) i 

braksa osobom koja je privremeno zabranjena, dok ne prode razlog zabrane. 



ZENE KOJE SU PRIVREMENO 
ZABRANJENE 

Nevjernica, izuzev kitabijke 668 , dokne primi islam. 669 

Zenina sestra ili njena tetka po ocu ili majci, sve dok ne bi pustio svoju zenu i istekao njen 



Islamskoznanje 271 

iddet, ili dokona ne bi umrla. 

Zena pustena tri puta sve dok se ne uda za nekog drugog i zivi s njim bracnim zivotom. 

Zena koja je u iddetu (iscekivanju) nakon razvoda ili smrti muza sve dok joj ne istekne 
iddet ili dok nerodi. 

Petazena 

Zena koja je udata za drugog. 

Napomena: Treba napomenuti da se muslimanka moze udati samo za muslimana i da 
se njen bracni zivot sa nemuslimanom smatra bludom i implicira sve serijatske posljedice 
van bracnog zivota. 



RAZVOD BRAKA (TALAK) 

Talak je raskid bracne veze: 

jasnim rijecima, kao npr: "Ti si pustena" ili "Pustam te"; 

rijecima u prenesenom smislu, s namjerom razvoda kao npr. : "Id i svojima". 

Suprug moze dati razvod braka ako je pametan, punoljetan, slobodne volje, bez prisile, 
i ako nije pijan. 670 

Razvod braka jeste pravo koje posjeduje samo muz, iako zena moze to pravo zahtijevati 
prilikom sklapanja braka. Imamo dvije vrste talaka: 

- redz'i - opozivi (sa pravom povratka), i to je prvi i drugi razvod braka kada muz ima 
pravo vratiti zenu; 

- bain - jeste treci razvod braka kada muz vise nema pravo vratiti zenu, osim nakon sto 
se ona uda za nekog drugog. 



VRSTE TALAKA 

Ima vise vrsta razvoda braka. 

Sunnetski je razvod braka da se pusti zena dok je u periodu cistoce, nakon hajza, 
poslije kojeg muz nije opcio s njom. 

Bidatski razvod braka jeste: pustanje zene dokje u periodu hajza ili nifasa, dokje u 
periodu cistoce u kom je opcio s njom ili ako ju je pustio tri puta jednom rijecju, ili sa tri rijeci 
odjedanput. Ovakavje razvod braka zabranjen (haram), a vecina islamskih ucenjaka smatra 
da je ovaj razvod izvrsen (ako je pusti tri puta) i da mu ona nije vise dozvoljena dok se ne 
uda za nekog drugog. Medutim, na osnovu dokaza uocljivo je da se to smatra jednim 
razvodom, a da njemu nije dozvoljena tek nakon treceg razvoda, sto znaci da je moze vratiti 



272 Islamskoznanje 

nakon prvog i drugog razvoda, a tek nakon treceg nije mu vise dozvoljena. U Kur'anu se 
kaze : "Ako je opet pusti, ona me se ne moze vratiti sto se nece za drugog muza 
udati" 671 , nakon sto je receno: "Pustanje moze biti dvaput, pa ih ili velikodusno 
zadrzati ili im na //yep nacin razvod dati. " 672 

Razvod s pravom povratka, to je razvod poslije koga muz ima pravo vratiti zenu, makar 
ona to i ne zeljela, jer Uzviseni Allah kaze: "Muzevi njihovi imaju pravo da ih vrate." 673 

Razvod bez prava na vracanje (talakibain). Ovaj razvod moze biti na pet nacina: 

- prvi nacin jeste da se pusti s pravom povrata, ali je ne vrati sve dok joj ne istekne 
cekanje; 

- drugi nacin: da je pusti na njeno insistiranje, uz materijalnu ostetu s njene strane; 

- treci nacin: da dvojica posrednika razvrgnu brak, ako ustanove da je razvod bolji; 

- cetvrti je nacin da je pusti prije nego sto je s njom spolno opcio; 

- peti je nacin da je za stalno otpusti tako sto ce je tri puta pustiti (mebtut). 
Direktni razvod, to jest razvod koji se odmah izvrsava bez ikakvih uvjeta. 
Uvjetni je razvod onaj koji je vezan za izvrsavanje necega ili ostavljenje necega. 
Razvod se moze izvrsiti posredstvom opunomocenika ili pismenom izjavom, jer pisanje 

zamjenjuje govor kod nemogucnosti govora, ali je uvjet da pismena izjava bude naslovljena 
direktno zeni, da u njoj pise: "Ti i ti" (ime zene). 

Razvod je ispravan i bez svjedoka, ali mnogi ashabi i fikhski ucenjaci uvjetuju svjedoke 
kod razvoda kao i kod sklapanja braka, uzimajuci za dokaz rijeci Uzvisenog Allaha: "Ikao 
svjedoke dvojicu vasih pravednih uzmite. " 674 

IDDET - ILI OBAVEZNI PRlCEK 
POSLIJE PREKIDA BRACNE VEZE 

To je vrijeme koje zena nakon razvoda ili smrti muza mora provesti u cekanju i nije joj se 
dozvoljeno udati u torn periodu. Mudrost propisivanja iddeta jeste u tome da bi se utvrdilo da 
li je doticna zena trudna i sigurnije uspostavilo porijeklo djece. 

Iddet razvedene zene koja ima redovni menstrualni ciklus iznosi tri mjesecna pranja. 

Koja nema pranja cekat ce 3 mjeseca, a ona koja je noseca, treba cekati da se porodi. 

Iddet kod zene nakon smrti muza traje cetiri mjeseca i deset dana. 



Islamskoznanje 273 



IZDRZAVANJE 

Pod izdrzavanjem podrazumijeva se ono sto je covjekobavezan prema onima koji su u 
njegovom skrbnistvu, u pogledu hrane, odjece i stana. 
Izdrzavanje je obavezno u sljedecim slucajevima: 

1 . muzevljevo izdrzavanje zene, one koja je u braku s muzem ili one koja se smatra da 
je u braku, odnosno kojaje pustenas pravom napovratak. Njujetakoder duzan 
izdrzavati dokjoj ne istekne iddet; 

2. izdrzavanje zene kojaje trajno razvedena (talaki bain), ali je noseca dokje u iddetu 675 ; 

3. izdrzavanje roditeljaod djece, ako roditelji nisu u stanju dase izdrzavaju; 

4. izdrzavanje male djece od skrbnika, dok muski ne postanu punoljetni, a djevojke dok 
senepoudaju; 

5. izdrzavanje sluge od gospodara i stoke od vlasnika. 

VRIJEDNOST IZDRZAVANJA (KOLlClNA) 

Muz je duzan osigurati onoliko hrane koliko je neophodno za normalan zivot. 
Muz je duzan osigurati onoliko odjece koliko moze sacuvati od vrucine i hladnoce. 
Obaveza mu je osigurati stan u kome ce se moci normalno stanovati. 
Sve se to procjenjuje prema obicajima, u skladu s bogatstvom ili siromastvom, te 
okolnostima u kojima se nalaze. 

Muz je obavezan u toku godine nabaviti odjecu dva puta. 

Muz je duzan osigurati sredstva za ciscenje, kao sto su sapun i cesalj. 

RAZVOD BRAKA NA ZAHTJEV ZENE 

Hul'-u je samoiskupljivanje zene od muza imetkom koji mu ona daje. To je dozvoljeno 
ako ga ona prezire (ne voli) i osjeca da joj on nanosi stetu. Mustehab je da on ne uzme vise 
nego sto joj je dao na ime mehra. 

Ovakav se razvod sprovodi uz saglasnost obje strane, a ako ne bude saglasnosti, sud 
ce primorati muza na rastanak sa zenom. Zabranjeno je (haram) da muz maltretira svoju 
zenu kako bi ona zahtijevala razvod. 

Ovaj razvod je dozvoljen u periodu cistoce, kao i u periodu mjesecnog pranja. Nakon 



274 Islamskoznanje 

ovakvog razvoda muz (hul'a) nema pravo na vracanje zene, cak ni u periodu iddeta. Zena 
ce u ovom slucaju provesti iddet od jednog mjesecnog pranja. 



PRAVO IZBORA I RASTAVE 

Svako od supruznika ima pravo izbora (da li ce ostati u braku ili ne) u slijedecim 
slucajevima: 

kad se pojavi neki nedostatak, kao sto je umna poremecenost, gubavost ili sugavost; 

ako je muz uskopljen ili impotentan; 

ako se ustanovi obmana, u smislu da se ozenio muslimankom, pa se ustanovi da je 
krscanka, ili slobodnom zenom pa se ustanovi da je ropkinja. 

Zena ima pravo rastave braka posredstvom suda ako muz nije u stanju isplatiti mehr 
prije spolnog opcenja, ili ako nije u stanju izdrzavati je. 

Ako je muz odsutan, zena ne zna gdje se on nalazi, a nije joj ostavio neophodnu 
opskrbu, ona ima pravo na rastavu braka, posredstvom serijatskog sudije. 



OSMO POGLAVLJE 
MIRAS (NASLJEDNO PRAVO) 

Ova je oblast fikha kod nas totalno zapostavljena. Kada covjek umre, njegova se 
ostavstina podijeli prema zaostalim neislamskim obicajima. Medutim, ni jedna oblast islama 
nije u Kur'anu toliko detaljno objasnjena kao sto je to slucaj sa nasljednim pravom. Onaj ko 
nece da postupi po propisima koje je islam donio i dozvolio da se njegova ostavstina podijeli 
nepravedno bit ce grjesan i odgovarat ce na Sudnjem danu zbog toga. Mi ovdje ne mozemo 
iznijeti sve pojedinosti nasljednog prava. Spomenutcemo samo najosnovnije. 

Kao prvo, iz ostavstine umrlog moraju se izdvojiti troskovi njegovog opremanja i vratiti 
dugovi, ako ih je imao, i izvrsiti vasijjet, ako ga je ostavio. Nakon toga, ostavstina se dijeli 
izmedu rodbine umrlog. 

Muz dobija polovinu ostavstine od zene ako ona nije ostavila dijete koje ima udjela u 
nasljedstvu. U protivnomon, dobija cetvrtinu. 

Zena dobija cetvrtinu ako muz nije ostavio dijete koje ima udjela u ostavstini. U protivnom, 
dobija osminu. 

Otac dobija sestinu ako je njegov umrli sin ostavio sina ili unuka. Ako se desi da umrli sin 
nije ostavio muske nasljednike, nego zensko potomstvo, onda otac pored sestine dobija i 
ostatak nakon prava drugih nasljednika. Treba napomenuti da uz postojanje oca, brace, 
sestre i djeda umrlog ne dobivaju nista. Djed umrlog dobija koliko otac u slucaju da otac nije 
ziv. 

Majka dobija jednu trecinu u slucaju da njen umrli sin nije imao potomstva niti dva brata 
ili sestre. U protivnom dobija sestinu. 

Kada nema sinova, kcerka dobija polovinu ostavstine. Ako bude dvije ili vise kceri, onda 
sve skupa dobivaju dvije trecine. Ako se desi da uz kcerku budu i sinovi, onda se nakon sto 
ostali, koji imaju pravo, uzmu svoj dio, ostatak podijeli medu njima tako sto svaki muskarac 
dobija dvostruki dio koji uzima zena. 

Nena dobija sestinu u slucaju da nema majke umrlog. Ovdje smo iznijeli samo najblizu 
rodbinu, iako je u islamskom nasljednom pravu rijesen status svakog clana porodice i 
rodbine umrlog. 

Postoje odredeni slucajevi kada blizi clanovi rodbine sprecavaju ili zaklanjaju dalje clanove 
tako da oni ne dobivaju nista. Na primjer, sin sprecava ili zaklanja brata umrlog. 



276 Islamskoznanje 

Muslimani se po pitanju raspodjele imetka obavezno trebaju obracati ulemi koja je 
sposobna da im pravilno rasporedi ostavstinu umrlog jer je to vadzib kojim nas Allah, dz.s., 
zaduzuje. Neprijatelji islama i u ovu oblast Serijata ubacuju sumnje i lazi kojima nastoje 
pokolebati muslimane. Od tih sumnji jesu tvrdnje da je islam nepravedan tako sto je bratu 
dao duplo veci dio ostavstine nego sestri, te da je time zena obespravljena. Medutim, to je 
velika laz jer je islam upravo tako postupio pravedno. Muskarcu je dodijeljen veci dio ostavstine, 
jer je on taj koji izdrzava zenu, dok zena taj svoj dio moze sacuvati i nije ga duzna trositi, 
osim gdje ona to hoce. Prema tome, ostavstina se dijeli u skladu s zivotnim potrebama i 
ulogom bracnih drugova kako je to islam propisao. 



DEVETO POGLAVLJE UKUBAT 
(KAZNENO PRAVO) 

Ova je oblast fikha kao i prethodne oblasti razradena do u najsitnije detalje. Medutim, mi 
cemo se ovdje zadovoljiti samo iznosenjem najosnovnijih stvari koje bi muslimani trebali 
poznavati. 

ZLOfilNI 

Pod zlocinom se podrazumijeva napad na covjeka s namjerom ubistva, unistenja nekog 
organa ili dusevnog oskrnavljenja. 
Postoje tri vrste ubistva: 

- svjesno, namjerno ubistvo jeste takvo ubistvo kada se ono izvrsi predmetom kojim se 
obicno ubija, kao sto je sablja ili nesto drugo, i to je ubistvo s predumisljajem. U torn slucaju 
duznost je ubiti ubicu. Ako nasljednici ubijenog, ili jedan od njih, oprosti, ostaje obaveza 
velike krvarine koja se uzima iz imetka ubice; 

- ubistvo greskom (sibhul-amd) jeste kada neko napadne na covjeka necim cim se 
obicno ne ubija, poput bica ili stapa, ali mu to prouzrokuje smrt. Tada se nad ubicom ne 
izvrsava smrtna kazna, ali je duzan dati veliku krvarinu, s tim sto to ne mora odmah uciniti; 

- nenamjerno je ubistvo kad neko odapne strijelu na nesto, pa pogodi covjeka. U torn 
slucaju nema kaznjavanja, ali ostaje blaga krvarina koju je duzna platiti rodbina 676 ubice u 
rokuodtrigodine. 

Velika krvarina sastoji se od stotinu deva: trideset trogodisnjih, trideset cetverogodisnjih 
i cetrdeset steonih deva. Blaga krvarina sastoji se od stotinu sljedecih deva: dvadeset 
trogodisnjih, dvadeset cetverogodisnjih, dvadeset dvogodisnjih, dvadeset jednogodisnjih i 
dvadeset dvogodisnjih devaca. Ako nema deva, onda se daje njihova vrijednost. 

Pravo je ostecenog da se izvrsi kisas (kaznjavanje istom mjerom) nad pociniocem ako 
prilikom zlocina dode do izbijanja oka, lomljenja noge ili odsijecanja ruke, i to na isti nacin, 
desna za desnu a lijeva za lijevu. Puna krvarina je obavezna ako dode do unistenja pameti, 



278 Islamskoznanje 

ili unistenja sluha, vida, govora, cula mirisa, sposobnosti spolnog opcenja ili sposobnosti 
stajanja ili sjedenja. 

Da bi odmazda bila obaveza uvjetuje se: 

1 . da zlocinac bude punoljetan i pametan; 

2. da ne bude jedan od roditelja ubijenog (otac ili majka); 

3. da se zastupnici ubijenog sloze na odmazdu. 

Vecina islamskih ucenjaka, u obaveznost odmazde, uvjetuje jos da ubijeni bude ravan 
ubiciu: 

1. islamu ili nevjerovanju; 

2. slobodi ili ropstvu; 

3. muskomilizenskomrodu. 

Ako budu razliciti u pogledu navedenih svojstava, u torn slucaju postoje detaljna 
pojasnjenja. 

Dozvoljeno je oprostiti ubistvo bez odmazde i krvarine. Ona je obavezna za rane koje 
otkrivaju meso, za izbijeni zub-pet deva, za probijenu kost-deset deva. Ako vise ljudi ucestvuje 
u ubijanju jednog covjeka, svi oni zasluzuju smrtnu kaznu. 

Kada majka namjerno ili nenamjerno prouzrokuje smrt novorodenceta, a ona ostane u 
zivotu, obavezna je isplatiti krvarinu zvanu "gurra" (oslobadanje roba ili stotinu ovaca), bez 
obzirada li se dijete rodilo zivo ili mrtvo, pod uvjetom da bude stvoreno sto se zakljucuje na 
osnovu ekstremiteta ili tragova zivota. Krvarinu placa onaj ko prouzrokuje smrt 
novorodenceta, bez obzira da li je to ucinila majka ili otac, a uzimaju je nasljednici. Ako se 
dijete rodi zivo, pa poslije umre zbog ranijih uzroka, placa se puna krvarina, za musko 
stotinu deva, azazensko pedeset. 



KAZNA ZA BLUD (ZINALUK) 

Bludnik ili bludnica koji su ozenjeni po islamu, kaznjavaju se kamenovanjem. Ona osoba 
koja nije bila u braku, a pocinila je blud, kaznjava se sa stotinu udaraca bicem. Sto se tice 
homoseksualaca, za njih je Serijatom propisana smrtna kazna. 

Islamsko je kazneno pravo meta napada mnogih zlonamjernika koji tvrde da je ono 
previse okrutno i zaostalo. Medutim, danas vidimo da su islam i njegovo kazneno pravo 
jedini spas covjecanstvu. Primjera radi, pogledajmo samo katastrofalne posljedice zinaluka 
i homoseksualizma. Da se primjenjuje islamsko kazneno pravo, ne bi sida odnosila toliki broj 
ljudskih zivota. Jer, kad covjek zna da ce biti kamenovan ili bicevan, tesko ce se odluciti na 
korak koji ce ga dovesti do toga. A dobro znamo da je nezakoniti spolni odnos glavni 
prenosilacside. 



Islamskoznanje 279 



KAZNA ZA POTVORU 

Onaj ko drugog optuzi za blud, a ne bude imao dokaz (cetiri svjedoka), kaznit ce se sa 
osamdesetudaraca. 

3.- Kazna za konzumiranje alkohola 

Po hanefijskom mezhebu, sa osamdeset udaraca kaznjava se osoba koja konzumira 
alkohol. 

4.-Kaznazakradu 

Ko ukrade u vrijednosti 1 dirhema srebra, odsijeca mu se saka. 



KAZNA ZA RAZBOJNISTVO 

Kazna za razbojnistvo jeste smrtna kazna ako se ubije neduzan covjek, to jest onaj ko 
nije zasluzio smrtnu kaznu kao sto je zasluzuje, npr. otpadnik od vjere (murted). 

Ako uz ubistvo bude opljackana imovina, onda uz smrtnu kaznu propisano je i razapinjanje. 

Ako se nesto opljacka, a ne izvrsi ubistvo, onda ce se pociniocima odsjeci po ruka i 
noga unakrst. 

Ako razbojnici samo uplase putnike, onda ce se samo uhapsiti i kazniti prema nahodenju 
suda. 

Ko se od njih pokaje prije nego sto bude uhvacen, kazna otpada sa njega, ali se tuda 
prava moraju naplatiti od njega. 

KAZNA ZA OTPADNlSTVO 

Musliman koji se odrekne islama, od njega se prvo trazi pokajanje. Ukoliko se ne pokaje 
u roku od tri dana, nad njm se izvrsava smrtna kazna i nece se kupati niti ce mu se klanjati 
dzenaza. 

Otpadnik (murted) jeste onaj koji se odmetnuo od islama kao pametan i Slobodan, 
odnosno bez prisile. 



280 Islamskoznanje 

SUDSKE KAZNE 

Vladar je duzan da odredi kazne - tazir. 677 Nije mu dozvoljeno da dosudi vise od deset 
udaracabicem. 678 

Vladar je duzan davrsi procjenu u pogledu tazira, te kaznjva svakog u skladu s onim 
sto je zasluzio na jedan od tri nacina: 

1. bicevanjem; 

2. ukoravanjem; 

3. zatvorom. 679 

Neki kazu da je dozvoljeno da ucitelj kaznjava djecu da bi ih odgojio. 

Ovo su bile najosnovnije stvari iz ove oblasti fikha. Na kraju cemo jos iznijeti neke 
napade i lazi koje se iznose protiv kaznenog prava u islamu. Jedan od tih prigovora jeste to 
da je kazneno pravo u islamu zastarjelo i da je propisano za vrijeme koje je davno proslo. 
Medutim, oni koji iznose ove neistine nemaju na umu da su svi propisi u islamu, pa tako i 
kazneno pravo, objavljeni od Allaha, dz.s., Koji je stvorio covjeka i On najbolje zna kakvi su 
propisi najbolji i najefikasniji za ljude. U Allahovim zakonima nema nikakvih propusta i oni su 
ispravni za svako mjesto i svako vrijeme. Allahov zakon nije podlozan promjenama kao sto 
je slucaj sa zakonom koji postavljaju ljudi, jer Allah, dz.s., najbolje poznaje ljudsku prirodu. 

Od prigovora koji se upucuju islamskom kaznenom pravu jeste i to da su kazne suvise 
okrutne i da nisu odgovarajuce za modernog covjeka. 

Medutim, oni koji iznose te prigovore, kazne gledaju samo jednim okom, te u njima vide 
samo bol koju one donose zlocincu. S druge strane ne vide kolika opasnost prijeti od zlocina 
za koje je islam propisao tako stroge kazne. Covjek ce se tesko upustiti u zlocine kad zna 
da ga ceka odgovarajuca kazna za nedjela koja uradi. Propisivanjem takvih kazni zasticuje 
se i potencijalni zlocinac, koji se nece usuditi da izvrsi zlodjelo, a zasticuje se i zajednica. 



Islamskoznanje 281 

SUDENJE, SVJEDOCENJE 
I PODIZANJE OPTUZNICE 



SUDENJE 

Sudstvo se bavi tumacenjem serijatskih odredbi i njihovim provodenjem. Sudstvo spada 
u farzi-kifaje — kolektivnu vjersku obavezu. Vladar je duzan da u svakom gradu postavi 
kadiju (serijatskog suca). Polozaj kadije izuzetno je vazan, jer on presuduje u ime Allaha, 
kao zastupnik Allahova Poslanika, s.a.v.s. Prematome, nataj polozaj ne treba postavljati 
onog koji ga trazi, ili se trudi da se domogne tog polozaja. 

Uvjeti koje kadija mora ispunjavati su: 

1 . da bude musliman, punoljetan i Slobodan; 

2. da dobro poznaje Kur'an i hadis, kako ne bi sudio bez nuznog znanja; 

3. dabudepravedan; 

4. da posjeduje izostrena cula sluha, vida i govora; 

5. da ne donosi presudu u stanju srdzbe; 

6. da ne sudi Mono sebi ili onom ko mu ne moze biti svjedok, kao sto su dijete, otac ili 
supruga; 

7. da sudi u prisustvu svjedoka; 

8. da ne uzima mito ili hediju (poklon). 

Adabi (nacin ponasanja) kadije: 

1 . mora biti cvrst, ali bez grubosti, i blag, ali bez slabosti; 

2. da mjesto na kome sudi bude prostrano; 

3. da pravedno postupa sa parnicarima u pogledu gledanja, davanja primjedbi i 
rasporedasjedenja; 

4. da njegovom sudenju prisustvuju fikhski ucenjaci kao i poznavaoci Kur'ana i 
sunneta; 

Kadija donosi odlukunaosnovu: 

1. priznanja optuzenog ; 

2. dokaza onog koji optuzuje; 

Ako nema dokaza, onda na osnovu zakletve optuzenog ili odustajanja od zakletve. 



282 Islamskoznanje 

NA&N sudenja 

Sudija parnicare postavi ispred sebe i upita ih : "Ko je od vas dvojice tuzitelj i kakva je 
optuzba?" 

Kad tuzitelj zavrsi sa izlaganjem svoje optuzbe, on ce upitati optuzenog: "Sta imas reci 
naovo?" 

Ako optuzeni prizna navode optuznice, sudija ce presuditi po njoj, a ako zanijece, reci 
cetuzitelju: "Dajdokaz." 

Ako donese dokaz, sudija ce na osnovu njega presudit u njegovu korist, a ako zatrazi 
da mu se odredi rok u kome ce donijeti dokaz, dat ce mu se razuman rok u kome on moze 
donijeti dokaz. 

Ako ne donese dokaz, sudija ce reci optuzenom: "Pristupi zakletvi." 

Ako se optuzeni zakune, sudija ce ga osloboditi, a ako se ustegne od zakletve, upozorit 
ce ga da ce protiv njega presuditi, ako se ne zakune. 

Ako se i nakon upozorenja ne bude htio zakleti, sudija ce presuditi protiv njega. Pozeljno 
je da se tada zakletva ponudi tuzitelju, a tek nakon toga presudi u njegovu korist. 

Sudija nece suditi na osnovu vlastitog znanja, nego na osnovu dokaza, tako da ne bi bio 
optuzen za nepravednost u pogledu Allahovih propisa. Medutim, kad su u pitanju ljudski 
hakovi - prava, on ce presuditi na osnovu svog znanja, s tim sto ce naglasiti taj oslonac. 

Prihvata se pismo jednog kadije upuceno drugom kadiji, ako se radi o haddovima i ako 
je uzeo dva svjedoka. Presuda je sudije spoljnog karaktera i ona sama po sebi ne dozvoljava 
ono sto je zabranjeno. Ako dokazi budu suprotni, i ni jedan ne prevagne, sudija ce podijeliti 
sporni predmet medu parnicarima. 

Dozvoljeno je da se odrede dvojica zastupnika da presude o nekom posebnom pitanju, 
cak ako postoji i nadlezni kadija i ako obje strane iskazu svoje zadovoljstvo takvim sudenjem, 
kao sto je zastupanje supruznika pri sklapanju braka. 

svjedoCenje 

Svjedocenje je istinito iskazivanje onog sto se vidjelo ili culo. Svjedocenje postaje obaveza 
onog ko bude odreden da svjedoci. Uvjet za svjedoka jeste da bude pametan, punoljetan i 
od onih u cije se svjedocenje ne sumnja, kao sto je npr. svjedocenje bliznjeg, poput 
svjedocenja jednog bracnog druga, u korist drugog, ili svjedocenje od kojeg ce svjedok imati 
Menu korist, ili svjedocenje neprijatelja. 

Svjedok ce biti ispravan ako njegovu ispravnost potvrde dvojica pouzdanih svjedoka, 
makar i ne izgledao pouzdan. Za presudu je obavezno imati dva svjedoka, izuzev sto je za 



Islamskoznanje 283 

videnje mladaka pri nastupanju ramazana dovoljan jedan svjedok, a za dokazivanje bluda 
neophodno je imati cetiri svjedoka. Ako ne bude bilo dvojice muskaraca, onda se za svjedoka 
uzima jedan covjek i dvije zene. 

Kod svjedocenja za propise dovoljan je jedan svjedok uz zakletvu, a za svjedocenje 
hajza ili trudnoce dvije zene. 



ZAKLETVA 

Pod zakletvom misli se na zaklinjanje Allahom, to jest njegovim imenima i svojstvima, a 
zaklinjanje necim mimo Allaha nije dozvoljeno, makar se radilo i o necem postovanom, kao 
sto je Kaba ili Poslanik. 

Postoje tri vrste zakletve: 

jemin-gamus — to je svjesno lazno zaklinjanje, poslije cega je obaveznateoba - pokajanje; 

jemin-lagv je ono sto se izgovori jezikom, bez namjere zaklinjanja poput onog (kod onih 
koji mnogo govore): "Ne, Boga mi" ili "Da, Boga mi". Za ovu zakletvu ne treba keffaret-iskup; 

Jemini mun-akide jeste zakletva kojom se zeli nesto potvrditi, kao kad se kaze: "Tako 
mi Allaha, uradit cu to i to" ili "Tako mi Allaha, necu to i to uraditi." 

Ko prekrsi ovu zakletvu pocinio je grijeh i duzan je da ucini keffaret. Medutim, ako se 
ustanovi da bi bilo bolje prekrsiti zakletvu, prekrsit ce je i i uciniti keffaret. Onaj koji prekrsi 
zakletvu treba uciniti keffaret kao sto je spomenuto u suri-Maida, 89. ajet: "Otkup za prekrsenu 
zakletvu jeste da deset siromaha obicnom hranom, kojom hranite celjad svoju, nahranite, ili 
da ih odjenete ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao neka tri dana posti." 



DESETO POGLAVLJE 
VOJNI POHODI I DZlHAD 



Postoje cetiri vrste dzihada: 

1 . dzihad (borba) oruzjem protiv nevjernika koji sprecavaju da rijec islama dode do 
ljudi ili ugrozavaju muslimane; 

2. dzihad protiv gresnika rukom i savjetom, u smislu Alejhiselamovih rijeci: "Ko od vas 
vidi nesto sto ne valja, neka ga suzbije rukom, a ako ne mogne rukom, onda jezikom" 680 ; 

3. dzihad protiv sejtana, odupiranjem covjeka njegovom zavodenju; 

4. dzihad sa samim sobom radi ustrajnosti na cinjenju dobrih dijela i klonjenju zabranjenih. 
Nase je interesovanje usmjereno na prvu vrstu dzihada, to jeste na dzihad kao oruzanu 

borbu. Dzihad je farzi-kifaje 681 , osim onih na kojeje neprijatelj neposredno napao i onih koje 
je odredio vladar. Takvima je dzihad farzi-ajn. 682 

Vladar je nadlezan proglasavati dzihad i voditi rat protiv nevjernika koji sprecavaju da 
rijec islama dode do ljudi ili ugrozavaju muslimane, dok se protiv nevjernika s kojima je 
sklopljen mir, ili koji su uzeti u zastitu, ne vodi rat. 

Uvjeti islamskog dzihada (borbe): 

1 . ispravan nijjet (odluka); 

2. da bude pod rukovodstvom imama (vladara) i njegovom zastavom; 

3. da se prethodno izvrse pripreme; 

4. da roditelji daju saglasnost za odlazak u dzihad. 683 

Nacini (adabi) ponasanja u dzihadu: 

1 . strogo cuvanje vojnih tajni; 

2. zabranjeno je ubijati djecu, starce, te zene i svecenike koji ne ucestvuju u vojnim 
aktivnostima; 

3. pruzanje zastite koju je neko od muslimana dao nekom nemuslimanu; 

4. zabranjeno je spaljivanje neprijatelja; 



Islamskoznanje 285 

5. zabranjeno je masakriranje neprijatelja; 

6. ucenje dove u kojoj ce se traziti pomoc protiv neprijatelja. 

U dzihadu je neophodna ozbiljnost i postojanost u bojnim redovima. Vladar je duzan 
izvrsiti pripreme za dzihad i osigurati sve vrste ratne spreme, jer Uzviseni Allah kaze: 
". . . i protiv njih ptiptemite koliko god mozete snage i konje za boj. " 684 
Muslimani su, dakle, obavezni, bez obzira da li zive u jednoj ili vise razlicitih drzava, 
nabaviti oruzje i uvjezbati ljude za sve ratne vjestine koliko je god to moguce. Svaki mladic 
koji navrsi osamnaestu godinu zivota duzan je prikljuciti se vojnoj sluzbi u periodu od godinu 
ili vise dana, kako bi uvjezbao sve ratne vjestine, a njegovo ime bilo upisano u opci vojni 
spisak. 



POVEZIVANJE ISLAMSKIH VOJSKI 

Kao sto je obavezan dzihad, isto tako obavezno je povezivanje islamskih vojski, njihovog 
oruzja i ratne opreme na strateski vaznim mjestima u koje bi neprijatelj mogao uci i napasti 
muslimane u njihovoj zemlji. 

RATNI PLIJEN 

Plijen je imetak koji se zarobi od neprijatelja u ratu. 

PROPISI PLIJENU 

Petinu plijena uzima vladar i trosi ga na opce potrebe muslimana. 

Ostale cetiri petine dijele se borcima. 

Fej'un je ono sto su nevjernici ostavili bjezeci prije borbe i njime vladar raspolaze u 
skladu s opcim interesima. Harac (porez) jeste ono sto je odredeno na ime koristenja zemlje 
koju su osvojili muslimani, pa je vladar podijelio podanicima, uz godisnji porez, koji ce se 
dijeliti na opce potrebe muslimana. 

Dzizja (glavarina) jeste materijalna obaveza koja se uzima od nemuslimana - sticenika 
na ime uzivanja zastite muslimanske vlasti s obzirom da nisu obavezni ici u vojsku. Dzizju 
placaju vojno sposobni, a nesposobni za borbu, bez obzira na godine, ne placaju dzizju. 
Iznos dzizje odreduje se prema bogatstvu ili siromastvu sticenika. Neflun je ono sto vladar 
dodijeli mimo udjela u plijenu radi obavljanja posebnog ratnog zadatka. 



286 Islamskoznanje 

RATNI ZAROBLJENICI 

U pogledu ratnih zarobljenika vladar ili nadlezni organi postupaju sa njima onako kako 
postupa neprijateljska strana, tako da moze da ih kazni smrtnom kaznom, da ih razmijeni, 
da trazi otkup za njih, da ih oslobodi bez otkupa ili da im zadrzi status zarobljenika. Ukoliko 
postoje ugovori u torn pogledu, njih se treba pridrzavati sve dok ih suprotna strana ne 
prekrsi. 

Medutim, ko nakon zarobljavanja primi islam, on se ne smije ubiti niti drzati u zarobljenistvu. 
Ako primi islam prije zarobljavanja, onda ne daje ni otkup za oslobadanje. 



AHLAK I EDEB 



AHLAKIEDEB 



Pod pojmom ahlaka podrazumjevaju se unutrasnja svojstva covjeka - pozitivna i 
negativna. Drugim rijecima, to je njegov cjelokupni duhovni zivot. Jezicki, ahlak je mnozina 
od arapske rijeci huluk sto znaci: cud, narav, priroda, karakter, prirodno svojstvo, obicaj, 
navika. Covjekovacud.tj. unutrasnja svojstva, najvecim dijelom odrazavaju se na njegove 
vanjske postupke i njegovo ponasanje, odnosno na njegov vanjski zivot. Ti postupci i 
ponasanje nazivaju se edeb covjeka. Edeb je takoder arapska rijec (mnozina "adab") i 
znaci: odgoj, lijepo ponasanje, pristojnost, obrazovanje, beletristika. Kao sto se ahlak odrazava 
na edeb, tako i edeb znacajno ucestvuje u oblikovanju ahlaka. Prema tome, ahlak i edeb 
medusobno su povezani i nuzno uslovljeni, jedno utice nadrugo, tako dajetesko uspostaviti 
preciznu razliku izmedu dva pojma- ponekad jedno podrazumijeva drugo i obratno. Zbog 
toga islam obavezuje na oboje: 

1 - islamski ahlak kojitezi kaostvarenju i izgradnji plemenitih unutrasnjih svojstava, a 
izbjegavanju losih, dabi namtakav ahlak donio dobradjela, aodvratio nas od losih; 

2 - islamski edeb kao obavezu cinjenja dobrih, a ostavljanja losih djela, podsticaj na 
pohvalne postupke, a odvracanje od pokudenih, da bismo takvim edebom upotpunili i ocuvali 
lijepi ahlak, jer se cud losim ili pogresnim ponasanjem kvari. Islamski ahlak i edeb su, dakle, 
skup plemenitih, lijepih i pozitivnih postupaka, i kao takvi u sirem smislu obuhvataju citavu 
vjeru. To se moze razumjeti i iz hadisa Dzibrila, kada je dosao Allahovom Poslaniku i 
postavljao mu pitanja, pa kada ga je upitao o ihsanu (lijepom postupanju, dobrocinstvu) 
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "... da obozavas Allaha, dz.s., kao da Ga vidis, pa ako ti Njega 
ne vidis, On tebe, uistinu, vidi." 685 

Prema tome, ihsan, odnosno lijepo postupanje ocituje se kroz obozavanje, pokoravanje 
i robovanje Allahu, dz.s., i kroz istinsko i cvrsto uvjerenje u Njega. To opet znaci da su 
islamski ahlak i islamski edeb rezultirani jednim od najvisih stupnjeva vjerovanja, snaznim 
poputosvjedocenja. 

Takoder, mozemo zakljuciti da stupanj ahlaka i edeba ovisi od jacine imana i 
bogobojaznosti. Jer vjera u Boga, u Sudnji dan, u polaganje racuna za svako ucinjeno djelo, 
strah od Dzehennema, a teznja za Dzennetom snazno podstice na razvijanje lijepe cudi i na 
dobrocinstvo prema drugima. Zato su ahlak i edeb ogledalo imana vjernika - ako su mu 
ahlak i edeb lijepi, i iman mu je jak i obratno. U prilog tome svjedoce hadisi Poslanika: "Uistinu 



290 Islamskoznanje 

su medu najboljim od vas oni koji su najljepseg ahlaka." 686 "Uistinu su medu vjernicima od 
najpotpunijeg imana oni koji su najljepseg ahlaka." 687 Konacno, oblasti koje obuhvataju ahlak 
i edeb posve su opsirne i zato cemo ih ovdje sazeti kroz vaznije cjeline, a pojedine prepustiti 
strucnijim tekstovima. 



AHLAK 



Ahlak se dijeli na pohvalna i pokudena svojstva. Pokudena svojstva jesu uglavnom 
krajnost ili suprotnost pohvalnim svojstvima ili sami nadostatak pohvalnog svojstva. Ponekad 
su i zasebna. Islam naglasava izuzetnu vaznost ahlaka, izmedu ostalog, i pozivanjem i 
podsticanjem na ciscenje duse da bi se u njoj nastanila plemenita cud. Allah kaze: 

"Uspio ye onaj ko ye (dusu) ocisti, a izgubljen ye onaj ko ye na stranputicu 
odvodi!" 688 

I propisi su islama u skladu sa lijepim ahlakom. Nijedna lijepa osobina nije propustena, 
adananjunije podstaknuto nitije ijednaruznaosobinaostavljena, adananjunijeupozoreno. 
Cakje lijepi ahlak jedan od ciljeva kojim tezi islam na dunjaluku. Allah, dz.s., kaze: "Mi smo 
izaslanike Nase s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali da bi ljudi 
pravedno postupili." 689 

Za Poslanika, s.a.v.s., Allah, dz.s., kaze: "A tisi, zaista, najljepsecudi" mo , a nas 
obavezuje da slijedimo Poslanika. Brojni su i hadisi koji pozivaju na lijep ahlak, isticuci 
njegovu vrijednost: "Na mizan-tereziji nece nista biti teze od lijepog ahlaka." 691 

"Uistinu ce onaj ko je lijepog ahlaka dostici stupanj postaca i klanjaca." 692 

Kada je bio upitan o tome sta najvise uvodi u Dzennet, Poslanikje rekao: "Bogobojaznost 
i lijep ahlak." 693 A s druge strane, primjeri loseg ahlaka popraceni su zestokim prijetnjama. 
Slijedeci hadis na vrlo upecatljiv nacin skrece paznju na stetnost i opasnost nepravde: 
"Gubitnik je moga ummeta onaj ko dode na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali 
je psovao tog i tog, potvorio tog i tog, u imetku zakinuo tog i tog, prolio krv tog i tog, udario 
tog i tog..., pa ce se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu ih nestane prije 
nego sto se svima oduzi, onda ce se uzeti od njihovih losih djela i prebaciti na njega, pa ce 
se zajedno s njima (djelima) strovaliti u Vatru." 694 



Islamskoznanje 291 



PRIMJERI LIJEPOG I RUZNOG AHLAKA 



ISPRAVNOST NIJETA (NAMJERE) 

Misli se na namjeru ili nakanu cinjenja djela u ime Allaha, tj. iskrenost prema Njemu. To 
se prije svega odrazava u ibadetu - poboznosti, ali i u ostalim postupcima. Ta ispravnost ili 
iskrenost nijeta je propisana u svim ljudskim djelima i strogo naredena. Allah, dz.s., u 
Kur'anu veli: "A naredeno im je da se Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao 
ptavovjemi, vjeru ispovjedaju." 69S 

Obavljanje ibadeta, odnosno propisanih djela, u necije drugo ime osim Allahovog, dz.s., 
najstrozije je zabranjeno. Oni koji to rade zovu se munafici (licemjeri) i njima Allah, dz.s., 
zbog njihovih nedjelazestokom kaznom prijeti: 

"Licemjeri misle da ce Allaha prevariti, i On ce njih zavarati. Kada ustaju da 
klanjaju, lijeno se dizu, i samo za to da hi se pokazali pred svijetom, a Allaha 
gotovo da i ne spomenu. " "Uistinu ce licemjeri na samom dnu Dzehennema biti 
i ti im neces zastitnika naci. " 696 

A u djelima koja su mubah (dozvoljena, odnosno niti naredena niti zabranjena) ispravnost 
i iskrenost nijjeta je pozeljna. Takav nijjet torn djelu donosi bereket (blagoslov) na ovome 
svijetu, a njegov vlasnik biva za to nagraden na buducem svijetu. Ako taj nijet izostane, onda 
djelo ne prelazi ovosvjetski nivo i biva prepusteno ovosvjetskim relacijama, uspjehu i 
neuspjehu. Izvrsavanje dozvoljenih djela u ime Allaha, dz.s., cini dusu cvrscom i manje 
ovisnom o dunjaluku. To je zato sto vjernik sa takvim nijetom nikad nije na gubitku - makar 
u torn cinu bio sprijecen ili djelo zbog nekih drugih okolnosti bude izostalo - nagrada na 
drugom svijetu ga nece masiti. Poslanik, s.a.v.s., nam o tome prenosi Allahove, dz.s., rijeci 
u hadisi - kudsiju: "Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo, pa ga ne uradi, upisat cu mu 
sevab, a ako ga uradi, upisat cu mu deset do sedam stotina sevaba. A ako naumi da uradi 
neko lose djelo, pa ga ne uradi, za to mu necu upisati grijeh, a ako ga uradi, upisat cu mu 
samo jedan grijeh. " 697 Primjenjujuci ovaj hadis u praksu, dusa vjernika je smirenija i u slucaju 
neuspjeha biva manje pogodena ili uopce ne osjeti razocarenje ili ocaj. A bez iskrenog nijeta 
u dozvoljenom djelu vjernik (na ovome svijetu) ima od njega samo ono sto mu to djelo moze 
donijeti - ukoliko ga uspije realizirati. Na drugom svijetu on od tog djela, u torn slucaju, nema 
nista. Na drugom svijetu nagrada i uspjeh slijedi samo za ono sto je u ime Allaha, dz.s., 
ucinjeno. Ono sto je ucinjeno mimo Njegovog imena pripada onome kome je namijenjeno i 
On za to nece nagradivati. tome Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Uistinu su djela prema 



292 Islamskoznanje 

namjerama, a svaki covjek dobit ce samo ono sto je (svojim djelom) naumio. Pa ko bude 
ucinio hidzru zbog materijalne dobiti ili zbog zene da bi se ozenio, njegova hidzra je za ono 
za sto ju je naumio." 698 Allah, dz.s., ustvari, prima samo ona djela koja su u Njegovo ime 
uradena, bez primjese cega drugog u nijetu i za takva djela nagraduje. tome nam Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., prenosi Allahove, dz.s., rijeci u hadisi - kudsiju: "Meni nimalo ne treba 
udruzivanje s nekim, pa ko bude ucinio neko djelo pridruzivsi Mi u njemu nekoga, ostavit cu 
i njega i njegov sirk (udruzivanje)." 699 

STRPLJIVOST (SABUR) 
I ZAHVALNOST (SUKR) 

Allah, dz.s., porucuje nam da ce svako od nas prolaziti kroz zivotna iskusenja - i u vjeri 
i u dunjaluckim poslovima. Otomese u Kur'anu azimusa'nu navise mjestagovori: 

"Misle li ljudi da ce biti (na mini) ostavljeni ako kazu: 'Mi vjerujemo!', a da 
u iskusenje nece biti dovedeni? A doista smo Mi u iskusenje dovodili i one prije 
njih, pa je Allah, dz.s., uistinu, znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) 
one koji lazu." 700 

I nadrugom mjestu nas Allah, dz.s., o predstojecim kusnjama obavjestava, ali nam nudi 
i rjesenja da u iskusenje nece biti dovedeni? 

"A doista smo Mi u iskusenje dovodili i one prije njih, pa je Allah, dz.s., 
uistinu, znao (i ukazao na) one koji istinu govore i (na) one koji lazu. " 

I nadrugom mjestu nas Allah, dz.s., o predstojecim kusnjama obavjestava, ali nam nudi 
irjesenje -sabur: 

"Mi cemo vas, uistinu, na kusnju stavljati sa malo straha i gladu i gubitkom 
u imecima, zivotima i Ijetini. A ti obraduj strpljive, koji, kad ih kakva nevolja 
zadesi, kazu: 'Mi smo, uistinu, Allahovi i zaista cemo se Njemu vratiti. '" 7< " 

"0 vjernici, trazite pomoc strpljivoscu i namazom. Allah je doista sa 
strpljivima." 702 

Sabur je, inace, u Kur'anu spomenut na oko devedeset mjesta, i zajedno s njim, kao 
njegovi plodovi spomenute su razne nagrade i veliko dobro: "Mi cemo sigurno one koji su 
saburli nagraditi Ijepsim od onoga sto su cinili." 703 

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: "Niko nije dobio bolji i veci dar od sabura." 704 

Kao sto se vjerniku porucuje da u nevolji i beznadu trazi pomoc u saburu-da bi time 
skladno potvrdio Allahovu, dz.s., uzvisenost i Njegovu odredbu nad njim, tako isto od njega 
se trazi da u momentima rahatluka i blagostanja bude zahvalan Bogu - da se ne bi prepustio 
lagodnom zivotu, ili zapao u nemarnost, ili, sto je jos gore, da se ne bi osilio. Njegova 



Islamskoznanje 293 

zahvalnost ujedno bila bi i njegovo priznanje i ocitovanje da je to blagodat od njegova 
Gospodara. Allahov Poslaniko tome kaze: "6udno li je ponasanje vjernika! Svako njegovo 
stanje jeste korist za njega, a to ne vazi ni za koga osim za vjernika; ako ga zadesi kakva 
radost, on zahvaljuje Allahu, dz.s., i time postize korist za sebe, a ako ga pogodi kakvo zlo 
ili steta, on se strpi i postojano drzi i time postize korist (nagradu od Allaha, dz.s.,) za 
sebe." 705 

Uz to, zahvalnost Allahu, dz.s., na Njegovim blagodatima produzuje, ucvrscuje i povecava 
blagostanje, a i stiti od Allahove, dz.s., kazne. Allah, dz.s., kaze: 

"Ako budete zahvalni, ja cu vam, zacijelo, jos vise dati. " 70e 

"Allah vas nece kaznjavati ako budete zahvaljivali i vjetovali. Allah je 
blagodaran i sveznajuci. " m 

I na kraju, zahvalnost u blagostanju moze biti jednaka strpljivosti u oskudici. Poslanik, 
s.a.v.s., o tome veli: "Zaista sit covjek koji je zahvalan Allahu, dz.s., ima istu nagradu kao i 
onaj koji strpljivo posti." 708 

NADA (U BOZIJU MILOST) 
I STRAH (OD NJEGOVE KAZNE) 

Allah, dz.s., Ijudima porucuje da je Milostiv da bi se oni toj milosti nadali: 
"Kazi tobovima Mojim da sam fa, zaista, Onaj Koji prasta i da sam 
milostiv." 709 

Medutim, to ne znaci da ce On svakome i sve grijehe oprostiti. Za sirk (mnogobostvo) 
je Allah, dz.s., jasno rekao da ga nece oprostiti: "Allah sigurno nece oprostiti da Njemu druge 
smatraju ravnim, a oprostit ce kome hoce ono sto je manje od toga." 710 Da se Njegova milost 
ne smije olahko shvatiti, vidimo iz nastavka gornjeg ajeta o Bozijoj milosti, gdje Allah, dz.s., 
istice da Njegova kazna postoji i da je bolna. 

"...all / daje kazna Moja, doista, bolna kazna!" 7 " 

Potrebno je uloziti trud da bi se zasluzila Allahova, dz.s., milost. Allah, dz.s., veli: 

"Oni koji vjeruju i koji se isele i bote na Allahovom putu, oni se mogu nadati 
Allahovoj milosti. - A Allah prasta i samilostan je. " 7U 

Za iskusenja na ovome svijetu i raznorazne tegobe spomenuli smo jedan vid rjesenja - 
sabur. Drugi vid rjesenja na koje islam upucuje vjernike, porucuje, a koji se sa prethodnim 
dopunjuje, jeste nada u Boziju milost i Njegovu pomoc. Islam to nudi vjernicima da bi se time 
pomogli protiv teskog psihickog stanja u koje covjek nakon tegobe ili nekakve nesrece 
zapada. A Allah, dz.s., rekao je da poslije teskoce dolazi olaksanje: 

"Allah ce, sigurno, poslije tegobe lahkocu dati. " 7 " 



294 Islamskoznanje 

Beznade i ocajanje, dakle, nisu dozvoljeni. Pogotovo kad je u pitanju ocajanje u Boziju 
milost: "Zaista samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost. " 7U Gubljenje nade u 
Boziju milost je posebno zabranjeno grjesniku, jer mu u takvom stanju dolazi sejtan sa 
spletkom da je za pokajanje kasno i da zato treba uzeti punu "slobodu" u uzivanju na ovom 
svijetu. Ovakva osoba ne izlazi iz vjere, ali je u velikoj opasnosti. 

Allah svakom grjesniku porucuje nadu u Njegovu milost da bi ga potakao na pokajanje 
idobradjela: 

"Red: '0 robovi moji, koji ste se ptema sebi ogrijesili, ne gubite nadu u 
Allahovu milost ! Allah ce sigurno sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prasta 
iOnjemilostiv.'" 715 

Medutim, kao sto smo vidjeli, Allah, dz.s., uz spominjanje Svoje milosti upozorava i na 
Svoju kaznu, isticuci da je bolna. Zato vjernik, pored nade u Boziju milost, treba imati i 
izgradivati u sebi strah od Allahove, dz.s., kazne. To je nezaobilazno svojstvo vjernika: 
"(Pravi) su vjernici samo oni cija se srca strahom ispune kad se Allah spomene." 716 

Za covjeka je vrlo stetno da strahuje od necega ili nekoga za cim ne treba da strahuje. 
A strahovanja u zivotu je previse, jer je covjek slab, mnogo toga je jace od njega i mnogo je 
stvari koje ga potencijalno ugrozavaju. To sve u njemu izaziva strah za njega samog i za 
ono do cega mu je stalo. Tada covjek u nedostatku dini-islama pada u zablude raznih 
vjerovanja, praznovjerja, idolatrija i slicno. Islam zato dokida sve strahove osim straha od 
Allaha, dz.s., jer Allah, dz.s., u Kur'anu, azimus'anu, kaze: "To vain samo sejtan plasi 
svoje ptijatelje (one koji se za njim povode). Zato ih se (takvih) ne bojte, a bojte 
se Mene, ako ste vjernici. " 7V 



ZADOVOLJSTVO 

Ljudi su jos od davnina spoznali da zadovoljstvo nije u imetku vec u dusi. Preciznije 
receno, zadovoljstvo se kao duhovnavrijednost postize i povecavaduhovnom hranom, a 
netjelesnim uzivanjima i materijalnim dobitima. U to se kroz primjere bogatih i siromasnih 
uvijek moze uvjeriti. U islamu nalazimo da se zadovoljstvo postize cvrstom vjerom u Bozije 
odredenje, tj. u vjeru da je ishod naseg truda i djelovanja, a i sve drugo sto nam se desi- od 
Boga. U Kur'anu o tome Allah kaze: "Reci: 'Dogodit ce nam se samo ono sto nam Allah 
odredi, On je Gospodar nas.'" 718 Onaj ko je u ovo cvrsto uvjeren uvijek je svjestan da se to 
desilo sa Allahovom, dz.s., odredbom. Islam nam, takoder, ukazuje na to da je istinsko 
zadovoljstvo u tome sto smo od Boga upuceni na Istinu, a spaseni od zablude. U torn je 
kontekstu i hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s.: "Ko uvecer kaze: 'Raditu billahi rabben ve bil- 
islami dinen ve bi Muhammedin sallallahu alejhi ve sellem nebijjen' (Zadovoljan sam Allahom, 



Islamskoznanje 295 

dz.s., Gospodarom, vjerom islamom i vjerovjesnikom Muhammedom, Allahov mir i spas bio 
nad njim') 719 -zasluzuje da ga Allah, dz.s., zadovoljnim ucini." 



POUZDANJE U ALLAHA, DZ.S. 

Pouzdanje (tevekkul) u Allaha, dz.s., podrazumijeva potpuno prepustanje Njegovoj volji 
i odredbi, a Njemu, dz.s., upucujemo dovu (molbu) da ta odredba bude hairli za nas. To 
pouzdanje ni u kom slucaju nije ravnodusnost niti prepustanje stihiji zivota, jertevekkulu 
treba prethoditi trud i rad. Allah, dz.s., Svome Poslaniku, s.a.v.s., kaze: "A kada se odlucis, 
onda se pouzdaj u Allaha." 720 Dakle, prvo se potruditi oko izbora najboljeg rjesenja, pa se 
onda pouzdati. Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jednom iz daljine dosao je neki ashab. Kada 
ga je Resulullah, s.a.v.s., upitao za njegovu devu, rekao je da se u Allaha, dz.s., uzda da ce 
je naci gdje je i ostavio. A Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu na to rece: "Svezi je i pouzdaj se u 
Allaha!" 721 

Jako pouzdanje u Allaha, dz.s., olaksava posao i uljepsava njegov ishod: Kaze Allah, 
dz.s: "Onome ko se u Allaha uzda, On ce mu biti dovoljan." 722 

Kaze Resulullah, s.a.v.s. : "Kada biste se vi istinski oslanjali na Allaha, dz.s., On bi vas 
opskrbljivao kao sto opskrbljuje ptice, one osvicu gladne, a vracaju se (u svoje prebivaliste) 
site." 723 



STID 

Svaka vjera ima svoju posebnost, pa je tako kod zidova izrazen strah ili bojazan, a kod 
krscana ljubav. U islamu je ta posebnost mjesavina ljubavi i straha: Poslanik, s.av.s., rekao 
je: "Svaka vjera ima svoju cud, a cud ove vjere je stid." 724 Ispravni i korisni postupci su 
poznati i ograniceni. Ono ostalo su losi i pogresni koraci. Njih je, nazalost, vise. A covjek, 
narocito ako je previse Slobodan, brz, nesmotren i nepromisljen, ima mnogo vise mogucnosti 
da upadne u djela one druge grupe postupaka i da tako ucini nepravdu prema sebi ili 
drugome. Da bi se to rjede dogadalo, vjernik bi trebao da se okiti stidom, jer Poslanik veli: 
"Stid samo dobro donosi." 725 "Ono sto je preostalo od govora proslih poslanika je: "Ako 
nemas stida, a ti onda cini sta ti je volja." 726 

Stid ne smije biti smetnja za cinjenje dobrih djela, za odvracanje od ruznih postupaka i za 
trazenje znanja - osobito kad su vjerski propisi u pitanju. Lijep primjer za to je slucaj Ummu 
Seleme, r.a, jedne od zena Allahova Poslanika, a.s., kada je rekla: "0 Allahov Poslanice, 



296 Islamskoznanje 

Allah se zaista ne stidi istine, pa (reci mi), da li zena treba da se okupa kada u snu vidi da je iz nje 
izasla plodnatekucina?" "Da, ako vidi tekucinu nakon budenja", rece Allahov Poslanik, a.s. 727 



DAREZLJIVOST 

Islam nas podstice na darezljivost i u izobilju i u oskudici, a neke oblike dijeljenja cini 
obaveznim. 

"I nastojte da zasluzite oprost Gospodara svoga i Dzennet prostran kao 
nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji i kad su u 
obilju ikadsu u oskudici, udjeljuju." 72S 

"I namaz obavljajte i zekat dajite. " 729 

A cestitost se opisuje davanjem iz onoga sto je najdraze: 

"Necete postici cestitost i savrsenstvo dobrote sve dok ne budete dijelili od 
onoga sto vam je najdraze. " 7i0 

A Allahov Poslanik taj vrhunac darezljivosti uvrstava u potpunost imana: 

"Niko od vas nece potpuno vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono sto voli i 
sebi." 731 

Darezljivost vjerniku pomaze da se oslobodi ovisnosti od ovozemaljskih prolaznih koristi 
da bi se mogao pravilno skoncentrisati na svoj cilj i na vjecnu korist i Ijepotu - ahiret i 
Dzennet u njemu. Takoder, darezljivost ga navodi na saosjecanje i brigu prema siromasnim, 
a suprotno tome, opasnosti i od skrtosti i pohlepe se uvijek naziru. Te osobine covjek tesko 
sputava, i koliko god imao imetka i bogatstva, on bi htio jos vise. Tome svjedoci i hadis: 
"Kada bi covjek imao dolinu blaga, zazelio bi i drugu; a kada bi imao dvije doline, pozelio bi i 
trecu - ljudska usta moze samo zemlja napuniti. Allah ce primiti pokajanje onoga ko se 
pokaje." 732 

Ukoliko se covjek ne bude borio protiv tog loseg svojstva, ono ce nad njim nadvladati, 
pa u gomilanju bogatstva i dobiti nece ni pred cim prezati; ni vrijednosti najblizih mu vise 
nece biti svete. Kad se ova svojstva nadu kod vise ljudi, stvar neminovno vodi ka 
medusobnom sukobu i niko ni od koga ne bi bio siguran u jagmi za ostvarenjem materijalne 
dobiti. Nate haoticne medusobne odnose kao plodove gramzivosti, upozorava nas Poslanik: 
"Cuvajte se gramzivosti, jer je ona, uistinu, unistila one prije vas i navela ih je da krv 
prolijevaju i da svetinje pogaze." 733 Stoga, Allah, dz.s., skrtost strogo zabranjuje: "Nekaoni 
koji skrtare u onom sto im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih, ne, 
to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit ce im o vratu objeseno ono cime su skrtarili." 734 

"Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne trose ga na Allahovom putu - navijesti bolnu 
patnju." 735 



Islamskoznanje 297 



PRAVEDNOST 

O ovom plemenitom svojstvu, cija vrijednost doseze gigantske dimenzije, dovoljno govori 
cinjenica da njeno ostvarenje i sprovodenje medu ljudima predstavlja jedan od ciljeva slanja 
objava. Allah o tome u Kur'anu veli: "Mismo izaslanike Nase sjasnim dokazima slali 
i po njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali." 736 
Pravednost je obavezna u svemu! 

Ugovoru: 

"I kad govorite ptavedni budite, pa makat se i srodnika ticalo. " ™ 

U presudi: 

"I kad ljudima sudite, da ptavicno sudite. " 738 

Usvjedocenju: 

"0 vjemici, budite uvijek ptavedni, svjedoceci Allaha radi, pa makat to bilo 
i na vasu stetu Hi na stetu roditelja i rodaka, bio on bogat Hi siromasan, ta 
Allah jepreci!' 7i9 

Cak i prema onima koje mrzimo : 

"Neka vas mrznja koju prema nekim ljudima nosite, nikako ne navede da 
nepravedni budete ! Ptavedni budite, to je najblize bogobojaznosti. " 74 ° 

Brojni aspekti potvrduju opasnost nepravde, kao npr.: cinjenje zuluma (nepravde) koje 
predstavlja uzurpaciju dvostrukih odnosa - odnosa prema Bogu, jer se krse Njegove zabrane, 
i odnosa prema onome kome je nepravda ucinjena (mazlum), jer njegovo pravo nije 
ispostovano. Za Allahov, dz.s., oprost uvjet je oprost mazluma, a ukoliko mazlum ne oprosti, 
onda ce zalim (onaj koji je pocinio nepravdu) svojim djelima isplatiti svoja nedjela. tome 
nam svjedoci i hadis: "Ko bude ucinio nepravdu nekome od svoje brace neka se s njim izmiri 
i od njega oprosta zatrazi, jer (na ahiretu) nece biti ni dinara ni dirhema, nego ce se dugovi 
podmirivati svojim dobrim djelima. A ako ne bude imao dobrih djela, uzet ce se grijesi 
njegovog ostecenog brata pa ce se pridodavati njegovim." 741 

- Kazna za nasilje dolazi jos na ovome svijetu: "Za dvije stvari Allah ubrzava kaznu na 
ovome svijetu: nasilje i neposlusnost roditeljima." 742 

- Dova se mazluma prima: "Cuvajte se dove mazluma jer izmedu nje i Allaha, dz.s., 
nemazapreke." 743 



298 Islamskoznanje 



ISKRENOST I POVJERENJE 

Stupanj iskrenosti mjerilo je cvrstoce i jacine licnosti. To je i nuzno svojstvo za zdrave 
meduljudske odnose, jer kako poslusati onoga u cije se rijeci sumnja da li su istina ili laz. 
Islam zato nareduje istinu. Poslanik, a.s., veli: "Drzite se istine, jer istina vodi cestitosti, a 
cestitost vodi ka Dzennetu, i covjek koji tezi ka iskrenosti, bit ce upisan kod Allaha iskrenim. 
Cuvajte se lazi, jer laz vodi grijehu, a grijeh vodi u vatru. Covjek koji ima sklonosti prema lazi 
bit ce upisan kod Allaha kao lazljivac." 744 Laz je strogo zabranjena i ubraja se u velike 
grijehe. Poslanik, s.a.v.s., o tome kaze: '"Hocete li da vas obavijestim o najtezim grijesima?"' 
'Da, Allahov Poslanice', rekose ashabi. Poslanik nastavi: 'Sirk, neposlusnost roditeljima', a 
onda se uspravi i rece: '...da, i laz i lazno svjedocenje...' i to je vise puta ponovio." 745 

Povjerenje je vrlo bitno svojstvo u meduljudskim odnosima, jer kakva bi to zajednica bila 
i kakav bi se zajednicki koristan posao mogao uraditi ako ljudi ne bi imali povjerenja jedni u 
druge. Islamsko drustvo mora biti sazdano na povjerenju i cisto od nepovjerenja, jer mu je 
u obavezu stavljeno ispunjenje obecanja i ukazanog povjerenja. Allah, dz.s., kaze: "I 
ispunjavajte obavezu (obecanje), jet ce se za obavezu, zaista, odgovarati. " 746 A 
prevara i pronevjera su strogo zabranjeni: "0 vjemici, Allaha iPoslanika ne varajte 
i svjesno medusobno povjerenje ne pronevjeravajte." 747 Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao je: "Ko nas bude varao taj nam ne pripada." 748 Nedostatakova dva plemenita svojstva 
Resulullah, s.a.v.s., svrstao je u znakove licemjerstva: "Ko bude imao (ova) cetiri svojstva 
taj je potpuni munafik, a ko bude imao neko od njih, taj ima svojstvo licemjerstva sve dok ga 
se ne prode: kada mu se nesto povjeri - iznevjeri, kada govori - laze, kada obeca - ne ispuni, 
i kada raspravlja - pretjeruje." 749 



UMJERENOST 

Put obozavanja Allaha, dz.s. , i pokoravanja Njemu jeste put umjerenosti i sredine. On ne 
trpi ni ono sto je ispod niti ono sto je iznad toga - nema isposnistva a ni pretjerivanja u islamu. 
zabrani isposnistva Muhammed, s.a.v.s., veli: "Tako mi Allaha, ja sam pobozniji i 
strahopostovanja veceg od vas, a nekad postim, a nekad ne postim, i klanjam i spavam, i 
zivim bracnim zivotom. Pa ko se udalji od mog sunneta (nacina zivota i rada) taj ne pripada 
meni." 750 

A Allah, dz.s., u Kur'anu, azimus'anu, kaze: "0 vjemici, ne uskracujte sebilijepe 



Islamskoznanje 299 

stvarikoje vamje Allah dozvolio" 7 ", a zatim, u ovom istom ajetu, nakon sto je zabranjen 
asketizam, slijedi od Allaha, dz.s., zabrana pretjerivanja: "... samo ne prelazite injeru. 
Allah, zaista, ne vol! one koji pretjeruju." 752 Allah, dz.s., istice i zabranu pretjerivanja 
u jelu i picu: "Jedite i pijte, all ne pretjerujte, Allah, uistinu, ne voli one koji 
pretjeruju." 751 

One koji u davanju sadake pretjeruju, Allah, dz.s., upozorio je da se tako mogu poistovijetiti 
sa sejtanovom bracom: "Daj bliznjem svome pravo njegovo; i siromahu, i putniku-namjerniku, 
ali ne rasipaj, jer su rasipnici braca sejtanima." 754 

pretjerivanju opcenito, Resulullah, s.a.v.s., kaze: "Cuvaj se raskosnog zivota, jer 
nisu od (iskrenih) Allahovih robovaoni koji raskosno zive." 755 



SKROMNOST 

SkromnostiponiznostvjernikajesteposljedicanjegovogpriznanjaVelicine.Uzvisenosti, 
Vjecnosti Gospodara njegova, a prolaznosti svega ostalog. Oholost i umisljenost jesu osobine 
onoga ko je tu spoznaju i to priznanje svjesno ili nesvjesno propustio. Takav se neumjesno 
i drsko odnosi prema svome Gospodaru, jer se onako slab i sitan oholi i umislja pred Onim 
Koji je stvorio njega i sve ostalo oko njega. Takvi i zasluzuju kaznu od Allaha najavljenu u 
hadisi - kudsiju: "Uzvisenostje mojesvojstvo, a ivelicanstvenostje Mojesvojstvo, pako Mi 
se suprostavi (oholoscu i ponosom), Ja cu ga kazniti." 756 0holost je Iblisa navela na odbijanje 
pokornosti-grijesenje prema svome Gospodaru: "A kada rekosmo melekima: 'Ucinite sedzdu 
Ademu!' - oni je ucinise, osim Iblisa. On ne htjede i uzoholi se i postade nevjernik." 757 

Za njega i one koji ga u takvim postupcima slijede, Allah, dz.s., najavljuje: "Uistinu ce 
oni koji iz oholosti nece da Me obozavaju i da Mi robuju uci u Dzehennem 
ponizeni." m 

opasnosti oholosti sasvim dovoljno govori sljedeci hadis: "Nece uci u Dzennet onaj 
koji u svom srcu nosi imalo oholosti." 759 

Kao sto Allah, dz.s., ponizenjem kaznjava ohole, tako On ugled podize skromnim 
robovima Svojim. Vjerovjesnik je rekao: "Ko je god u ime Allaha skroman i ponizan, Allah ce 
mu ugled povecati." 760 A da ugled i dostojanstvo treba samo od Allaha, dz.s., traziti, govori 
nam i sljedeci ajet: "Ko bude htio velicinu, pa u Allaha jesva velicina." 76 ' 



300 Islamskoznanje 



PRASTANJE I SAMILOST 

U medusobnim odnosima ljudi jedni drugima nanose nepravdu. Ponukani nekom svojom 
slaboscu nekad to cine namjerno, a nekad i nenamjerno. Islam porucuje vjernicima da 
prastaju jedni drugima, jer bi u protivnom vladali hladni i zategnuti odnosi medu njima. Allah, 
dz.s., nas na oprastanje podstice Svojim oprostom i nagradom: "... nekaim oprosteine 
zamjete! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?" 762 "...a onoga koji 
oprosti i izmiti se Allah ce nagtaditi. " 76i Prastanje ne smije biti za sve i mora imati 
svoje granice, jer, iako Allah voli prastanje, On je propisao kazne za neke velike grijehe kao 
npr.:krada, blud, ubistvo itd. Prastanje i iskazivanje samilosti prema drugima jeposebno 
bitan cinilac sa svim njegovim vrijednostima, a ne smijemo nikako zbog toga siriti netrpeljivost 
i razdor medu muslimanima. Razlike utemeljene na valjanim dokazima i naucnoj metodologiji 
ne smiju smetati muslimanu. Svi muslimani su duzni boriti se protiv novotarija koje stete 
jacanju medusobnih odnosa. Ali islam nam skrece paznju da trebamo biti milostivi ne samo 
zbog paznje prema drugima vec i zbog toga da bi se prema nama milost iskazala. Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ukazi milost onima sto su na Zemlji, pa ce ti se smilovati Onaj 
sto je na nebu." 764 "Ko nije milostiv, ni njemu milost nece biti ukazana." 765 



LJUBAV 

Medusobna ljubav i naklonost muslimana jednih prema drugima jesu svojstva koja 
najvise djeluju na jacanje i ucvrscivanje njihovog zajednistva. Ta ljubav treba biti cista i treba 
joj prethoditi ljubav prema Allahu, dz.s., i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s.. Resulullah, s.a.v.s., 
o tome je rekao sljedece: "Kod koga se nadu tri svojstva, taj ce naci slast imana: da mu 
Allah, dz.s., i Njegov Poslanik budu drazi od svega, da brata muslimana voli samo u ime 
Allaha, da se mrzi vratiti u kufr (nevjerstvo) kao sto mrzi da bude bacen u vatru." 766 Vjernik 
ce biti na drugom svijetu sa onim koga voli, u skladu s hadisom: "Svako ce biti (na ahiretu) 
s onim koga je volio" 767 , stoga on ljubav samo prema vjernicima iskazuje da bi se sa njima 
u Dzennetu sastao. tome Allah, dz.s., kaze: "Neces naci natoda koji u Allaha i u 
onaj svijet vjeruje, a da bude u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku 
Njegovu suprotstavljaju, makaroni bill ocevi njihovi, Hi sinovi njihovi, ilibraca 
njihova, Hi rodaci njihovi. " m 

Suprotna ljubavi, mrznja je nedolicno i stetno svojstvo. Ona zamracuje urn i donosi 



Islamskoznanje 301 

negativne posljedice: nasilje, nepravdu, prekoracenje dozvoljenog i razumnog. Islam je zato 
kao opasno svojstvo oznacava i zabranjuje. Poslanik o tome kaze: "Ne mrzite se, ne 
zavidite jedni drugima i ne okrecite leda jedan drugome." 769 Od vjernika se, medutim, trazi 
da mrzi u ime Allaha, dz.s., ono sto On mrzi - samo takva mrznja nam je dozvoljena, u 
skladu s Poslanikovim, a.s., rijecima: "Ko bude volio u ime Allaha, mrzio u ime Allaha, davao 
u ime Allaha i zabranjivao u ime Allaha taj je upotpunio svoj iman." 770 



SRDZBA 

Slicno mrznji, i srdzba opija razum i donosi nepromisljenje postupke i nezeljene posljedice, 
samo sto srdzba krace traje, a mnogo je jaceg intenziteta. Istinski vjernici udaljuju se od 
ovog svojstva i kad ih neko rasrdi, oni prastaju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Nije 
snazan onaj ko je dobar hrvac, vec je jak ko sobom u srdzbi vlada." 771 Allah, dz.s., rekao je, 
opisujuci one za koje je On namijenio ono sto je bolje i trajnije: "... a kada ih ko rasrdi, oni 
prastaju." 772 Vjernici srdzbu zamjenjuju blagim i finim postupcima, jer u hadisu stoji: "Allah, 
uistinu, voli blagost u svemu." 773 "Onaj ko bude pazljiv, blag i njezan, Allah, dz.s, sacuvat ce 
gaodVatre." 774 



ZAVIST 

Zavist je jedno od najopasnijih svojstava. Pogubno djeluje na napredak i razvoj zajednice, 
jer zavidna osoba ne trpi postojanje nekog boljeg od njega. Takav planski i sistematski 
nastoji dokinuti prestize oko sebe, ne prezajuci ponekad ni od cega da bi ostvario svoje 
namjere. Zato ovo stetno svojstvo uveliko nadmasuje ostala, mada se najcesce nalazi uz 
mnoge od njih kao: laz, podvala, oholost, mrznja i slicno. stetnosti zavisti dovoljno govori 
sljedeci hadis: "Cuvajte se zavisti, jer zavist unistava dobra djela kao sto vatra unistava 
drva." 775 Allah, dz.s., nas surom Felek podstice da Mu se utjecemo"od zla zavidnika kada 
zavidi." Islam ovu boljku lijeci trazeci od vjernika da vole drugom ono sto vole sebi, a 
vrhunac u svemu tome jeste voljeti drugom vise nego sebi. Primjer toga imamo u osjecanjima 
ensarija prema muhadzirima, sto se i u Kur'anu spominje: ".../ vise vole njima nego sebi, 
mada im je i samima potrebno. " m 



302 Islamskoznanje 



UDOVOLJAVANJE PROHTJEVIMA 

Vjerniku se u islamu skrece paznja na stetnost udovoljavanja svojim prohtjevima, jer ga 
oni vuku ka onome sto izgleda ugodno i lijepo, a u tome je mnogo toga pogubnog za njega. 
Covjekovo iskustvo upozorava da su mnoge stvari koje su naizgled ugodne i lijepe u biti 
stetne i lose. Tako se covjek suprotstavlja pojedinim prohtjevima i strastima, ali samo da bi 
ostvario druge vece dunjalucke koristi i na kraju opet ugodio prohtjevima. 
U svakom slucaju, islam ostro istice zabranu slijedenja prohtjeva i strasti: 
"Zato ne slijedite strasti, kako ne biste bill nepravedni!" m 
". ..'me povodi se za strascu da te ne odvede s Allahovog puta. " 7n 
Osim sto strasti vode ka nepravdi i zabludi, sto smo vidjeli iz gornjih ajeta, one, takoder, 
izazivaju nered i haos na ovom svijetu: "Da se Allah za prohtjevima njihovim povodi, sigurno 
bi nestalo poretka na nebesima i Zemlji i u onom sto je na njima." 779 Umjesto prohtjeva 
vjernici trebaju slijediti ono sto je Allah, dz.s., objavio i Njegovu se zakonu pokoravati: "A 
tebi smo poslije odredili da u vjeri ides ptavcem odredenim, zato ga slijedi i ne 
povodi se za strastima onih koji ne znaju." 780 "Slijedite ono sto vam se od 
Cospodara vaseg objavljuje, a nemojte slijediti druge mimo Njega. " 781 Vjerniku 
se dozvoljavaju oni prohtjevi koje je islam dopustio i na nacin koji je odredio. tome Poslanik, 
s.a.v.s., kaze: "Sta mislite kad bi (covjek) svojoj strasti (prohtjevu) ugodio na nedozvoljen 
nacin, bi li zasluzio kaznu?! Tako isto, kad joj udovolji na dozvoljen nacin, zasluzuje 
nagradu." 782 



LIJENOST I DANGUBLJENJE 

Ove su pokudene osobine jedan vid udovoljavanja prohtjevima, ali, s obzirom da su 
ceste i posve stetne, posebno ih isticemo. Islam je vjera svjesnog odnosa prema vremenu 
i korisnom djelovanju, a besposlicarenje mu nikako ne pripada. U skladu s hadisom: "Ja 
uistinu prezirem covjeka koji nije ni u dunjaluckom niti u ahiretskom poslu" 783 Allah nas na 
vise mjesta podstice na rad i aktivnost: "/ red: 'Trudite se ! Allah ce trud vas vidjeti, 
a i Poslanik Njegov, i vjernici. f " 784 ". . . i da je covjekovo samo ono sto sam uradi idace 
se trud njegov sigurno iskazati." 785 

A Poslanik, s.a.v.s., ukazuje nam da trebamo raditi ono sto je korisno i da pritom 
trebamo pomoc od Allaha, dz,s., traziti: "Svoja nastojanja usmjerite prema onome sto je 
korisno i pomoc od Allaha, dz.s., trazite." 786 



Islamskoznanje 303 

I na kraju, najupecatljiviju sliku o stetnosti besposlicarenja nalazimo u suri El-Asr: "Tako 
Mi vremena - covjekje, doista, na gubitku; osim onih koji vjeruju i dobra djela 
cine, i kojijedni drugima istinu preporucuju, i kojijedni drugima preporucuju 
strpljenje." 787 



EDEB (ADABI) 



Kao sto je vec receno, edeb je skup propisa u ponasanju vjernika izrazenih kroz njegov 
vanjski zivot. Hi, jednostavno receno, edeb je islamski bonton, a oblast koju obuhvata je 
obimna, jer ukazuje vjerniku na ono sto mu je dozvoljeno i zabranjeno, preporuceno ili 
pokudeno, ili, pak, naredeno- upoznaje ga sa licnim pravima i obavezama i pravima i 
obavezama prema drugima. 788 

Dio tih adaba navesti cemo ovdje razvrstavsi ih u tri skupine: 

- adabi prema Allahu, dz.s., i odredbama gajba; 

-adabi prema sebi; 

-adabi prema drugima. 

ADABI PREMA ALLAHU, DZ.S., 
I ODREDBAMA GAJBA 



ADABI PREMA ALLAHU, DZ.S. 

Ovo je poglavlje adaba najvazniji segment covjekova zivota, jer odnos covjeka prema 
Allahu, dz.s., temeljno utice na sve ostalo. Preciznije receno, covjek koji je svoj odnos 
prema Allahu, dz.s., uskladio i upotpunio onako kako to njegov Gospodar od njega zahtijeva, 
tada je, posve sigurno, postigao vrhunac edeba prema svemu ostalom, jer edeb prema sebi 
i prema drugima proizilazi iz edeba prema Allahu, dz.s. U adabe prema Allahu, dz.s., spada: 

- da samo Njega obozavamo, ne pripisujuci Mu druga niti pomagaca, ni u krupnim ni u 
sitnim postupcima, u skladu s Allahovim, dz.s., rijecima: 

"I Gospodar tvoj propisuje da nikog drugog osim Njega ne obozavate." 789 

Onaj ko Allahu, dz.s., nekoga ravnim cini, uradio je najveci grijeh, jer je Poslanik, s.a.v.s., 
kadaje bio upitan koji je najveci grijeh, odgovorio: 



304 Islamskoznanje 

"Da Allahu suparnika pripisujes, a On (Allah) te stvorio" 790 ; 

- da Mu se pokoravamo u svemu sto nam je u zivotu propisao, da Mu ne budemo 
neposlusni i da nam od Njegove naredbe nista ne bude prece, u skladu s rijecima naseg 
Gospodara: 

"Kada Allah i Poslanik Njegov nesto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da 
po svom nahodenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslusa, taj je ocito 
skrenuo s pravog puta" 791 ; 

- da Ga se cesto sjecamo i da Ga spominjemo (zikir cinimo) na propisani nacin, velicajuci 
Ga i zahvaljujuci Mu na Njegovim blagodatima, jer nam to nas Gospodar zapovijeda: 

"0 vjernici, Allaha cesto spominjite, i ujutro i navecer Ga velicajte \" m 

"Sjecajte se vi Mene i Ja cu se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi i nemojte Me zanijekati"; 793 

- da u sebi izgradujemo ljubav prema Njemu, da se nadamo Njegovoj milosti a da 
strahujemo od Njegove kazne, da se u Njega uzdamo i da svoje teznje i molbe Njemu 
usmjeravamo. Ukratko, sva unutrasnja osjecanja trebamo Njemu posvetiti onako kako to 
dolikuje Allahovim, dz.s., iskrenim i odanim robovima. 



ADABI PREMA MELEKIMA 
I OSTALIM NEVIDLJIVIM BlClMA 

ADABI PREMA MELEKIMA 

Adabisu sljedeci: 

- u kuci ne drzati istaknutu sliku zivog bica, niti uvoditi psa, niti unositi kipove, jer to 
uznemirava meleke, u skladu s hadisom: 

"Meleki ne ulaze u kucu u kojoj je pas ili slika" 794 , a u drugom rivajetu (predanju) spominje 
se i kip 795 ; 

- izbjegavati sve neugodne stvari opcenito, u skladu s hadisom: 

"Ko bude jeo bijeli ili crveni luk ili prasu neka ne prilazi nasem mesdzidu, jer, uistinu, 
melekima neugodnost cini ono sto je i ljudima neugodno" 796 ; 

- ciniti lijepa i dobra djela poput poducavanja ljudi dobru ili klanjati u prvim safovima 
(redovima) jer meleki blagosiljaju takve, u skladu s brojnim hadisima: 

"Uistinu Allah, dz.s.j Njegovi meleki, cak i mrav u svome leglu i riba u moru, blagosiljaju 
onog ko ljude poucava dobru." 797 "Uistinu Allah, dz.s., i Njegovi meleki blagosiljaju prednje 
safove." 798 "Svakoga ko na mene donese salavat, meleki ce blagosiljati onoliko dugo koliko 
on taj salavat donosi - pa neka umanji ili uveca." 799 



Islamskoznanje 305 



ADABI PREMA SEJTANIMA I DZINIMA 

Ponasanje prema sejtanima i losim dzinima sastoji se od trazenja zastite kod Allaha, 
dz.s., od njih, ato se ispoljava na vise nacina: 

- ucenjem: 

"Eu'zu billahi mines-sejtanir-radzim" ("Utjecem se Allahu od prokletog sejtana"). 
U tome se u Kur'anu govori na vise mjesta: 

"A ako sejtan pokusa da te na zlo navede, ti potrazi utociste kod Allaha, On 
uistinu sve cuje i zna" 800 ; 

- sjecanjem i spominjanjem Allaha, dz.s., opcenito: 

"Oni koji se Allaha boje, cim ih sablazan sejtanska dodirne, sjete se (Allaha i Njegovih 
odredbi), i odjednom dodu sebi." 801 A Poslanik, a.s., veli: "Kada covjek ude u svoj stan i 
spomene Allahovo ime pri ulasku, i to isto uradi pri uzimanju hrane, tada sejtan rekne 
svojima: 'Nemate ovdje konaka ni vecere!' Ako spomene Allaha pri ulasku, a ne spomene 
prilikom uzimanja hrane, tada im kaze: 'Dobili ste veceru, ali nemate konaka.' A ako pri 
ulasku ne spomene Allahovo ime, onda sejtan svojima kaze: Imate ovdje i konak i veceru'" 802 ; 

- posebni postupci i poseban zikr vezan za odredene prilike. Takvih je primjera mnogo, 
a neki od njih su navedeni u sljedecim hadisima: 

"Ko, pri izlasku iz svoje kuce, kaze: 'Bismillahi tevekkeltu alallahi la havle ve la kuvvete 
ilia billah' fll ime Allaha, u Allaha se uzdam, nema nikakve moci niti snage, osim sa Allahom, 
dz.s.'), njemuse rekne: 

'Upucen si, zasticen si i sacuvan si!', i od njega sejtan uzmakne, a onda jedan drugom 
kazu: 'Zar mozes nesto covjeku koji je upucen, zasticen i sacuvan.' 803 'Zaistaje ovaj otvor 
(zahodska jama) mjesto gdje se sakupljaju dzini i sejtani, pa kada neko od vas pode u zahod 
neka rekne: 

'Allahumme inni euzu bike minel hubsi vel habais' 

('Moj Allahu, utjecem Ti se od pokvarenosti i prljavstine')." 

A po jednom drugom tumacenju hadisa znacenje glasi: "Utjecem Ti se od muskih i 
zenskih dzina." 804 

Poslanik, s.a.v.s., pri ulasku u mesdzid rekao bi: 

"Eu'zu billahil azimi ve bivedzhihil kerimi ve bisultanihil kadimi mines-sejtanirradzim" 
("Utjecem se Uzvisenom Allahu i Njegovom plemenitom lieu i Njegovoj iskonskoj moci od 
prokletog sejtana"). 

I kada to kaze, sejtan izjavi: "Sacuvan je od mene u preostalom dijelu dana." 805 A u 
drugom hadisu Resulullah, a.s., veli: "Kada nastupi predvecerje (kada omrknete), zadrzite 
svoju djecu (u kuci), jer se tad sejtani sire, a kad prode sahat noci, onda ih pustite; i zatvorite 



306 Islamskoznanje 

vrata spominjuci Bozije ime, jer sejtan, zaista, ne otvara zatvorena vrata; i zavezite mjesine 
(za vodu ili mlijeko) spominjuci Bozije ime; i pokrijte posude spominjuci Bozije ime - makar da 
nesto preko njih stavite; i ugasite svjetiljke." 806 

Osim toga treba pripaziti gdje se odlazu nokti, kosa i slicno, jer se prenosi da je Poslanik 
opsihiren na ceslju i kosi 807 ; 

- ostaviti se onoga sto je svojstveno sejtanu kao rasipnistvo i jedenje lijevom rukom. 

Allah, dz.s., veli: ".../ ne tasipaj tasipnicki, uistinu, rasipnici su sejtanska braca, 
a sejtan je nevjernik u svoga Cospodata. " m 

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: "Jedna postelja je za covjeka, jedna za njegovu zenu, 
jedna je za gosta, a cetvrta je za sejtana." 809 

U drugom hadisu stoji: "Neka niko od vas ne jede i ne pije lijevom rukom jer sejtan jede 
ipije lijevom rukom." 810 



ADABI PREMA KUR'ANU 

AdabipremaKur'anusu: 

- uzeti Kur'an za uputstvo u zivotu i mjerilo za istinu i laz, jer ga takvim Allah, dz.s., 
opisuje: 

"Elif lam-mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima 
onima koji se budu Allaha bojali. " 8 " 

"Kur'an je, doista, govot koji tastavlja (istinu odneistine), lakrdija nikakva 
onnije" 812 ; 

- da sebe, a onda druge, poducava Kur'anu, u skladu s hadisom: "Najbolji medu vama 
jesu oni koji se poduce Kur'anu, a zatim Kur'anu druge poducavaju"; 

- da cesto uci Kur'an i kad ga uci, da razmislja o njegovom znacenju, jer Allah kaze: 
"Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rijecima njezinim 

tazmislili i da bi oni koji su razumom obdareni poruku primili. " 8U 

A Poslanik, s.a.v.s., veli: 

"Ko prouci jedan harf (slovo) iz Allahove knjige imat ce nagradu, a nagrada se 
deseterostruko uvecava. Ja ne kazem da je "elif lam-mim" harf, nego: 'elif je harf, 'lam' je 
harf i'mim'je harf." 814 

"Ucite Kur'an jer, uistinu, ce on doci kao zagovornik na Sudnjem danu za onog ko ga je 
ucio." 815 



Islamskoznanje 307 



ADABI PREMA ALLAHOVOM 
POSLANIKU, S. A. V. S. 

Adabi prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., su: 

- slijediti ga, pokoravati mu se i uzeti njega za uzor u zivotu, jer Allah, dz.s., kaze: 

"A vi namaz klanjajte i zekat dajite i Poslaniku poslusni budite da bi vam se milost 
ukazala." 816 

"Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor, za onoga koji se nada Allahovoj milosti i 
nagradi na onom svijetu, i koji cesto Allaha spominje" 817 ; 

- da nam Resulullah bude drazi od svega (osim Allaha) u skladu s hadisom: 

"Ni jedan od vas nece (potpuno) vjerovati dok mu ne budem drazi od njegovog imetka, 
djece, svih ljudi pa i od njega samog" 818 ; 

- Ijubav i postovanje prema Resulullahu iskazivati donosenjem salavata na njega. Allah, 
dz.s., uKur'anu kaze: 

"Allah i meleki Njegovi blagosiljaju (donose salavat na) Vjerovjesnika. 
vjernici, blagosiljajte ga i vi i saljite mu pozdrav (selamom). ""' 

A Poslanik, s.a.v.s., veli: "Ko na mene donese salavat, Allah na njega za to (djelo) 
donese deset salavata (blagoslovi ga)." 820 

"Skrtac je onaj kod koga se spomene moje ime, a on ne donese salavat na mene." 821 

Lijepo je i na ostale poslanike donositi selam rijecima: "alejhisselam" jer je tako u Kur'anu 
zabiljezeno 822 , a Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekaoje: 

"Donosite salavat na Allahove poslanike i vjerovjesnike, jer ih je zaista Allah poslao kao 
stojeimeneposlao." 823 



ADABI PREMA DRUGOM SVIJETU 

Allah, dz.s., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., obavjestavaju nas o dogadajima u buducnosti 
kao: kaburski zivot poslije smrti, patnje ili uzici u njemu, predznaci Sudnjeg danate najteze 
iskusenje, pojava Dedzala, Ijepote Dzenneta i strahote Dzehennema i drugo. Ovo i drugi 
vidovi kazivanjajesu dio gajba 824 , koji poznaje samo Allah, dz.s., azatim onaj koga Allah, 
dz.s., od Svojih poslanika obavijesti: 

"On tajne (gajb) zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga 
On za Poslanika odabere. " S2S Proricanje i nagadanje buducnosti je strogo zabranjeno, 



308 Islamskoznanje 

kao i slusanje i vjerovanje u predskazivanja vracara, gatara, horoskopa ili citanje iz findzana, 
graha i si. Allah o tome kaze: 

"0 vjemici, vino, kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari, 
sejtanovo djelo, zato se toga klonite, da biste ono sto zelite postigli. " S26 

A Resulullah, s.a.v.s., veli: "Ko ode gataru i povjeruje u ono sto kaze, ne prima mu se 
namazcetrdesetdana." 

Prema dogadajima u buducnosti vjernik se odnosi tako sto ce Allahu, dz.s., upucivati 
dove za lijep ishod i zastitu od iskusenja. Allah, dz.s., kaze: 

"A ima i onih koji govote: Cospodam nas, podaj nam dobro i na ovom i na 
onom svijetu, i sacuvaj nas patnje u ognju! ' Njih ceka nagrada koju su zasluzili! 
- A Allah brzo svida racune. " 827 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: "Kada neko od vas zavrsava posljednje sjedenje (u 
namazu) neka Allaha, dz.s., zamoli za zastitu od cetvero: patnje u Dzehennemu, patnje u 
kaburu, iskusenja zivota i smrti i od zla Dedzala." 828 Ta dova na arapskom jeziku glasi: 
"Allahumme inni euzu bike min azabi dzehenneme ve min azabil-kabri ve min fitnetil mahja 
vel memati ve min serri fitnetil mesihid-dedzdzal." 



ADABI PREMA KADAU I KADERU 
(BOZIJEM ODREDENJU) 

Prozivljavajuci sudbinu, koju mu je njegov Gospodar odredio, vjernik prolazi kroz razne 
situacije, na sto razlicito reaguje: raduje se, tuguje, nada, zali, iznenaduje, razocarava, itd. 
U takvim i slicnim situacijama od edeba je i sljedece: 

- kada covjek govori o necemu sto ce uraditi ili sto ce se dogoditi u buducnosti, treba 
kazati: 

"In sa'allah" ("Ako Bog da"), u skladu s rijecima Allaha, dz.s.: 
"I nikako za bilo sta ne recite: Vradit cu to sigurno sutra !'-ne dodavsi: 'Ako 
Bog da!' 829 '; 

- kada se necemu iznenadi trba reci: "Subhanallah"; 

kada ga obuzme strah ili se nade u opasnosti, treba, pouzdavajuci se u Allaha, dz.s., 
kazati: "La ilahe illellah" 830 , ili reci: 

"Hasbijellahu ve ni'mel vekil." 

("Meni je dovoljan Allah i On je divan zastitnik."), jer Allah u Kur'anu kaze: 

"...one kojimaje, kadsu im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas, 
treba da ih se pricuvate! ' - to ucvrstilo vjerovanje, pa su rekli: Dovoljan nam je 
Allah i divan je On zastitnik! ' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima 



Islamskoznanje 309 

/ obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima 
zadovoljan" 831 ; 

ako ga nesto obraduje ili prijatno iznenadi, treba reci: "Allahu ekber" ili kazati: 
"Ma sa Allahu la kuvvete ilia billah" u skladu s kur'anskom preporukom: 
"A zasto nisi, kad si u vrt svoj usao, rekao: "Ma sa Allah la kuvvete ilia billah 
( Onako je kako Allah hoce i odredi, moc je samo u Allaha ') " 8}2 ; 

ako ostvari nesto sto je zelio ili mu se dogodi ocekivani hajr, da se zahvali Allahu onako 
kako je to i Poslanik, a.s., radio; a prenosi se da bi Resulullah, a.s., kada bi se ostvarilo 
nesto sto garaduje, rekao: 

"Elhamdulillahil - lezi bini'metihi tetimmus - salihatu" ("Hvala Allahu, Cijom blagodati se 
upotpunjuju dobradjela"). 833 

Lijepo je zahvaliti se Allahu i na nemilom dogadaju jer bi Poslanik, s.a.v.s., kada bi mu se 
dogodilo nesto sto bi ga razalostilo, rekao: 

"Elhamdulillahi ala kulli hal" ("Hvala Allahu, dz.s., za svako stanje") 834 ; 

- kada ga kakva nesreca ili kakvo iskusenje pogodi, da kaze: 

"Inna lillahi ve inna ilejhi radzi'un" ("Mi, uistinu, Allahu pripadamo i Njemu cemo se, 
zaista, vratiti"), u skladu s kur'anskom preporukom: 

"A ti obraduj strpljive, one koji, kadih kakva nevolja zadesi, kazu: Mismo 
Allahovi i mi cemo se zaista Njemu vratiti! ' Nad njima je blagoslov Gospodara 
njihova i milost; oni su na pravom putu. " 8}S ; 

- da iz gresaka i nesreca u zivotu uzima pouku bez prevelikog zaljenja, i da se previse 
ne raduje ili zanese ostvarenom dobiti, jer je tako od Boga propisano: 

"Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije sto je damo, zapisana u Knjizi 
- to je Allahu, uistinu, lahko - da ne biste tugovali za onim sto vam je promaklo, a i da se ne 
biste previse radovali onome sto vam On dadne. A Allah ne voli nikakve razmetljivce, 
hvalisavce" 836 ; 

- niti da, zaleci za onim sto ga je proslo, ponavlja: 'da sam. . .' ili 'da je bilo. . .', u skladu s 
hadisom: "A ako te nesto pogodi (zadesi), ti ne reci: 'Da sam uradio to, bilo bi tako i tako', vec 
reci: 

'Kadderellahu ve ma sa'e fe'ale' ('Bog je odredio i ucinio ono sto je htio'), jer uistinu ono 
'da' otvara sejtanova vrata.'" 837 



310 Islamskoznanje 



ADABI PREMA SEBI 

Vjerniktreba imati na umu da je sve ono sto on na ovome svijetu posjeduje dar od 
njegova Gospodara - pa cak i on sam. Allah, dz.s., darovao mu je tijelo, razum, udahnuo u 
njega dusu. Prema svemu tome se vjernik treba odgovorno i savjesno ponasati - onako 
kako to od njega njegov Gospodar trazi, Koji mu je sve to dao na raspolaganje. Allahov 
Poslanik, s.a.v.s.Jednomjeashaburekao: 

"Jesam li tacno obavijesten da ti postis preko dana, a noc u nafila - namazu provodis? 
"Jesi, Allahov Poslanice." "Ne cini tako, posti i odmaraj od posta, spavaj i klanjaj (dobrovoljne 
namaze), jer i prema svome tijelu imas obavezu, i prema svojim ocima, i prema svojoj 
zeni..." 838 

A u drugom hadisu Poslanik veli: "Jak je vjernik bolji i Allahu drazi od slabog vjernika, a 
uobojicijedobro." 839 

Ovdje se pod jacinom podrazumijeva, prije svega, jacina u imanu, ali isto tako i u tijelu i 
intelektu (razumu). Stoga, vjernik, kada je u pitanju dusa, razum i tijelo, sva svoja stremljenja 
treba usmjeriti ka njihovom poboljsanju i jacanju. 

Kadaje u pitanju dusa, od adabaje: 

- voditi racuna o odgoju duse i njenom ciscenju, te biti svjestan odgovornosti za nju, jer 
Allah, dz.s., veli: 

".../ (tako Mi) duse i Onoga Koji je stvori, pa jo j put dobra iputzla shvatljivim 
ucini uspio je onaj ko je ocisti, a izgubljen je onaj ko je na stranputicu odvodi!" 840 ; 

- sprecavati dusu od niskih poriva, u skladu s ajetom: 

"Aonome koji bude strahovao od stajanja pred svojim Gospodarem i dusu od prohtjeva 
uzdrzao, Dzennet ce boraviste biti sigurno" 841 ; 

- da se u odgoju duse pomaze druzenjem sa cestitim ljudima, u skladu s Allahovim 
rijecima: 

"Obuzdaj svoju dusu (zajedno) sa onima koji se Gospodaru svome mole 
ujutro i navecer u zelji da naklonost Njegovu zasluze" 842 ; 

- svoditi racune sam sa sobom za ucinjena (i neucinjena) djela, jer Allah, dz.s., kaze: 
"0 vjemici, Allaha se bojte, i neka svaka dusa (covjek) gleda sta je za sutra 

(Sudnji dan) pripremila. " Mi 

A kadaje u pitanju razum, od adabaje: 

- trazenje islamskog znanja sto treba uzeti kao obavezu, u skladu s hadisom: "Trazenje 
znanja jeste obaveza svakom muslimanu" 844 ; 

- u proucavanju i trazenju islamskog znanja provesti cijeli zivot, jer nas Allah 



Islamskoznanje 311 

podstice na povecanje znanja: 

".../ red: "Gospodaru moj, Tiznanje moje prosiri" 845 ; 

- traziti samo ono znanje koje je korisno. Poslanik, s.a.v.s., rekao je u dovi: "Allahu moj, 
utjecem ti se od znanja koje nije plodonosno." 846 

A u drugoj dovi, Resulullah, s.a.v.s., molio bi: 

"Allahumme inni es'eluke 'ilmen nafi'an ve amelen mutekabbelen ve rizkan tajjiben!" 
("Moj Allahu, molim te da mi das plodonosno znanje i djelo koje se prima i lijepu (halal) 
opskrbu!") 847 A kada je u pitanju tijelo, od adaba je: 

brinuti o zdravlju, lijeciti se i ne pricinjavati sebi stetu; jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Nema nanosenja stete, ni sebi ni drugome!" 848 "Lijecite se, jer Allah nije stvorio ni 
jednu bolest, a da joj nije dao lijeka osim jedne bolesti - starosti i smrti" 849 ; 

- da sebi ne uskracuje u jelu, niti da pretjeruje, u skladu s ajetom: 

"I jedite i pijte, samo ne pretjerujte, On, uistinu, ne voli one koji pretjeruju" 850 ; 

- odrzavati cistocu tijela. 
Allah, dz.s., kaze: 
'lhaljinesvojeocisti!' 851 

A Poslanik, s.a.v.s. , veli: "Cistocaje polavjere." 852 

"Da se ne bojim da cu opteretiti svoj ummet, naredio bih im upotrebu misvaka (cetkice 
za zube napravljene od posebnog drveta) prije svakog namaza" 853 ; 

- voditi racuna o lijepom izgledu: 

"0 sinovi Ademovi, lijepo se obucite kadhocete da klanjate namazi" 854 

A Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Uistinu je Allah lijep i voli Ijepotu." 855 

"Pet stvari kod ljudi jesu prirodna svojstva: sunecenje (obrezivanje), odstranjivanje 

dlacica sa stidnog mjesta i ispod pazuha, potkracivanje noktiju i podrezivanje brkova" 856 ; 
voditi racuna o kondiciji, izdrzljivosti i upraznjavati borilacke vjestine, u skladu s hadisima: 

"Sve sto nije od sjecanja na Allaha, dz.s., (zikr) besposlica je, osim cetiri stvari: vjezbanje 

jahanja na konju, poducavanje plivanju ..." 857 

Prolazeci kraj grupe koja se takmicila u bacanju luka i strijele, Poslanik je rekao : "Gadajte, 

sinovi Ismailovi, vas otac je bio bacac luka i strijele." 858 



ADABI PREMA DRUGIMA 

Vec je spomenuto da je odnos prema Allahu, dz.s., mjerilo ostalih odnosa i da je od 
temeljnog znacaja. Bitno je dodati da duznosti prema drugima ne zaostaju puno za duznostima 
u prethodno navedenom odnosu; posebno ako na to gledamo sa stajalista pocinjenih gresaka 
u tim odnosima i njihovog oprastanja. Naime, Allah, dz.s., porucuje nam da je milostiv i da 



312 Islamskoznanje 

prasta onom ko se pokaje, obavezujuci nas nadom u Njegovu milost i oprost. 

Sto se tice odnosa prema samom sebi, ako se pokajemo za pocinjene grijehe, trebamo 
se nadati Njegovoj milosti i Njegovom oprostu, jer svako voli da mu bude oprosteno. Najvaznije 
je da u oba ova odnosa nema treceg, cije bi eventualno uzurpirano pravo bila zapreka 
Allahovom oprostu dok "obespravljeni" sam ne oprosti. 

Do ove situacije dolazi kad su u pitanju pocinjene greske prema drugima i u torn slucaju 
pociniocu trebaju dva oprosta: oprost od onoga cije je pravo uskraceno i oprost od Allaha, 
dz.s. , jer je Njegova naredba da se svacije pravo ispostuje. A ukoliko ne dobije oprost na 
ovome svijetu, na drugom ce se svojim djelima otkupljivati; na sto nas Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., upozorava: 

"Ko bude svome bratu nepravdu pocinio, taj neka se s njim izmiri (i halal zatrazi) prije 
nego dode na Sudnji dan, kada nece biti ni dinara niti dirhema, nego ce se dugovanja 
podmirivati dobrim djelima. A ko ne bude imao dobrih djela, njemu ce se tovariti grijesi onoga 
kome je nanio nepravdu." 859 

Ovaj hadis je i vise nego dovoljan razlog da u odnosima prema drugima budemo sasvim 
oprezni. Treba imati na umu da grijeh prema drugom predstavlja mucnu neizvjesnost - da li 
ce nam doticni oprostiti ili ne. 

Odnosi se prema drugima medusobno razlikuju - prema nekome su obaveze jace a 
prema nekome slabije. Upoznavajuci se sa adabima razlicitih odnosa, drzat cemo se 
redosljeda koji odgovara njihovom stupnju vaznosti i jacine. 



ADABI PREMA RODITELJIMA 

Ovo je najvazniji odnos u ovome poglavlju, jer su roditelji, poslije Allaha, dz.s., i Njegovog 
Poslanika, s.a.v.s., vjerniku najpreci. Resulullah, a.s., bio je od jednog ashaba upitan: "Ko je 
medu ljudima najzasluzniji da mu iskazem paznju i lijep odnos?" "Mati!", odgovori Poslanik, 
s.a.v.s. "A zatim?" "Mati!" "A zatim?" "Mati!" "A zatim?" "Otac!" , odgovorio je Poslanik, 
s.a.v.s. 860 

Cestitost i dobrocinstvo prema roditeljima jeste strogi farz: 

"Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obozavate i da roditeljima 
dobrocinstvo Unite. ,,S61 

A neposlusnost roditeljima spada u red najvecih grijeha, odmah iza sirka: 

"Hocete li da vas obavijestim o najvecim grijesima?" - upitao je Resulullah, i to tri puta 
ponovio. "Hocemo!" - rekose ashabi. "Sirk Allahu i neposlusnost roditeljima..." 862 nacinu 
dobrocinstva prema roditeljima. Allah, dz.s., kaze: 

"Kadjedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dozive, ne red im ni: Uh ' 
- i ne podvikni na njih, i obracaj im se sa rijecima postovanja punim. Budi 



Islamskoznanje 313 

prema njima pazljiv i ponizan i feci: 

'Rabbi rhamhuma kema rabbejani sagiren ' ( 'Gospodaru moj, smiluj im se, 
kao sto su oni mene dok sam dijete bio odgajali! ') " 86} 

A da obaveze prema roditeljima imamo i poslije njihove smrti, svjedoci nam hadis 
Resulullaha, s.a.v.s.: 

"Cetiri stvari duznost su prema roditeljima poslije njihove smrti: dova i trazenje oprosta 
za njih, iskazivanje postovanja prema njihovim prijateljima, odrzavanje veze prema njihovoj 
rodbini i izvrsavanje njihove oporuke." 864 

ADABI COVJEKA PREMA ZENI 
I ZENE PREMA COVJEKU 

Prava i duznosti u braku su obostrana. 

"Vi, uistinu, imate duznosti prema zenama, a i one prema vama", rekao je Poslanik, 
s.a.v.s., na Oprosnom hadzu. 865 A najvaznija su svojstva u braku obostrana ljubav i samilost, 
jer Allah kaze: 

"...ijedan od dokaza Njegovih je to sto za vas, od vrste vase, stvara zene, da 
se uz njih smirite, a ucinio je izmedu vas ljubav i samilost " 866 

Od adaba covjeka prema zeni je sljedece: 

- obaveza donosenja opskrbe zeni: 

"Muskarci vode brigu o zenama zato sto je Allah dao prednost jednima nad 
drugima izato sto oni trose imetke svoje" 867 ; 

- odgovornost za ponasanje zene, u skladu s ajetom: 

"0 vi koji vjerujete, cuvajte od vatre sebe i porodice svoje. ' ,S6S 

A u hadisu stoji: "Covjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado" 869 ; 

- ukoliko zena otkaze poslusnost Allahovim propisima ili muzu, treba je upozoriti i po 
potrebikazniti: 

"A one cije se neposlusnosti pribojavate, vi posavjetujte, a onda se od njih u 
postelji rastavite, pa ih i udarite, kad vam postanu poslusne, tada protiv njih 
koraka nikakva ne poduzimajte!" 870 

- duznostima opcenito govori sljedeci hadis: 

"Da je nahrani, kad i sebe hrani, da je obuce, kad i sebe oblaci, da je ne udara u lice, da 
je ne grdi i da je ne napusta (zapostavlja), osim u kuci." 871 



314 Islamskoznanje 



ADABI ZENE PREMA MUZU: 

Zena treba priznati i postovati autoritet covjeka i njegovu prednost nad njom i iskazivati 
mu poslusnost, u skladu s ajetima: 

"Muzevi imaju prednost nad njima za jedan stupanj. " 8U 

"Zbog toga su cestite zene poslusne i za vrijeme muzevi jeva odsustva vode 
brigu o onome o cemu treba da brigu vode. " S7B 

"Kada vam postanu poslusne, tada protiv njih koraka nikakva ne 
poduzimajte." 874 

I hadisima: "Kada covjek pozove zenu zbog neke svoje potrebe, neka mu dode, pa 
makar bila zauzeta oko kuhanja." 875 

"Da sam ikome naredio da ucini sedzdu drugome (osim Allahu), naredio bih zeni da 
ucini sedzdu muzu" 876 ; 

- da vodi brigu o djeci i kuci, za sto je odgovorna, u skladu s hadisom: 

"Azena je pastir u kuci svog muza i medu njegovom djecom i bit ce odgovorna za svoje 
stado." 877 

svojstvima hairli supruge govori i sljedeci hadis: 

"Najboljaje zena onakojaga (covjeka) obraduje, kadjepogleda, kojagaposlusa, kad 
joj naredi, i koja mu se ni sobom ni imetkom ne suprotstavlja u vezi s onim sto on prezire." 878 



ADABI PREMA DJECI 

Najvazniji adab prema djeci jeste njihov islamski odgoj, sto je roditeljska odgovornost. 
Allah, dz.s., rekaoje: 

"0 vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje cuvajte vatre. " S79 

Islamski je odgoj svjestan i ozbiljan pristup poducavanju islamskim propisima i islamskom 
ahlaku, te njihovo privoljavanje nato, u skladu s hadisom: 

"Naredujte vasoj djeci klanjanje (namaz), kada budu imali sedam godina, a kada napune 
deset, vi ih i istucite zbog toga." 880 Medutim, taj odgoj mora biti popracen samiloscu i odnosom 
punim ljubavi, jer je Poslanik, a.s., rekao: "Ne pripada meni onaj ko ne iskaze milost prema 
nasim najmladim niti onaj koji ne postuje pravastarijih!" 881 Prema djeci treba iskazati jednak 
odnos i ne praviti razliku izmedu njih, u skladu s hadisom: 

"Bojte se Allaha i budite pravedni medu vasom djecom." 882 Od adaba prema djeci jeste 



Islamskoznanje 315 

i akika (klanje kurbana), sisanje kose i nadijevanje lijepog muslimaskog imena na sedmi 
dan, jer je Resulullah rekao: 

"Zrtveni je kurban obaveza na dobiveno dijete da se ispred njega zakolje na sedmi dan, 
tad mu se da ime i osisa ono sto ima od kose." 883 

A lijepo je i dovu uciti ispred djece moleci Allaha, dz.s., da ih zastiti, kao sto je i Resulullah, 
s.a.v.s., ucio za Hasana i Husejna: 

"Ui'zukuma bikelimatillahit - tammeti min kulli sejtanin ve hammeh ve min kulli ajnin 
lammeh" ("Utjecem vas Allahu Njegovim potpunim rijecima od svakog sejtana i brige i od 
svakog urokljivog oka)." 884 



ADABI PREMA RODBINI 

Dobrocinstvo prema rodbini i odrzavanje veze sa njom strogo je propisana obaveza: 
"I Allahu se klanjajte i nikoga Mu tavnim ne smatrajte ! A roditeljima 
dobrocinstvo Unite, i rodbini, i sirocadima, isiromasima..." 885 

A zestoka je prijetnja onome ko prekida rodbinske veze: 
"Nece uci u Dzennet ko kida rodbinske veze. " m 

Propisuje se i dijeljenje sadake siromasnoj rodbini i ona je vrednija od sadake nekom 
siromahu (strancu): "Sadaka siromasnim jeste (samo) sadaka, a sadaka rodbini je i sadaka, 
a i odrzavanje veze." 887 

vrijednosti lijepog odnosa prema rodbini svjedoci i ovaj hadis: "Ko zeli da mu Allah 
dadne obilnu opskrbu, te dug i u blagostanju obilan zivot, neka pazi i obilazi rodbinu." 888 



ADABI PREMA OSTALIM MUSLIMANIMA 

Ovi adabi su mnogobrojni, kroz ajete i hadise navest cemo neke od njih: 

"Nece od vas niko vjerovati dok ne bude volio svome bratu ono sto i sebi. " m 

"Musliman je onaj od cijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani." 890 

"Primjer muslimana u medusobnoj ljubavi, samilosti i naklonosti jeste kao primjer jednog 
tijela - kada zaboli jedan dio, i ostali dijelovi tijela s njim ucestvuju (osjecaju) u nesanici i 
povisenoj temperaturi." 891 

"Pet su (stvari) obaveza prema muslimanima: uzvratiti selam, obici bolesnika, ispratiti 
dzenazu, odgovoriti na poziv i reci: 'Jerhamukellah' ('Allah ti se smilovao') kada neko kihne." 892 

Izmedu ostalog, od posebne vaznosti su adabi prema komsiji, jer je Resulullah, s.a.v.s., 
rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se prema komsiji plemenito odnosi." 893 



316 Islamskoznanje 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 

"Tako mi Allaha nije vjernik!" - i ponovio je to tri puta. 

"Ko, Allahov Poslanice?" - upitase ashabi. "Onaj od cijeg zla nije siguran njegov susjed." 894 
"Toliko mi je Dzibril oporucivao paznju prema komsiji, da sam pomislio da ce me (komsija) 
naslijediti." 895 Takoder, vazni su, izmedu ostalih, adabi prema: sirocadima, siromasima, 
prijateljima, musafirima (gost ili putnik namjernik) i robovima: "A roditeljima dobrocinstvo 
cinite, i rodacima, sirocadi, i siromasima, i komsijama, bliznjim i daljim, i prijateljima, i putnicima 
- namjernicima, i onima koji su u vasem posjedu." 896 



ADABI PREMA NEMUSLIMANIMA 

Nemuslimani se ne smiju uzimati za prisne prijatelje: 

"Neka vjemici ne uzimaju za prijatelje nevjernike pored vjernika, a onaj ko 
to ucini taj nimalo Allahu ne pripada - osim da blste se od njih sacuvali. " 897 

Prema njima je obavezno biti pravedan : 

"Allah vam ne zabranjuje da cinite dobro i da budete pravedni prema onima 
koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavicaja vaseg ne izgone - Allah, 
zaista, voli one koji su pravicni. " 89S 

A Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Ukazi milost prema onima sto su na Zemlji, smilovat ce ti se 
Onaj Koji jenanebu." 899 

Ne izjednacavati se s njima niti ih slijediti u onome sto je njima svojstveno: "Ko se 
poistovjeti sa nekim narodom on im i pripada." 900 "Razlikujte se od mnogobozaca: pustajte 
bradu i skracujte brkove." 901 



ADABI PREMA ZIVOTINJAMA 

I prema zivotinjama moze se zaraditi nagrada ili kazna, u skladu s hadisom: "Na sve sto 
ima zivu jetru ima (mogucnost) sevapa." 902 

Mucenje je zivotinja strogo zabranjeno : 

"Nekaje Bozije prokletstvo naonog koji zlostavlja zivotinje." 903 

Dozvoljeno je ubiti one zivotinje koje predstavljaju opasnost i stalno uznemiravanje, kao 
sto se navodi u hadisu: "Petero poganih ubija se i na obicnom i na svetom mjestu: zmija, 
pjegavi gavran, mis, bijesan pas i lunja (vrsta sokola)." 904 



Islamskoznanje 317 



bujeSke 



Sura En-Nisa': ajet 165. 
Buhari i Muslim. 
Sura El-E'araf: ajet 158. 
Buharija i Muslim. 
Sura Es-Su'ara': ajet 193. 
Sura Et-Tekvir: ajeti 19-24. 
Sura Et-Ta-ha: ajeti 123-124. 
Sura El-Kijame: ajeti 17-18. 
Sura El-E'araf: ajet 204. 
Sura En-Nahl: ajet 89. 
Sura El-Kehf: ajet 109. 
Sura El-lsra': ajet 9. 
Sura El-Enbija': ajet 10. 
Sura El-Furkan: ajet 1 . 
Sura El-Hidzr: ajet 9. 
Sura Es-Su'ara': ajet 192. 
Sura En-Nisa': ajet 174. 
Sura Junus: ajet 57. 
Sura El-En'am: ajet 92. 
Sura El-Maida: ajet 19. 
Sura El-Bekara: ajet 97. 
Sura El-Fussilet: ajet 41 . 
Sura El-Burudz: ajet 21. 
Sura El-Fussilet: ajeti 3-4. 
Buhari i Muslim. 
Buhari. 
Muslim. Ahmed i En-Nesai. 



318 Islamskoznanje 

28 Buhari i Muslim. 

29 Sura El-Enfal: ajet 67. 

30 En-Nedzm: ajeti 3-4. 

31 Sura El-Fussilet: ajet 53. 

32 Sura El-lsra': ajet 85. 

33 Sura Junus: ajet 2. 

34 Sura El-Bekara: ajet 30. 

35 Sura El-Enfal: ajet 12. 

36 Sura El-Burudz: ajeti 21-22. 

37 Sura El-Kadr: ajet 1 . 

38 Sura El-Bekara: ajet 185. 

39 El-Hakim, El-Bejheki i En-Nesai. 

40 Sura El-Furkan: ajet 33. 

41 Sura El-lsra': ajet 106. 

42 Sura En-Neml: ajet 6. 

43 Sura Et-Tevba: ajet 6. 

44 Muttefekun alejhi. 

45 Sura Es-Saffat: ajeti 101-112. 

46 Buharija. 

47 Es-Sura: ajet 51 . 
49 En-Nisa': ajet 164. 

49 Buharija. 

50 Buharija. 

51 Buharija. 

52 Buharija. 

53 Sura El-Hakka: ajeti 44-47. 

54 Sura Et-Tevba: ajet 43. 

55 Sura El-Enfal: ajeti 67-68. 

56 Sura Et-Abese: ajeti 1-11. 

57 Sura Et-Junus: ajet 15. 

58 Sura Hud: ajet 49. 

59 Sura Kehf: ajet 25. 

30 Sura El-Furkan: ajet 5. 

31 Sura En-Nedzm: ajet 4. 

32 Sura El-Bekara: ajet 118. 



Islamskoznanje 319 

63 Buharija. 

64 Sura Es-Saffat: ajet 16. 

65 Sura Alek: ajeti 1-5. 

68 Sura El-Bekara: ajet 278. 

67 Sura El-Bekara: ajet 281 . 

68 Sura El-Bekara: ajet 282. 

69 Sura El-Maida:ajet 3. 

70 Es-Suara': ajet 214. 

71 Sura El-Mudzadela: ajet 1 . 

72 El-Burhan", str. 32 - I dio. 

73 Sura Et-E'ala: ajet 14. 

74 Sura El-Bekara: ajet 184. 

75 Sura El-Kadr: ajet 1 . 

78 Sura Ed-Duhan: ajet 3. 

77 Buharija. 

78 Es-Sabijj je Amir-Serahbil, tabi'in, najstariji sejh Ebu-Hanife. Bio je imam u hadisu 
i fikhu. Umro je 109. godine po Hidzri. 

79 Sura El-lsra': ajet 106. 

80 Sura Es-Su'ara': ajeti 192-195. 

81 Sura En-Nahl: ajet 102. 

82 Sura El-Bekara: ajet 23. 

83 Sura El-Bekara: ajet 97. 

84 Sura El-lsra': ajet 106. 

85 Sura El-Furkan: ajet 32. 
88 Sura En-Nisa': ajet 95. 

87 Sura En-Kehf: ajet 6. 

88 Sura El-En'am: ajeti 33-34. 

89 Sura Ali-lmran: ajet 184. 

90 Sura El-Ahkaf: ajet 35. 

91 Sura El-Hud: ajet 120. 

92 Sura El-E'araf: ajet 187. 

93 Sura El-Hadzdz: ajet 47. 

94 Sura El-Furkan: ajet 33. 

95 Sura El-Dzumu'a: ajet 2. 
98 Sura El-E'araf: ajet 157. 



320 Islamskoznanje 

97 El-Bejheki. 

98 Sura El-lsra': ajet 32. 

99 Sura El-lsra': ajet 33. 

100 Sura En-Nahl: ajet 67. 

101 Sura El-Bekara: ajet 219. 

102 Sura En-Nisa': ajet 43. 

103 Sura El-Maida: ajeti 90-91 . 

104 Buharija. 

105 Sura El-Hud: 1 . 

106 Sura En-Nisa': ajet 82. 

107 Sura El-Kijame: ajeti 16-19. 

108 Buharija i Muslim. 

109 Buharija, Muslim i drugi. 

110 Ahmed. 

111 Et-Tirmizi. 

112 Sura Et-Sad: ajet 29. 

113 Sura Et-Fussilet: ajet 3. 

114 Sura Et-Hud: ajeti 1-2. 

115 Sura Et-Junus: ajeti 1-2. 

116 Sura El-Bekara: ajet 25. 

117 Sura Ez-Zumer: ajet 23. 

118 Sura En-Nisa': ajet 82. 

119 Sura Ali-lmran: ajet 7. 

120 Sura En-Nasr: ajet 3, a hadis prenose Buharija i Muslim. 

121 Sura Et-Muhammed: ajet 15. 

122 Sura El-Gasija: ajeti 13-16. 

123 Sura El-Enbija': ajet 25. 

124 El-Enbija': ajet 23. 

125 Sura El-Dzasija: ajet 29. 
128 Sura El-Bekara: ajet 106. 

127 Sura El-Bekara: ajet 109. 

128 Sura Es-Sura: ajet 13. 

129 Sura El-Bekara: ajet 183. 
,3 ° Sura El-Hadzdz: ajet 27. 
131 Sura El-Maida: ajet 45. 



Islamskoznanje 321 

132 Sura Ali-lmran: ajet 146. 

133 Sura Lukman: ajet 18. 

134 Sura El-Bekara: ajet 269. 

135 El-Hakim. 

138 Sura En-Nedzm: ajeti 3-4. 

137 Sura En-Nahl: ajet 44. 

138 Sura El-Bekara: ajet 106. 

139 Sura El-Bekara: ajet 144. 

140 Sura El-Bekara: ajet 185. 

141 Sura El-Bekara: ajet 180. 

142 Sura En-Nisa': ajet 1 1 . 

143 Sura El-lsra': ajet 88. 

144 Sura Hud: ajeti 13-14. 

145 Sura Junus: ajet 38. 

146 Sura El-Bekara: ajet 23. 

147 Sura El-Ankebut: ajeti 50-51 . 

148 Sura Ali-lmran: ajeti 190-191. 

149 Sura El-Mudzadela: ajet 1 1 . 

150 Sura Ez-Zumer: ajet 9. 

151 Sura Ta-ha: ajet 114. 

152 Sura El-Hidzr: ajet 22. 

153 Sura El-En'am: ajet 125. 

154 Sura Et-Junus: ajet 61 . 

155 Sura Et-Tarik: ajeti 5-7. 

156 Sura EI-AIek: ajet 2. 

157 Sura El-Hadzdz: ajet 5. 

158 Sura El-Enbija': ajet 30. 

159 Sura El-Bekara: ajet 189. 

180 Sura El-lhlas. 

181 Sura El-Hadid: ajet 3. 

182 Sura El-Kasas: ajet 88. 

183 Sura El-En'am: ajet 102. 

184 Sura El-Ahzab: ajet 27. 

185 Sura El-Bekara: ajet 96. 
188 Sura El-Fussilet: ajet 54. 



322 Islamskoznanje 

167 Sura Es-Sura: ajet 1 1 . 

168 Sura El-Enbija': ajet 22. 
m Sura El-Ankebut: ajet 45. 

170 Sura El-Mudesir: ajet 38. 

171 Sura Et-Tur: ajet 21 . 

172 Sura El-Bekara: ajet 286. 

173 Sura Er-Rum: ajet 21. 

174 Sura En-Nisa': ajet 19. 

175 Sura En-Nisa': ajet 33. 

176 Sura Ali-lmran: ajet 159. 

177 Sura Es-Sura: ajet 38. 

178 Sura El-Hudzurat: ajet 10. 

179 Sura Ali-lmran: ajet 64. 

180 Sura En-Nisa': ajet 135. 

181 Sura El-Maida: ajet 8. 

182 Sura En-Nisa': ajet 58. 

183 Sura El-Maida: ajet 44. 

184 Sura El-Maida: ajet 45. 

185 Sura El-Maida: ajet 47. 
188 Sura El-Maida: ajet 50. 

187 Sura El-Bekara: ajet 179. 

188 Sura En-Nur: ajet 2. 

189 Sura En-Nur: ajet 4. 

190 Sura El-Maida: ajet 38. 

191 Sura En-Nedzm, ajet 3-4. 

192 Sura El-Hasr, ajet 7. 

193 Sura Ali-lmran, ajet 31 . 

194 Sura En-Nisa\ ajet 65. 

195 Sura En-Nur, ajet 63. 

19a Biljezi Ebu-Davud i Tirmizi. 

197 Biljezi El-Hatib u knjizi "El-Kifaje" i Ibn Abdul-Berr. 

198 Bid'at: novouvedena stvar u vjeri, koju Resulullah nije prakticirao u svom ibadetu 

199 Biljezi Ebu-Davud i Tirmizi, koji kaze: hadis je hasen sahih. 

200 Biljezi Buharija. 

201 Citat spominju:EI-Bejheki u djelu: "Medhal ed-Delail"; El-Hatib u djelu:"EI-Kifaje" i 



Islamskoznanje 323 

Ibn Abdul-Berr u svom "Dzami'u". 

202 Biljezi El-Bejheki u djelu "El-Medhal" i Ibn Abdil-Ber u svom "Dzami'u". 

203 Biljezi El-Bejheki u "El-Medhal" i El-Hatib u "El-Kifaje". 

204 Biljezi Muslim. 

205 Pogledaj djelo:"Dzami'u-Bejanil-'llmi ve fadlihi". 

208 Mutevatir je ono predanje koje prenosi toliki broj prenosilaca da je nemoguce da 

su svi pogrijesili, ili da su se : uslovno receno, dogovorili da slazu u pogledu tog predanja. 

207 "Et-Tabekat" 

208 "Et-Temjiz" 

209 El-Meslub i El-Kelbi jesu odbaceni prenosioci od hadiskih ucenjaka. 

210 Pogledaj naslov "Sunen Ebi-Davud". 

211 Biografije ovih ashaba uzete su iz djela:"Sijer el-E'alam en-Nubela" od imama Ez-Zehebija. 

212 Vidi djelo "El-Kifaje" od El-Bagdadija : str. 401 i "El-Mevduat" od Ibn-Dzevzija - torn 1 , str. 
241-242. 

213 Ebu-Davud i Tirmizi koji kaze:"Hadis je hasen sahih." 

214 Buharija i Muslim. 

215 Sura El-Kafirun: ajet 6. 

216 Ibnu Ebil-'lzz el-Hanefi "Serhul-akidet-Tahavijje". Izdavac EI-Mektebul-islami, Bejrut, 
1983. god. sedmo izdanje, str. 373. 

217 Sura El-Hudzurat: ajet 15. 

218 Sura Muhammed: ajet 19. 

219 "Musned Ahmed ibnu Hanbela", Musnedul-Ensar, hadis broj 20996. 

220 Ibn Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", "Kasasul-enbija', 6/478, 
hadis 3445. 

221 Sura El-Enfal: ajet 2. 

222 Sura Et-Tevba: ajet 124. 

223 Sura El-Ahzab: ajet 22. 

224 Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari": 1/51. 

225 Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: "Et-Tergib vet-terhib minel-hadisis-serif", Darul- 
mektebetil-hajat, Bejrut, 1987 god., 3/403. 

228 Ibn Ebil-'lzz El-Hanefi "Serhul-akide Et-Tahavijje", str. 386. 

227 Ibn Ebil-'lzz El-Hanefi "Serhul-akide Et-Tahavijje", str. 386. 

228 Sura Fatir: ajet 28. 

229 Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari" 1/114, hadis 50 i Muslim 
Ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri, "Sahihu Muslim", poglavlje "Iman" 1/37,39, hadis broj 1 i 5. 



324 Islamskoznanje 

230 Muslim Ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri, "Sahihu Muslim", Daru ihjait-turasil-arebi, 1972. god. 
"Iman" 1/48 poglavlje 6, hadis br.17. 

231 Ahmed ibn Hanbel, "Musned Ahmed ibnu Hanbela", 4/114. 

232 Sura El-Bekara: ajet 285. 

233 Sura En-Nisa': ajet 136. 

234 Muslim Ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri, "Sahihu Muslim", 1/37. 

235 Sura El-E'raf: ajet 172. 

236 Sura Er-Rum: ajet 30. 

237 Ibn-Hadzer el-Askelani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", Kitabul-Dzenaiz, 3/245,246, 
hadis broj 1385. 

238 Sura El-Bekara: ajet 164. 

239 Es-sejh Muhammed Salih el-'Usejmin: "Serhul-akide el-vasitijje lisejhil-lslam Ibni Tejmijje", 
Dar Ibnul-Dzevzi, Cetvrto izdanje, 1417. h. 1/56,57. 

240 Sura Ez-Zarijat: ajet 56. 

241 Sura El-Enbija': ajet 25. 

242 Muslim Ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri "Sahihu Muslim" u poglavlju "Iman", 1/50, hadis broj 
29. 

243 Sura El-E'araf: ajet 54. 

244 Sura El-Enbija': ajet 25. 

245 Sura El-Mu'minun: ajet 23, i Sura Et-Hud: ajet 61. 

24G - Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 13/371 hadis 7392, Muslim 
ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi": 17/7, hadis br. 6750. 

247 Ahmed ibn Hanbel: "Musned Ahmed ibnu Hanbela, "Musnedul-muksirine mines-sahabe", 
hadis broj 4091 . 

243 Sura El-Bekara: ajet 285. 

249 Muslim ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim": 1/39. 

250 Sura En-Nisa': ajet 136. 

251 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari" 6/361, hadis 3326. 

252 Sura El-Bekara: ajet 30. 

253 "Muhtesar Sahihi Muslim" 2/338. 

254 Sura Merjem: ajet 17. 

255 Muslim ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim": 1/39. 

256 Sura Et-Fatir: ajet 1 . 

257 Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", "Bed'ul-halk" 6/313, hadis 
3238. 



Islamskoznanje 325 

258 Sura El-Enbija': ajeti 26-28. 

259 Sura En-Nahl: ajet 50. 

260 Sura En-Nazi'at: ajet 5. 

261 Sura Ez-Zarijat: ajet 4. 

262 Sura Kaf: ajet 18. 

263 Sura El-lnfitar: ajeti 10-11. 

264 Sura El-Mu'min: ajeti 7-9. 

265 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari": 3/237. 

266 Sura El-Fussilet; ajet 30. 

267 Abdul-Azim ibn Abdil-Kavijj el-Munziri: "Et-Tergibu ve-terhibu minel-hadisis-serif": 1/65. 

288 Sura El-Enfal: ajet 12. 

289 Sura El-Muddessir: ajet 31 . 

270 En-Nesai i Et-Tirmizi - vidi komentar Ibn-Kesira: 31 sura El-Muddessir Ibn-Hadzer el- 
Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 6/232. 

271 Sura El-Bekara: ajeti 97 : 98. 

272 Sura Et-Tekvir: ajeti 15-21. 

273 Sura En-Nedzm: ajeti 5, 6. 

274 Sura Ez-Zuhruf: ajet 77. 

275 Sura El-lnfitar: ajeti 10-12. 
278 Sura Er-R'ad: ajet 1 1 . 

277 Sura Ez-Zuhruf: ajet 80. 

278 Sura Es-Sedzda: ajet 11. 

279 Muhammed ibn Abdul-Vehhab - "Usulul-iman", Muessesetu Mekke littiba'a vel- 
i'lam, Izdao i pripremio Muhibbuddin el-Hatib, str.15. 

280 Sura El-Hakka: ajet 17. 

281 Sura Gafir: ajet 49. 

282 Sekar je jedno od imena Dzehennema. 

283 El-Muddessir: ajeti 30, 31 . 

284 Sura EI-AIek: ajet 18. 

285 Sura Ez-Zumer: ajet 73. 

288 Es-Sejjid Sabik "El-akaid El-islamijje", str. 166. 

287 Sura El-Maida: ajet 44. 

288 Sura El-Maida: ajet 46. 

289 Sura El-lsra': ajet 55. 

290 Sura En-Nedzm: ajeti 36, 37. 



326 Islamskoznanje 

291 Sura El-Ea'la: ajeti 18, 19. 

292 Sura El-Bekara: ajet 213. 

293 Sura El-Maida: ajet 44. 

294 Sura El-Maida: ajet 48. 

295 Sura El-Maida: ajet 48. 

296 Sura El-Hidzr: ajet 9. 

297 Sura El-Fussilet: ajet 41, 42. 

298 Sura El-Bekara: ajet 148. 

299 Sura El-Bekara: ajet 75. 
30 °- Sura En-Nisa': ajet 46. 

301 Sura El-Maida: ajeti 14, 15. 

302 Sura Et-Tevba: ajet 30. 

303 Sura El-Kehf: ajet 110. 

304 Sura El-Maida: ajeti 72, 73. 

305 Sura El-Maida: ajet 75. 

3oa "El-Akaid el-islamijje", Es-Sejjid Sabik, str. 167. i dr. Omerel-Eskar: "Poslanici i poslanice", 
104-106. 

307 Dr. Muhammed Ne'im Jasin: "El-lman, erkanuhu, hakikatuhu nevakiduhu", Aman 1985, 
god. str. 71 . 

308 Sura Gafir, ajet 78. 

309 Sura Fatir, 24. 

310 Ahmed ibn Hanbel: "Musned Ahmed ibnu Hanbela" - Musnedul-Ensar, hadis broj 
21257. 

311 Sura El-Hadzdz, ajet 52. 

312 Sura Merjem, ajet 51. 

313 Sura El-Enbija', ajet 7. 

314 Safijjurrahman el-Mubarekfuri "Zapecaceni dzenetski napitak", Izdavac "Odred El- 
-Mudzahid", prevela sa arapskog Subhija Hadzimejlic-Skenderovic, str. 402 

315 Sura El-Maida, ajet 67. 

316 Sura El-Bekara, ajet 258. 

317 Dr. Abdurrahman Re'fet El-Basa "Iz zivota ashaba" Izdavac "Organizacija aktivne 
islamske omladine", Zenica, 1997 god. Sa arapskog Mirsad Sedic i Sabri Puska, str.4 309. 

318 Sura Es-Saff, ajet 6. 

319 Sura El-Bekara, ajet 146. 

320 Dr. Muhammed Revvas Kal'adzi i Dr. Sadik Kunejbi "Mu'dzemu lugatil-fukaha', 



Islamskoznanje 327 

Izdavac "Daru Nefais", Amman, 1988. god. str. 439. 

321 Sura Ali-lmran, ajet 50. 

322 Sto se tice svih mu'dziza Poslanika, s.a.v.s., ja ih ovdje nemam namjeru navoditi zbog 
toga 

sto to i nije cilj pisanja ovog dijela poglavlja. Medutim, ko zeli nesto vise saznati i procitati 

sve navedene mu'dzize neka se obrati na slijedeca djela: "Es-sifa"'- lil Kadi 'Ijad, "El- 

-hasaisul-kubra"- Lis-Sujuti" ili neka uzme bilo koju knjigu iz zivotopisa poslanika 

Muhammeda, s.a.v.s. 

323 Ovakva je i definicija Ibn-Hadzera el-Askalanija koju je naveo u djelu "Fethul-Bari". 

324 Sura El-Feth: ajet 18, Sura Junus, ajet 62, itd. 

325 Do ovih opisa dosao sam na osnovu ajeta i hadisa koji govore o evlijama. 

326 Sura Junus, ajeti 62-64. 

327 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", "Kitabur-rikak', 11/340, br. 6502. 

328 Sura Ali-lmran, ajet 37. 

329 "Sahihul-Buhari" - Edeb, poglavlje: "Primanje dove od onoga ko cini dobro roditeljima." 

330 Abdurrahman Hasan Habenneke el-Mejdani "El-Akide el-lslamijje", Darul-Kalem - Damask, 
sesto izdanje, 1992. god. str.456. 

331 Tj. od rijeci do rijeci prenesen je od Allaha, dzelle sanuhu. 

332 Sura Es-Sura, ajet 51 . 

333 Malik ibn Enes "El-Muvetta": Daru ihjait-turasil-arebi, 1988. god. poglavlje "El-Dzami"', 
Ebul-Kasim Sulejman ibnu Ahmed Et-Taberani u "El-mu'dzemul-kebir", drugo izdanje, 
1984. god. Mektebetuz-zehra El-hadise, Mosal. 

334 Sura Es-Saffat, ajeti od 102-108. 

335 Hadis se u cjelosti nalazi u djelu " Ibnu Hadzer El-Askalani "Fethul-Bari bi serhi 
Sahihil-Buhari", 1/23, prvo poglavlje: "Pocetak vahja", hadis broj 3. 

336 Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", Et-ta'bir 12/273, hadis broj 
6989 i Muslim ibnul-Hadzdzadz el-Kusejri "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", Er-Ru'ja, 
hadis broj 4200. 

337 Sura El-E'araf, ajet 143. 

338 Sura En-Nisa', ajet 164. 

339 Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 1/27, broj 4. 

340 Sura En-Nedzm: ajeti 5-7. 

341 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 6/313, hadis 3236. 

342 Sura Es-Saffat, ajet 112. 

343 Sura El-Ankebut, ajet 33. 

344 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", Iman, hadis broj 9, 



328 Islamskoznanje 

"Et-Tirmizi" : lman : hadis broj 2535. 

345 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 1/18 

346 Sura En-Nisa\ ajet 136. 

347 Dr. Muhammed Ne'im Jasin "El-lmanu - erkanuhu, hakikatuhu ve nevakiduhu", Amman 
1985. g. str.111. 

343 Ko zeli nesto vise saznati o imenima Sudnjeg dana neka pogleda knjigu "El-Akaid el- 
islamijje" od Es-Seida Sabika, str. 261-264 i "El-Akide el-islamijje" od El-Mejdanija, str. 538. 

349 Sura En-Ankebut, ajet 57. 

350 Sura El-Mu'minun, ajet 100. 

351 Ahmed ibn Suajb en-Nesai: "Sunen En-Nesai" - Es-sehv : hadis broj 1291 i Ahmed 
ibn Hanbel: "Musned", poglavlje Musnedul-Ensar, hadis broj 23379. 

352 "Fethul-Bari", 3/188. Isti hadis prenosi i Muslim sa dodatkom. 

353 Sura Ibrahim, ajet 27. 

354 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 1/148 i Muslim ibnul- 
Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", a ovo su Buharijine rijeci. 

355 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi": 17/203 

356 Ebu-Davud: "Sunen Ebi Davud" i "Et-Tezkire", str. 115. 

357 "Sunenut-Tirmizi" od Ebu-Hurejre ( - hasen garib, "Et-Tezkire", str. 114 

358 Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 3/243 i Muslim ibnul-Hadzadz 
El-Kusejri "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 17/200 

359 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 17/203 i "Et-Tezkire", str. 
115. 

360 Ebu-lsa Muhammed ibn Isa: "Sunen Et-Tirmizi" od Ebu-Hurejre ( "El-Dzenaiz"), hadis 
broj 991 - hasen garib, "Et-Tezkire", str. 114 

361 "Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi" -17/203, Ibn -Hadzer 
el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 3/232, hadis 1374. 

362 Ebu-Davud "Es-sunneh", hadis broj 4127 i Ahmed ibn Hanbel: "Musned", poglavlje 
Musnedul-Kufijin, hadis broj 17803. 

363 Ebu-Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Ebi-Bekr ibn Fereh el-Kurtubi "Et-Tezkire fi 
ahvalil-mevta ve umuril-ahire", Darul-fikr Bejrut, 1990, god. 

354 Sura El-E'araf: ajet 187. 

365 Sura El-Enbija': ajet 1. 

366 Sura El-Ahzab: ajet 63. 

367 Sura El-Kamer: ajet 1 . 

368 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", "Er-Rikak": 11/347, 
hadis 6503. 



Islamskoznanje 329 

389 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 13/90, hadis 7/122-7131 i 
"Et-Tezkire", str. 738. 

370 Dr. Fuad Sedic "Mali predznaci Sudnjeg dana", izdata u Ammanu 1995. g., str. 12. i 13. 

371 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari" ,11/347 i Muslim ibnul- 
Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 17/89. 

372 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", poglavlje El-Fiten, 13/81 i 
Muslim ibnul-Hadzadz El-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 18/34. 

373 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", "Kitabul-ilm", 1/178, hadis 
80 i Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 16/222. 

374 Prenose ga Ahmed ibn Hanbel "Musned", 2/537 i Ebu-lsa et-Tirmizi: "Sunen Et-Tirmizi": 6/624. 

375 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 13/81, hadis 7121. 

376 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 13/87. 

377 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 1/178, hadis 80 i Muslim 
ibnul-Hadzadz El-Kusejri "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 16/221. 

378 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihul-Buhari", 13/300, hadis 7319. 

379 Hadis prenosi Et-Tirmizi u poglavlju "El-Fiten", broj 2156 i kaze da je hasen sahih. 

380 Prenose ga Et-Tirmizi u poglavlju "El-Fiten", hadis broj 2152 i Ibn-Madze, "El-Dzihad", 
hadis broj 2769. 

381 Hadis prenosi Ahmed ibn Hanbel "Musned" (Musnedul-muksirin), hadis broj 10898. 

382 "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi": 18/27. 

383 Sura En-Nisa': ajeti 157-159. 

384 "Muhammed Fuad Abdul-Baki" u "El-Lu'lu' vel merdzan fima ittefeka alejhis-sejhan": 1/31. 

385 Sura El-En'am: ajet 158. 

388 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 18/77, Ibn -Hadzer 
el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi sahihil-Buhari", 11/352. 

387 Sura En-Neml: ajet 82. 

388 Pogledaj Ibn-Kesirov Tefsir", 3/362. 

389 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 18/68. 

390 Sura Ed-Duhan: ajet 10. 

391 Sura Ed-Duhan: ajet 1 1 . 

392 Dr. Vehbet Ez-Zuhajli: "Tefsirul-munir", prvo izdanje 91. g. Izdavac "Darul-fikr", 
Damask 25/212 

393 Razlog silaska ovog ajeta pored toga sto je on govorio o dimu kao predznaku Sudnjeg 
dana jeste dogadaj koji sa zbio u vrijeme Muhammeda, a.s., kada su Kurejsije odbile 
da vjeruju, pa je Poslanik, s.a.v.s., molio Allaha da im dadne da prozive sedam godina 
koje je Jusuf, alejhisselam, prozivio kada je postao riznicar kod egipatskog vladara. 
To su bile godine velike suse i krize. Prema Ibn-Mes'udu i njih su zadesile iste ove 



330 Islamskoznanje 

godine. Jeli su kosti i meso uginulih zivotinja. Ljudi su od silne gladi i zedl vidjeli dim koji 
se prostirao izmedu nebesa i Zemlje. Dosli su Poslaniku : s.a.v.s. : i molili ga da im Allah 
da kisu. Poslanik, s.a.v.s., zamolio je Allaha i kisa je pala. Pogledaj "Tefsirul-munir", 2/ 
211. Hadis prenosi El-Buhari. 

394 Sura Ed-Duhan: ajeti 13 i 14. 

395 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", "Kitabul-fiten ve 
esratus-sa'ah": 18/27-28. 

K Prenosi ga Et-Taberani u "El-Evsetu" : a El-Hejsemi za njega u svom djelu "Medzme'uz- 
zevaid", 8/1 1 , kaze: "Hadis je sahih iako se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Hakim 
ibn Nafi' : dok su ostali prenosioci pouzdani." 

397 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi sahihil-Buhari", 13/82, hadis 7120. 

398 Medzduddin Ebu-Seadat el-Mubarek ibn Muhammed ibn-Esir el-Dzereri: "En-nihaje fi 
garibil-hadis vel-eser", 3/192. 

399 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", "Poglavlje o smutnji 
i predznacima Sudnjeg dana": 18/27-29. 

400 Ahmed ibn Hanbel: "Musned": 7/133 i "Et-Tirmizi mea' tuhfetil-ihvezi": 6/463-464. 

401 "Fethul-Bari", poglavlje Er-Rikak - pod naslovom "O iskupljanju": 11/377, br. hadisa 
6522 i Muslim u poglavlju "O dzennetu i opisima njegovih uzivanja" - pod naslovom 
"Nestanak svijeta i pojasnjenje iskupljanja na Sudnjem danu" 17/194-195. 

402 Ahmed ibn Hanbel: "Musned": 4/446-447, na marginama knjige. 

403 Sura El-Hadzdz: ajeti 1-2. 

404 Sura Et-Tekvir: ajeti 1-14. 

405 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 11/371, hadis 6519. 

406 Sura Ez-Zumer: ajet 68. 

407 Sura Ja-Sin: ajet 51. 

408 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 11/372, hadis 6521. 

409 Sura El-Mu'minun: ajet 101. 

410 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 17:192-193, 
Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari": 11:325. 

411 Sura El-Enbija': ajet 104. 

412 Sura El-Kamer: ajet 8. 

413 Sura El-lsra': ajeti 13-14. 

414 Sura El-lnfitar: ajeti 10-12. 

415 Sura El-Dzasija: ajet 29. 

416 Sura En-Naziat: ajet 35. 

417 Sura El-Hakka: ajet 78. 



Islamskoznanje 331 

418 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 11/400, hadis 6537. 

419 Muhammed Hattab es-Subki: "Ed-dinul-halis", trece izdanje 1964. god. 1/105 

420 Sura El-Dzasija: ajet 28. 

421 Sura Ez-Zumer: ajet 69. 

422 Sura Et-Tekvir: ajet 10. 

423 Sura El-lsra': ajet14. 

424 Ebu-lsa Muhamed ibn Isa: "Sahih Et-Tirmizi bi serhi Ibnul-Arebi": 9/260, hadis je hasen 
garib. 

425 Sura Ja-Sin: ajet 65. 

428 Sura El-Fussilet: ajeti 19-22. 

427 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 15/55 

428 Hadisi koji govore o vrelu nalaze se u Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi 
serhin-Nevevi": 15/53 i dalje, u Ibn-Hadzer el-Askalani "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari" 
1 1/396 pa dalje. Opsimije o ovoj temi pise u "Serhu akide Et-Tahavijje", str. 250. 

429 Sura El-Enbija': ajet 47. 

430 Sura El-Ea'raf: ajeti 8-9. 

431 Pogledaj "Serhul-akide Et-Tahavijje", str.470. 

432 Sura Et-Ta-ha: ajet 109. 

433 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 11/96 br.6304, Muslim 
ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 1/198. 

434 Ibn-Madze u poglavlju "Zuhd", hadis br. 4304. 

435 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", Poglavlje o 
musafirima i skracivanju namaza, hadis broj 1337. 

438 Sura En-Nedzm: ajet 26. 

437 Sura En-Nisa': ajet 48. 

438 Sura Et-Ta-ha: ajet 109. 

439 Sura El-Enbija': ajet 28. 

440 Sura El-lsra': ajet 79. 

441 Imam Et-Tirmizi: "Sunenut-Tirmizi", Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, mudrostima i 
poboznosti i imam Ahmed "Musned", Baki Musnedil-mukessirine. 

442 Vidi "Fethul-Bari", 11/361. 

443 Sura Ez-Zumer: ajet 73. 

444 Sura Ez-Zumer: ajet 71. 

445 "Sahihu Muslim", Poglavlje o Dzennetu, opisu njegovih blagodati i njegovih 
stanovnika i "Musned" Ahmed ibn Hanbela. Baki Musnedil-Ensar. 



332 Islamskoznanje 

448 "Sahihu Muslim", Poglavlje o opisu Sudnjeg dana, Dzenneta i Dzehennema i "Musned" 
Ahmed ibn Hanbela, Baki Musnedi-mukessirine. 

447 Sura Ali-lmran: ajet 133. 

448 Sura Ez-Zumer: ajet 20. 

449 Sura El-En'am: ajet 141. 

450 Sura Ed-Duhan: ajeti 51-57. 

451 Sura El-Waki'a: ajeti 45-47. 

452 Sura El-Mulk: ajet 10. 

453 Tj. dunjalucka vatra. 

454 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 6/330, hadis 3265. 

455 Sura Fatir: ajet 36. 

458 Sura En-Nisa': ajet 56. 

457 Sura Ed-Duhan: ajeti 43-45. 

458 Sura Ibrahim: ajeti 16-17. 

459 Sura El-Hadzdz: ajet 19. 

480 Sura Ez-Zumer: ajet 16. 

481 Sura El-Humeze: ajeti 8-9. 

482 Sura Ed-Dehr: ajet 4. 

483 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 11/417, hadis 6561. 

484 Sura El-Kijame: ajeti 22-23. 

485 Sura El-En'am: ajet 103. 
488 Sura El-Mutaffifun: ajet 15. 

487 "Tefsirul-Kurtubi", 19/261, zatim "El-lntika'" od Ibn Abdil-Berra, str.79-82. 

488 Sura Junus: ajet 26. 

489 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", Kitabul-lman, 1/ 
163, hadis br. 298. 

470 Sura Kaf: ajet 35. 

471 Muhammed ibn Ahmed el-Ensari el-Kurtubi: "El-Dzami'u li ahkamil-Kur'an", 17/ 
21 i Es-Sevkanija: "Fethul-Kadir": 5/79 od. 

472 Ebu-Umer Jusuf ibn Abdillah ibnu Muhammed ibn Abdil-Berr "Et-Temhid lima fil-Muvettai 
minel-me'ani vel-esanid" Stampano 1979. god, 7/156-157. Slican tekst je i kod Muslima 
"Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi": 1/440 br. 212 i Buharije: 8/179. 

473 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", 11/445, hadis 6573. 
474 - Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", El-lman 9. 
475 AN Tantavi ""Opci prikaz vjere islama", str. 66. prijevod Enesa Lj. i Ibrahima H. 



Islamskoznanje 333 

476 Ebu-Bekr Ahmed ibnul-Husejn el-Bejheki: "El-i'tikad ala mezhebisselef Ehlis- 
sunneti vel-dzema'ati", Darul-kutubil-ilmijje, Bejrut, prvo izdanje, 1984. god. 1/702. 

477 Hadis se nalazi u "Sahihu Muslim", poglavlje Kader i u Et-Tirmizijevom "Sunenu": 4/458 
pod brojem 2156, za njega je rekao da je dobar (prihvatljiv). 

478 Sura Et-Tekvir: ajet 29. 

479 Sura El-En'am: ajet 111. 

490 Sura El-En'am: ajet 112. 

491 Sura Ja-Sin: ajet 82. 

492 Sura El-En'am: ajet 39. 

493 Sura Ez-Zumer: ajej 62. 

494 Sura El-Furkan: ajet 2. 

495 Sura Es-Saffat: ajet 96. 

496 Ebu-lsa Muhammed ibn Isa: "Sunen Et-Tirmizi", 2/232. 

497 Muhammed ibn Abdil-Vehhab: "Tejsirul-Azizil-Hamid fi Serhi kitabit-tevhid", str. 620. 
Ebu-Bekr Muhammed ibnul-Hasan El-Adzuri: "Es-Seri'a", str. 212. 

499 Sura El-Bekara: ajet 3. 

499 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi", 2/85. 

490 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi": 2/82,83. 

491 Semsuddin ez-Zehebi "El-Kebair": "Veliki grijesi." 

492 Ebu-lsa Muhammed Ibn Isa "Sunen Et-Tirmizi", (Komentar Ibnul-Arebija): 12/234 i "Sunen 
Ibnu Madze": 2/1418. 

493 Ebu-lsa Muhammed Ibn Isa "Sunen Et-Tirmizi", Kitabu sifetil-kijameh ver-rekaik vel- 
vere'a, hadis br. 2423. 

494 Sura En-Nisa': ajet 18. 

495 Pogledaj ove uvjete u djelu: "Levami'ul-envar El-Behijjeh ve svati'ul-esrar el- 
eserijje", 2/271. 

496 Sura El-Hadid: ajet 20. 

497 U prijevodu Kur'ana od Besima Korkuta rijec kuffar (zemljoradnici) prevedena je 

kao kafiri (nevjernici), sto je velika greska, jer se ni u jednom tefsiru ne nalazi takvo tumacenje. 
499 Sura Et-Tegabun: ajet 10. 

499 Sura En-Nisa': ajet 103. 

500 Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri: "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi" u poglavlju "Iman", 
br. 116 i "Sunenut-Tirmizi" u poglavlju "Iman", 2543. 

501 Sura En-Nisa': ajet 48. 

502 Sura Junus: ajet 18. 



334 Islamskoznanje 

503 Sura Ez-Zumer: ajet 3. 
504 - Sura El-En'am: ajet 88. 

505 Sura Ez-Zumer: ajet 65. 

506 Ahmed ibn Hanbel, "Musned": 1/125. Sejh Nasiruddin el-Albani je za njega rekao 
da je sahih. "Irvaul-galil": 8/189. 

507 Ahmed ibn-Hanbel, "Musned". 

508 Ahmed ibn-Hanbel, "Musned": 5/428 i Et-Taberani u El-Kebiru: 4/299. 

509 Sura En-Naziat: ajet 24. 

510 Sura El-Bekara: ajet 258. 

511 Sura El-E'araf: ajeti 191-192. 

512 Sura Es-Sura: ajet 1 1 . 

513 Sura Ta-ha: ajet 110. 

514 Sura El-E'araf: ajet 180. 

515 Ebu-Bekr Ahmed ibn AN ibn Sabit el-Hatib el-Bagdadi; "Tarihu Bagdad ev medinetusselam", 
Darul-i'lam ed-duveli, Kairo 1992. god. 10/400. 

516 Sura En-Nisa': ajet 145. 

517 Ibn-Hadzer el-Askalani: "Fethul-Bari bi serhi Sahihil-Buhari", Iman 1/89 br. 33 i 
Muslim ibnul-Hadzadz el-Kusejri "Sahihu Muslim bi serhin-Nevevi" u poglavlju "Iman", br. 88. 

518 Sura El-Kasas: ajet 56. 

519 Sura El-E'araf: ajet 186. 

520 Pogledaj knjige: "Fikhul-ibadat" od Seida Serdarevica i "Skracena zbirka propisa" od Ali 
ibn Ferida el-Hindija. 

521 Iz ovoga vidimo da, u stvari, nema neke velike razlike izmedu farza i vadziba, jer su i 
farz i vadzib ono sto je naredeno da se radi i za cije obavljanje covjek biva nagraden, a 
za neobavljanje kaznjen. Stoga, vecina ucenjaka ne pravi razliku izmedu farza i vadziba. 

522 Ponekad cujemo rijec "mustehab" pod kojom se podrazumijevaju djela koja je pohvalno 
raditi. 

523 Ovo je fikhska podjela sunneta cime se nikako ne misli omalovaziti vrijednost sunneta 
kada se kaze da za njegovo neizvrsavanje nema kazne. Namjerno propustati sunnete 
pokudeno je i nedolicno muslimanu, a svjesno napustanje sunneta i njegovo 
zanemarivanje grijeh je po misljenju vecine uleme. 

524 U biti nema neke velike razlike izmedu harama i mekruha tahrimen, jer su oba zabranjena 
i za njih je predvidena kazna. Stoga, vecina ucenjaka ne upotrebljava ovaj izraz mekruh 
tahrimen, nego je to kod njih haram, a mekruh tenzihen je kod njih u stvari mekruh. 
Prema tome nisu u pravu oni pusaci koji se brane time da je pusenje kod nekih ucenjaka 
mekruh i da nije haram, jer uiema kaze da onog ko radi djelo koje je mekruh tahrimen, 
ceka kazna, tako da je svejedno da li kazali da je pusenje haram ili mekruh tahrimen - u 



Islamskoznanje 335 

oba slucaja pocinilac zasluzuje kaznu. 

525 Opsirnije o podjeli fikha moze se naci u knjizi "Skracena verzija fikhskih propisa", str. 1 . 

526 Mudztehid je islamski ucenjak koji je u stanju da sam, ne povodeci se za drugim, dode 
do serijatske odredbe, i to proucavanjem glavnih i sporednih izvora fikha. 

527 Idzma je jednoglasno rjesenje (konsenzus) nekog serijatskog pitanja, nekon Poslanikove, 
s.a.v.s., smrti, od cjelokupne uleme jednog vremena. 

528 Kijas je donosenje neke serijatske odredbe putem analogije na temelju serijatskog rjesenja 
spomenutog u Kur'anu ili sunnetu, o nekom drugom pitanju, a koje ima nesto zajednicko 
sa pitanjem o kojem se donosi novo rjesenje. Naprimjer, kazemo da je pijenje piva 
haram, analogno vinu jer opija kao i vino, koje je zabranjeno jasnim kur'anskim tekstom. 

529 Jer se ove dvije vrste ne kolju. 

530 Kod nas se malo vodi racuna o tome i smatra se sitnicom. Medutim, ako se mokri 
stojeci, gotovo je sigurno da ce pasti koja kap mokrace na odjecu, sto uzrokuje 
neispravnost namaza kao i kabursku kaznu. 

531 Ebu-Davud, Et-Tirmizi, Ibn-Madze i Ibn-Hibban. 

532 Sura El-Maida: ajet 6. 

533 Srce je mjesto namjera i nijeta; nigdje se ne biljezi u hadiskim zbirkama da je Poslanik, 
s.a.v.s., rijecima izgovarao nijjet osim prilikom hadza i umre. 

534 Hadis prenose El-Buhari, Muslim i drugi prenosioci. 

535 Veliki broj ucenjaka dodaje i sesti rukn, a to je redoslijed pri pranju pojedinih 
dijelova tijela. 

536 Hadis prenose Ebu-Davud i Nesaija, a Ibn-Huzejme ga ocjenjuje kao sahih. 

537 Pogledaj "Nejlul-evtar", 1/194. 

538 Sto se tice ucenja posebne dove kod pranja svakog dijela tijela, ne nalazimo da je 
Poslanik, a.s., ucio posebnu dovu za svaki dio tijela koji se pere u abdestu. Poslije 
abdesta postoji vise sahih dova kao ova: "Eshedu en la ilahe illellahu vahdehu la serike 
leh, ve eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluh." (Muslim) 

539 Pogledaj pod naslovom "Vrste necistoca" gdje smo objasnili znacenje vedijja i mezija. 

540 Svoje misljenje zasnivaju na nekoliko predanja koja se prenose od Poslanika, kao sto je 

na primjer: "Koga zadesi povracanje, krvarenje iz nosa, uzrigivanje (sa kojim nesto 
izade iz nutrine), ili mezij, nek ode i abdesti se, a potom nek upotpuni ono sto je klanjao 
ako nije nista progovorio." Hadis prenosi Ibn-Madze i Ed-Darekutni, a daif je. Zbog toga 
drugi ucenjaci ne smatraju da te stvari kvare abdest, jer ne postoji sahih hadis koji na to 
ukazuje. Medutim, posto je abdest od uslova za namaz, a namaz je "stup vjere" onda je 
radi sigurnosti bolje promijeniti abdest ako nam se desi da povratimo ili nam potece krv ili gnoj. 

541 Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi i Ahmed. 

542 En-Nesai. 

543 Dokaz su im Allahove rijeci: "Dodirnuti ga smiju samo oni koji su cisti." (El-Vakia: 

79), te rijeci Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Kur'an smije dotaknuti samo onaj ko je cist." 



336 Islamskoznanje 

(Malik u Muvettau, Ebu- Davud u "Merasil" i Ed-Darekutni). Slican hadis prenose i El- 
Hakim u "Mustedreku", te El-Bejheki u "Hilafijatu", ali je daif (slab). 

544 Dzunup je osoba koja je imala spolni odnos sa osobom suprotnog spola, ili kada izade 
sperma u mlazu i sa strascu na drugi nacin, te je zbog toga duzna okupati se. 

545 U pogledu nosenja brade Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Bradu pustajte, a brkove kratite." 
(El-Buhari i Muslim). U osnovi se ne uzima, tj. ne krati nista od brade, a brkovi se krate 
tako da ne dosezu bijelu liniju na gornjoj usni. Brkovi se ne briju u potpunosti. 

545 Pod obucom se smatra svaka cvrsca obuca koja pokriva noge do iza clanaka, kao sto 
su cipele, mestve, papuce, itd. 

547 Mesh po mestvama temelji se na hadisima Allahova Poslanika. Tako se prenosi od 
Dzerira da je izvrsio malu nuzdu, te se abdestio i ucinio mesh po obuci (umjesto da 
opere noge). Upitan je: "Zartako radis?" Odgovorio je: "Da, vidiosam Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., da vrsi malu nuzdu, a potom se abdesti i cini mesh po obuci." (El-Buhari, Muslim 
i Ebu-Davud). 

548 Serdarevic, „Fikhul-ibadat", str. 31 . 

549 Hadis prenose Ebu-Davud, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ahmed, Ibnu Hibban u svome "Sahihu" 
i Ibnu Huzejme. Hadis je sahih. 

550 Prenose ga Ahmed, Abdur-Rezzak, El-Bejheki, Ibn-Huzejme i Ibnu Hibban. 

551 U nekoliko slucajeva pozeljno je da se musliman okupa i za takvo kupanje bit ce nagraden, 
ali nema grijeha ako ga izostavi. 

552 To je sedzda koja se cini kad se prouci neki ajet iz Kur'ana pored kojeg stoji znak da se 
ucini sedzda. 

553 Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,: "Tavaf oko Kabe je namaz, pa kada ga cinite 
smanjite govor." (Prenose ga Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, El-Hakim, Ed-Darekutni od 
Ibn-Abbasa i sahih je). 

554 Prenosi se od Alije, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik, a.s., poducavao nas je Kur'anu 
u svakoj situaciji, osim kad je bio dzunup." (Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i Ibn- 
Madze, i hadis je hasen sahih). 

555 Kod Malikija i Safija 60 dana. 

558 Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a ako prestane 

u doba jacije, klanja se aksam i jacija. Ovo je stav vecine ashaba i vecine uleme kao sto 
su Malik, Safija i Ahmed. 

557 Sura El-Bekara, 222. 

557a. zbog potrebe da ucenice vjezbaju ucenje Kur'ana u skolama u kojima se izucava i uci 
Kur'an napamet, mnogi ucenjaci smatraju da je ucenicama dok su u hajzu dozvoljeno 
uciti Kur'an, s tim sto ga ne smiju dodirivati golim rukama. 

558 Hadis prenosi Et-Taberani u "El-Evsetu", a El-Munziri kaze da sened (lanac prenosilaca 



Islamskoznanje 337 

hadisa) nema nikakvu mahanu. (Pogledaj "Et-Tergib vet-Terhib" 1/184) 

559 El-Bekara: ajeti 238,239. 

560 En-Nisa: ajet 103. 

561 Prenose ga El-Buhari i Muslim. 

562 Pogledaj "Serh Fethul-Kadir" od Ibnul-Hemmama: 1/231 i "Reddul-muhtar" od 
Ibnul-Abidina: 1/373. 

563 Vec smo napomenuli da je mekruh tahrimen veoma blizak haramu te je obavezno kloniti 
ga se. 

564 Izuzima se sabah ako smo ga vec poceli klanjati prije izlaska sunca, te ikindija ako smo 
je vec poceli klanjati prije zalaska. 

565 Pogledaj "El-fikhul-islami ve edilletuhu" od dr. Vehbet Ez-Zuhajli, 1/524. 

58a Pogledaj: "El-fikhul-islami ve edilletuhu" 1/788-793, i "Skracenu zbirku fikhskih 
propisa", str. 24. 

567 Ponekad smo u situaciji cuti da neko uci ikamet u kracem obliku tako sto "Allahu ekber" 
kaze dva puta, "Eshedu en la ilahe illellah" jedanput, itd., i tako se ikameti po drugim 
mezhebima. Moramo znati da za ovo postoji valjan dokaz, pa, stoga, ne smijemo napadati 
one koji tako ikamete niti tvrditi da je to sto oni rade novotarija. Prema tome, oba nacina 
ikameta su ispravna. 

588 Ponegdje mozemo naci i dodatak (inneke la tuhliful-mia'd), ali ga nismo pronasli u sahih 
predanjima. 

seaa El-Vesile najljepse je i najbolje mjesto u Dzennetu. 

569 lako su neki od hanefijskih ucenjaka rekli da su i noge do clanaka stidni dio tijela zene, 
oni kazu da se ne mora pokrivati taj dio u namazu zbog poteskoce koju bi zene imale. 

570 Pogledaj hanefijske izvore: "Serh fethul-kadir", 1/260, i "Hasije reddul-muhtar", 1/406. 

571 Pogledaj "Hasije redul-muhtar", 1/416. 

572 Sto se tice nafile, moze se klanjati sjedeci, ali je bolje stojeci. 

573 Kod svih drugih ucenjaka, osim kod hanefijskih, ucenje Fatihe u namazu na svakom 
rekatu je farz, te ako se Fatiha ne prouci na svakom rekatu, sama sehvi-sedzda ne 
moze popraviti tu gresku nego se doticni rekat moze nadoknaditi, a onda sehvi-sedzdu 
uciniti. 

574 Kod drugih mezheba osim hanefijskog, ucenje sure poslije Fatihe je sunnet. 

575 Kod drugih mezheba ovo je farz i ne moze se nadoknaditi sehvi-sedzdom. 
57e Onaj ko ove namaze klanja sam moze uciti glasno a moze i u sebi. 

577 Muktedija je onaj koji klanja za imamom. 

578 Kod svih drugih ucenjaka ta'dilul-erkan je farz, i ako nismo klanjali polahko, bez 



338 Islamskoznanje 

zurbe, namaz nam je pokvaren i nece nam koristiti ako ucinimo sehvi-sedzdu. Takvog 
misljenja je i Ebu-Jusuf : koji je ucenjak hanefijskog mezheba. Vidimo da, ustvari, svi 
ucenjaci smatraju da se namaz mora obavljati lagahno i smireno, s tim da jedni kazu da 
se to moze popraviti sehvi-sedzdom, a drugi da ne moze. 

579 Radi se o tome da je taj covjek klanjao prebrzo pa je Allahov Poslanik na ovaj nacin htio 
poduciti i njega, a i ostale muslimane da takav namaz nije primljen. 

580 Neki ucenjaci su to objasnili rekavsi da se odjeca treba potpuno smiriti u torn polozaju. 

581 Biljeze ga Buharija i Muslim. 

582 Ruke se mogu dici i do spram ramena jer postoje hadisi i za jedan i za drugi nacin. Po 
hanefijskom mezhebu muskarci dizu do spram usiju, a zene do spram ramena. S 
obzirom da je Poslanik, s.a.v.s., naredio da klanjamo kao sto je on klanjao, pravljenje 
razlike izmedu muskarca i zene u ovom pogledu nema utemeljenja. 

583 Po nasem mezhebu ruke se stavljaju ispod pupka, dok ih kod nekih ucenjaka treba 
vezati izmedu prsa i pupka, a kod trecih na prsa. U svakom slucaju to ne smije biti razlog 
za spor medu muslimanima, jer mjesto vezivanja ruku nije od sastavnih dijelova namaza 
i gdje god ih stavimo od ova tri mjesta, namaz ce biti ispravan. Sto se tice zene, po 
hanefijskom mezhebu ona ce vezivati ruke na prsima, i u tome nema razilazenja naseg 
sa drugim mezhebima. Kod nas se pravi razlika izmedu klanjanja zene i muskarca sto 
je zakljuceno logickim dokazima, iako hadisi ne prave razlike izmedu klanjanja zene i 
muskarca. 

584 Po safijskom i hanbelijskom mezhebu „amin" se izgovara naglas u namazima u kojima 
imam uci naglas, jer je Poslanik, s.a.v.s., tako radio. Hadise o tome prenose Ebu-Davud 
i Ibn-Madze, Et-Tirmizi i Ahmed. Zato ne smijemo kazati za one koji tako rade da rade 
pogresno, niti da je to "novi islam", jer oni kao i ucenjaci hanefijskog mezheba za ovaj 
postupak imaju svoje dokaze. 

585 Po hanefijskom mezhebu namaz kvari cak i ako se progovori u zaboravu. 

588 Isto tako po hanefijskom mezhebu namaz kvari cak i ako bi se u zaboravu nesto 
pojelo, izuzev ako je to mali komadic hrane koji je ostao medu zubima. 

587 Ako se to desi zbog neke nuzde, onda namaz nije pokvaren. 

588 Stoga se moramo truditi da sto pravilnije naucimo Fatihu i sve ostalo sto se uci u 
namazu. 

589 Dozvoljeno je zeni da drzi dijete u namazu, s tim da bi ga spustila pri ruku i sedzdi. 

590 „Za sve, dvije sehvi-sedzde nakon predaje selama." Predanje biljeze Ahmed, Ebu - 
Davud i Ibn - Madze. 

591 Pravilo je da onaj ko klanja za imamom, ako nesto pogrijesi, nece uciniti sehvi-sedzdu 
jer je imam predvodnik u namazu, i obavezno se mora slijediti, ali ako imam pogrijesi, 
onda ce i onaj ko klanja za njim uciniti sedzdu zajedno sa imamom. 

592 Biljeze ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i Ibn-Madze od Ibn-Omera. 

593 Biljezi El-Buhari od Ebu-Seida el-Hudrija. 

594 Prenosi Ahmed, Ebu-Davud, Bejheki i Ibn-Huzejme. 



Islamskoznanje 339 

595 Medutim drugi ucenjaci ne postavljaju ovaj uslov dokazujuci da je dzuma ispravna bez 
dozvole vladara, time sto je Alija, radijallahu anhu, klanjao dzumu bez dozvole Osmana 
dok je ovaj bio sprijecen, a niko od ashaba nije kritikovao taj postupak. Ovaj slucaj biljezi 
Buharija (pogledaj "EI-Fikhul-islami ve edilletuhu" 2/277) 

596 Nije dozvoljen razgovor medu prisutnima, ali je dozvoljeno obracanje imamu licno, ako 
se ukaze potreba, kao npr., ako pogrijesi u ajetu ili hadisu pa ga treba ispraviti ili ga treba 
upozoriti na nesto bitno sto se desava muslimanima. 

597 Znaci po njima ne bi vrijedila dzuma koja se klanja u malim selima, vec bi trebalo u torn 
slucaju da se napravi dzamija, u koju ce moci stati ljudi iz vise manjih okolnih sela. Ovo : 
pored toga, sto je ibadet ima svoje ekonomske, sigurnosne i druge koristi. 

598 Znaci da sabah i aksam, te vitr-namaz nece skracivati. 

599 En-Nisa, ajet 101 . Ne postoji sunnetom odredena razdaljina puta koju treba preci musafir 
da bi mogao kratiti namaz, nego covjek krati namaz kao musafir u svemu sto se smatra 
putovanjem. 

600 To je nesto oko 81 km. 

601 Buharija i Muslim. 

602 Onaj koji nije na putu, tj. onaj ko boravi u svom mjestu. 

603 Pogledaj "El-fikhul-islami ve edilletuhu", 2/325. 

604 Prenose Buharija i Muslim. 

605 Prenose Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai, i Ahmed. 

606 Prenose Ebu-Davud, Tirmizi, Ahmed, Darekutni, Hakim, Bejheki, i Ibn-Hibban. 

607 Kod ucenjaka malekijskog i safijskog mezheba je potvrdeni sunnet. 

608 Pogledaj "Fikhul-ibadat", str. 75. 

609 Pogledaj "Fikhul-ibadat", str.77 i 78. 

610 Pogledaj "El-fikhul-islami ve eddiletuhu", 2/558. 

611 Ebu-Davud i Ibn-Madze prenose od Aise, radijallahu anha, da je rekla: "Da mi je 
ponovo dozivjeti ono sto je bilo, ne bi niko drugi okupao Poslanika, s.a.v.s., osim njegove 
supruge." 

612 Pogledaj "Fikhul-ibadat" od Serdarevica, str. 81 . 

613 Prenosi Muslim, Ebu-Davud, Nesai, Tirmizi i Ibn-Madze. 

614 Prenose Buharija i Muslim. 

615 Muslim, Ibn-Madze i Ahmed. 

616 En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn-Madze, Ahmed, Ibn-Huzejme, Ibn-Hibban i Ed-Darekutni. 

617 Prenosi ga Ahmed. 

818 Et-Tirmizi, Ebu-Davud, Ibn-Madze, Ahmed, Ed-Darimi. 
619 En-Nesai. Ibn-Madze. Ahmed. 



340 Islamskoznanje 

620 Uobicajeno je da se teraviija klanja kod nas dvadesetak minuta, brzim rukuom i sedzdom 
i kratkim ucenjem tako da se ne udovoljava osnovnim namaskim ruknovima i od takvog 
namaza nema koristi. 

621 Ahmed, Ed-Darimi. 

622 Muslim i Ahmed. 

623 Buharija, Muslim, Et-Tirmizi, En-Nesai, Ibn-Madze, Ahmed, Ed-Darimi. 

624 Prenosi ga Ahmed. 

625 Buharija i Muslim. 

626 Hadis biljezi Ebu-Davud, koji ga smatra vjerodostojnim, kao i Et-Tirmizi, koji ga 
smatra hasen hadisom. 

627 Hadis biljeze Ibn-Huzejme, Ibn-Hibban i El-Hakim, koji ga ocjenjuju sa "vjerodostojan po 
Muslimovim kriterijima". 

628 Hadis prenose: Buharija, Muslim, Ebu-Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai, Ibn-Madze i Ahmed. 
829 Ovo je misljenje vecine ucenjaka, a temelji se na itikafu Poslanikovih zena u njegovoj 

dzamiji (Zabiljezio Muslim). 

630 Zabiljezio Muslim. 

631 Osoba u itikafu. 

632 Buhari, Nesai, Ibn-Madze i Bejheki. 

633 Nisab - najmanja kolicina imetka na koju je potrebno dati zekat. 

634 Ahmed, Ebu-Davud, En-Nesai, a komentator "Dzami'ul-usula" kaze da je sahih. 

635 Muttefekun alejhi. 

636 Ebu-Davud sa ispravnim senedom. 

637 Muttefekun alejhi. 

638 Ko zeli da uporedi dokaze koji govore da je klanje kurbana vadzib i one koji ukazuju da 
je pritvrdeni sunnet, neka pogleda knjigu "El - Fikhul - islami ve edilletuhu", (3/595). 

639 Sura El-Maida, ajet-5 

640 U vjerodostojnom hadisu kojeg prenosi Tirmizi i Nesai stoji: "Sminka je muskaraca miris 
cija se boja ne vidi, a sminka je zene boja bez mirisa. 

641 Pod slikanje od opce koristi spada slikanje radi putnih isprava poput licne karte, pasosa 
i slicno. 

642 Ova je oblast fikha dosta opsirna, zbog toga cemo objasniti samo neka najbitnija pitanja. 

643 Sura El-Bekara, 275 ajet. 

644 Jasno je da islam odreduje gajenje pasa samo radi cuvanja i lova. 

645 Nuzno je ispravno vaganje, tj. ostavljanje robe na vagi da se jasno vidi kolika je tezina 
robe, sto iskljucuje bacanje robe naglo na tas i dizanje na brzinu, cime se obmanjuje. 



Islamskoznanje 341 

848 Sura El-Bekara, 275 ajet. 

847 Prema tome trgovina papirnim banknotama ispravna je kad se radi o razlicitim valutama, 
kao sto je zamjena dinara za marke, ali pod navedenim uvjetima. 

848 Muttefekun alejhi. 

649 Hadisom se zabranjuje zaradivanje na osnovu Kur'ana pa, prema tome, iznajmljivanje 
ucaca da uci Kur'an za umrle nije dozvoljeno. Ali ako bi se ucio bez naknade, onda bi 
zaradivanje bilo dozvoljeno. Medutim , pojedini pravnici dozvoljavaju uzimanje naknade 
slicno naknadi mujezina, ne za ezan ili ucenje, vec za potroseno vrijeme. 

850 Pravilo je da je svaki zajam koji donosi korist - kamata. 

651 Prenosi Buharija. 

852 Prenosi Muslim. 

653 Hadis prenosi Taberani u "El - Mu'dzemul - kebir". 

654 Prenosi Nesai u svom "Sunenu", s vjerodostojnim senedom. 

655 Mumtehane, 12. 

858 Prenosi Buharija u svom "Sahihu". 

857 Prenosi Nesai u svom "Sahihu", Ebu - Davud u svom "Sunenu". Tirmizi kaze da je hadis 
hasen sahih. 

858 Pogledaj opsirnije u knjizi "Seddu zeraiiz-zina" (dr. Mahmud Dzabir), str. 77. 

659 Pogledaj, npr. hanefijski izvor "Reddul - muhtar", 1/406. 

660 Muttefekun alejhi 

661 Prvi uvjet jeste da skrbnik bude musliman, ukoliko je sticenica muslimanka. 

662 Tirmizi, Nesai - hadis je sahih. 

663 Uvjet je za svjedoke da budu muslimani. 

664 Tirmizi sa dobrim senedom. 

885 Da bi pjesma bila dozvoljena, mora ispunjavati pet uvjeta: da joj tekst bude dobar, 
da je ne prate muzicki instrumenti, da bude u odredenim prigodama kao sto su bajrami, 
svadbe i rat, te pjevanje djetetu i prilikom teskog posla, zatim da zene pjevaju zenama, 
ili ljudi ili maloljetna muska i zenska djeca, i konacno, dozvoljena je upotreba defa bez 
praporaca. 

885a Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je (mekruhom ucinio) da se moli za slogu i sinove, 
sto je bio njihov adet, a sto je predstavljalo omalovazavanje za zenu, jer se u njemu zeli 
musko dijete a ne zensko. Pogledati: Ibn Ebu-Sejbe, 7/52/2, Nesai 2/91, Ibn-Madze, 1/ 
589, Darimi 2/134, Bejheki 7/148 i Ahmed 3/541. 

888 Od prava muza je da zena ne izlazi iz kuce bez njegove dozvole kao i da ne pusta u 
kucu onoga koga on ne zeli. 



342 Islamskoznanje 

887 To dozvoljavaju neke raskolnicke sekte kao iranske sije (Revafid). 
683 Kitabijka je krscanka i zidovka. 

889 O tome da je dozvoljeno ozeniti se ehlul-kitabijkom govori ajet 5. sure "El-Maida", a 
poznato je da je ova sura posljednja objavljena. Ovaj ajet ne derogira 221 . ajetu sure "El- 
Bekara", nego ga specifira. 

670 Ucenjaci su se razisli o pitanju valjanosti razvoda braka kad je covjek u pijanom stanju. 

671 El-Bekara: 230 

672 El-Bekara: 229 

673 El-Bekara: 228 
874 Talak: 2 

675 Duznost je muza da na nju trosi i nakon sto rodi dok doji. 
878 Akila su rodaci i saplemenici koji otplacuju krvarinu za ubicu iz svojih redova. 
677 a) Odredena kazna (hadd) jednaka je za sve ljude, dok se neodredena (tazir) moze 
razlicito odredivati, zavisno od situacije i ugleda ljudi. 

b) Kod odredene kazne (hadda) nema posredovanja radi pomilovanja, a kod tazira je 
dozvoljeno posredovanje. 

c) Obavezna je odsteta za onog ko umre od tazira, dok za haddove vladar nije duzan 

681 Farzi-kifaje jeste ona obaveza koju ako obavi jedna grupa, ostali je nisu duzni obavljati. 

682 Farzi-ajn jeste obaveza koju svaki pojedinac mora licno obaviti i niko ga ne moze u tome 
zamijeniti. 

683 Ovaj je uslov potreban samo ako je dzihad farzi-kifaje. AN kad je ugrozena drzava, cast 
muslimana ili muslimanke, ili je ugrozen hilafet, ili kad su nemuslimani ponosnL a muslimani 
ponizeni, tada nije potrebna saglasnost roditelja. I onaj ko tada ostavi dzihad, grjesnik je 
i bojimo se za njega ako umre u torn stanju. 

684 El -Enfal, 60. 

685 Muslim 
688 Buharija 

687 TirmizL i rekao da je hasen. Hakim je, prenoseci ga, rekao da je sahih. 

888 Sura Es-Sems, ajet 9,10. 

889 Sura El-Hadid, ajet 25 

890 Sura El-Kalem, ajet 4 

891 Ebu-Davud i Tirmizi, sahih. 

892 Muslim. 

893 Tirmizi i Ibn-Hibban, sahih 

894 Muslim 

895 Sura El-Bejjina, ajet 5 



Islamskoznanje 343 

696 Sura En-Nisa\ ajet 142,145 

697 Buharija i Muslim 

698 Buharija i Muslim 

699 Muslim 

700 Sura El-Ankebut, ajet 2,3 

701 Sura El-Bekara, ajet 155,156 

702 Sura El-Bekara, ajet 153 

703 Sura En-Nahl, ajet 96 

704 Buharija, hadis br.1376 

705 Muslim 

706 Sura El-Ibrahim, ajet 7 

707 Sura En-Nisa', ajet 146 

708 Hakim 

709 Sura Hidzr, ajet 49 

710 Sura En-Nisa', ajet 116 

711 Sura El-Hidzr, ajet 50 

712 Sura El-Bekara, ajet 218 

713 Sura Et-Talak, ajet 7 

714 Sura El-Jusuf, ajet 87 

715 Sura Ez-Zumer, ajet 53 

716 Sura El-Enfal, ajet 2 

717 Sura Ali-lmran, ajet 175 

718 Sura Et-Tevba, ajet 51 

719 Tirmizi i Ebu-Davud 

720 Sura Ali-lmran, ajet 159 

721 Bejheki (Kitabul-iman) 

722 Sura Et-Talak, ajet 3 

723 Tirmizi 

724 Malik i Ibn-Madze 

725 Buharija i Muslim 
728 Buharija 

727 Buharija 

728 Sura Ali-lmran, ajet 133,134 

729 Sura El-Bekara, ajet 110 

730 Sura Ali-lmran, ajet 92 



344 Islamskoznanje 

731 Buharija i Muslim 

732 Buharija i Muslim 

733 Muslim 

734 Sura Ali-lmran, ajet 180 

735 Sura Et-Tevba, ajet 34 

736 Sura El-Hadid, ajet 25 

737 Sura El-En'am, ajet 152 

738 Sura En-Nisa' : ajet 58 

739 Sura En-Nisa\ ajet 135 

740 Sura Sura El-Maida, ajet 8 
741 - Buharija 

742 Taberani 

743 Buharija i Muslim 

744 Buharija i Muslim 

745 Buharija i Muslim 

746 Sura El-lsra\ ajet 34 

747 Sura EI-EnfaL ajet 27 

748 Muslim, TirmizL Ebu-Davud 

749 Buharija i Muslim 

750 Buharija i Muslim 

751 Sura El-Maida, ajet 87 

752 Sura El-Maida, ajet 87 

753 Sura El-E'araf, ajet 31 

754 Sura El-lsra', ajet 26,27 
^ Ahmed 

756 Muslim 

757 Sura El-Bekara, ajet 34 

758 Sura El-Mu'min, ajet 60 

759 Buharija i Muslim 
7G0 - Muslim 

781 Sura El-Fatir, ajet 10 

782 Sura En-Nur ajet 22 

783 Sura Es-Sura, ajet 40 

784 Tirmizija i Ebu-Davud 
785 - Buharija 



Islamskoznanje 345 

788 Buharija i Muslim 

787 - Buharija 

763 Sura El-Mudzadela, ajet 22 

769 Ebu-Davud 

770 Buharija i Muslim 

771 Buharija i Muslim 

772 Sura Es-Sura, ajet 37 

773 Buharija 

774 Hakim i Bejheki 

775 Ebu-Davud 

776 Sura Hasr, ajet 9 

777 Sura En-Nisa\ ajet 135 

778 Sura Es-S'ad, ajet 26 

779 Sura El-Mu'minun, ajet 71 

780 Sura El-Dzasija, ajet 18 

781 Sura El-E'araf, ajet 3 

782 Muslim 

783 Ahmed i Bejheki 

784 Sura Et-Tevba : ajet 105 

785 Sura En-Nedzm, ajet 39,40 
788 Muslim 

787 Sura EI-'Asr, ajet 1 ,2,3 

788 Adabi su ovdje u sirem smislu znacenja i ne treba ih mjesati sa fikhskim terminom 
"adaba", sto predstavlja uzi smisao te rijeci i znaci pristojne radnje u ibadetu i dr. 

789 Sura El-lsra', ajet 23 

790 Buharija i Muslim 

791 Sura El-Ahzab, ajet 36 

792 Sura El-Ahzab, ajet 41 ,42 

793 Sura El-Bekara, ajet 152 

794 Ibn-Madze 

795 Ahmed i Tirmizi 
798 Buharija i Muslim 

797 Taberani 

798 Nesai 

799 Ahmed i Ibn-Madze 

800 Sura El-E'araf, ajet 200 



346 Islamskoznanje 

801 Sura El-E'araf, ajet 201 

802 - Muslim 

803 Ebu-Davud i Tirmizi 

804 Ibn-Madze, Nesai i Tirmizi 

805 Ebu-Davud 

806 Buharija i Muslim 
807 - Buharija 

808 Sura El-lsra', ajet 26, 27 

809 Ebu-Davud, Nesai i Ahmed 

810 Muslim 

811 Sura El-Bekara : ajet 1 ,2 

812 Sura Et-Tarik, ajet 13,14 

813 Sura Es-S'ad, ajet 29 

814 Tirmizi 

815 Muslim 

816 Sura En-Nur, ajet 56 

817 Sura El-Ahzab, ajet 21 
818 - Buharija 

819 Sura El-Ahzab, ajet 56 

820 Muslim 
821 - Tirmizi 

822 Sura Es-Saffat, ajet 109,120,130. 

823 Hatib el-Bagdadi, Bejheki u "Su'abul-lmanu" 

824 Gajb - ono sto je za nas nevidljivo i sto nam je nedokucivo, kao npr. dogadaji buducnosti 
i pojedini dogadaji u proslosti. 

825 Sura Edz-Dzinn, ajet 26,27 

826 Sura El-Maida, ajet 90 

827 Sura El-Bekara, ajet 201,202 

828 Buharija i Muslim 

829 Sura El-Kehf, ajet 23, 24 

830 Buharija i Muslim 

831 Sura Ali-lmran, ajet 173,174 

832 Sura El-Kehf, ajet 39 

833 Hakim 

834 Hakim 



Islamskoznanje 347 

835 Sura El-Bekara, ajet 155,156,157 

836 Sura El-Hadid, ajet 22,23 

837 Muslim i Ahmed 

838 Buharija i Muslim 

839 Muslim i Ahmed 

840 Sura Es-Sems, ajet 7-10 

841 Sura En-Nazi'at, ajet 40,41 

842 Sura El-Kehf, ajet 28 

843 Sura El-Hasr, ajet 18 

844 Ibn-Madze 

845 Sura Et-Ta-ha, ajet 114 
848 Muslim i Tirmizi 

847 Ahmed, Ibn-Madze i Nesai 

848 Ibn-Madze 

849 Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn-Madze 

850 Sura El-E'araf, ajet 31 

851 Sura El-Muddessir, ajet 4 

852 Muslim i Tirmizi 

853 Buharija i Muslim 

854 Sura El-E'araf, ajet 31 

855 Muslim i Tirmizi 

856 Buharija i Muslim 

857 Nesai 

858 Buharija 

859 Buharija 

880 Buharija i Muslim 

881 Sura El-lsra', ajet 23 

882 Buharija i Muslim 

883 Sura El-lsra', ajet 23,24 

884 Ebu-Davud i Ibn-Madze 

885 Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn-Madze 
888 Sura Er-Rum, ajet 21 

887 Sura En-Nisa', ajet 34 

888 Sura Et-Tahrim, ajet 6 

889 Buharija i Muslim 



348 Islamskoznanje 

870 Sura En-Nisa', ajet 34 

871 Ebu-Davud 

872 Sura El-Bekara, ajet 228 

873 Sura En-Nisa' : ajet 34 

874 Sura En-Nisa\ ajet 34 

875 Tirmizi i Nesai 

876 Tirmizi, Hakim i Ebu-Davud 

877 Buharija i Muslim 

878 Ahmed i Nesai 

879 Sura Et-Tahrim, ajet 6 

880 Ahmed i Ebu-Davud 

881 Ahmed i Hakim 

882 Buharija i Muslim 

883 Ebu-Davud , Nesai, Tirmizi i Ibn-Madze 

884 Buharija 

885 Sura En-Nisa', ajet 36 

886 Buharija i Muslim 

887 Ibn-Madze. Nesai i Tirmizi 



888. 


Buharija i Muslim 


889. 


Buharija i Muslim 


890. 


Buharija i Muslim 


891 


Buharija i Muslim 


892. 


Buharija i Muslim 


893. 


Buharija i Muslim 


894. 


Buharija i Muslim 


895. 


Buharija i Muslim 


896. 


Sura En-Nisa', ajet 36 


897. 


Sura Ali-lmran : ajet 28 


898. 


Sura El-Mumtehin ; ajet 8 


899. 


Taberani i Hakim 


900. 


Buharija i Muslim 


901 


Buharija i Muslim 


902. 


Ahmed i Ibn-Madze 


903. 


Buharija i Muslim 


904. 


Muslim 



Islamsko znanje 



349 



SADRZAJ 



PREDGOVOR 5 

KUR'ANI KERIM 7 

HADISISUNNET 71 

ISLAMSKO VJEROVANJE 95 

FIKH 171 

PRVOPOGLAVLJE- CISTOCA 177 

DRUGOPOGLAVUE- NAMAZ 188 

TRECEPOGLAVLJE- RAMAZANSKI POST 211 

CETVRTOPOGLAVLJE- ZEKAT 220 

PETOPOGLAVUE- HADZ 229 

SESTOPOGLAVLJE- MUAMELAT(KUPOPRODAJA) 254 

SEDMOPOGLAVLJE- MUNAKEHAT(BRACNOPRAVO) 262 

OSMOPOGLAVLJE- MIRAS(NASUEDNOPRAVO) 275 

DEVETOPOGLAVLJE- UKUBAT(KAZNENOPRAVO) 277 

DESETO POGLAVLJE- VOJNI POHODI I DZIHAD 284 

AHLAKIEDEB 287 

BILJESKE 317 

SADRZAJ 349